HRVATSKA je jedna od najmanje razvijenih članica EU, pokazuju podaci za 2023. koji se odnose na BDP po stanovniku korigiran za razliku u cijenama (PPP). Usprkos snažnom gospodarskom rastu nakon pandemije i postupnom sustizanju prosjeka razvijenosti EU, još je dug put do točke u kojoj će se građani Hrvatske moći osjećati ravnopravnima po pitanju standarda s prosječnim građaninom EU.

Krivca za takav razvoj situacije će političke stranke i njihovi simpatizeri tražiti uvijek u političkim protivnicima, neki će okriviti rat u prvoj polovici 90-ih ili pak EU. No prilično je jasno kada je Hrvatska stagnirala prema svim ekonomskim pokazateljima.

Razvijenost Hrvatske u odnosu na prosjek EU je manja od razvijenosti Rumunjske i Poljske u odnosu na prosjek EU, a takva dinamika je novijeg datuma. Ni Poljska ni Rumunjska nisu Hrvatsku pretekle tijekom Domovinskog rata, pa ni u godinama nakon njega, nego tijekom perioda koji se može nazvati izgubljenim desetljećem Hrvatske, u kojem su na vlasti bili i HDZ i SDP.

Hrvatska je jedna od najmanje razvijenih država EU

Bruto društveni proizvod (NDP) je mjera opće veličine gospodarstva, a dijeljenje ukupnog BDP-a s brojem stanovnika je pokazatelj razine ekonomske razvijenosti. Rezultati su još točniji kada se korigiraju za razliku u cijenama među državama preko standarda kupovne moći.

Izračun za 2023. pokazuje kako Hrvatska ima 24 posto manji BDP po stanovniku (PPP) od prosjeka EU, tj. 76 posto prosjeka EU. Po tome je na istoj razini kao Mađarska (također 76 posto), što ju svrstava među najmanje razvijene države EU.

Gore su samo Slovačka sa 73 posto, Latvija sa 71 posto, Grčka sa 67 posto i Bugarska sa 63 posto prosjeka EU prema BDP-u po stanovniku korigiranom za razliku u cijenama (PPP). Hrvatska je u 2023. godini zabilježila poboljšanje u odnosu na godinu ranije, kada je zaostajala za prosjekom EU 27 posto.

Njemačka je predvodnik EU, Francuska i Italija već dugo relativno nazaduju

Najrazvijeniji su Luksemburg i Irska, više od 200 posto od razvijenosti EU. Ali tu se radi o statističkoj iluziji koja u Irskoj proizlazi iz toga što se u njoj nalaze središta velikih međunarodnih korporacija koje umjetno podižu BDP (efekt vilenjačke ekonomije), a u Luksemburgu je velik broj radnika iz okolnih država koji povećavaju BDP, ali nisu stanovnici Luksemburga.

Ako se zanemare te dvije države, onda su najrazvijenije Nizozemska (30 posto iznad prosjeka EU), Danska (28 posto iznad prosjeka EU) i Austrija (23 posto iznad prosjeka EU). Neformalni motor ekonomije EU i zemlja koja je odgovorna za trećinu izvora izvan EU, Njemačka, ima 15 posto veći BDP po stanovniku (PPP) od prosjeka EU.

Francuska, drugo najveće gospodarstvo EU, skoro je savršeno na prosjeku EU (točnije, 1 posto iznad), što je veliko relativno nazadovanje u zadnja dva desetljeća s obzirom na to da je 2002. imala 18 posto veći BDP po stanovniku od prosjeka EU.

Od nje je gora Italija, koja je pala ispod prosjeka EU (97 posto), a druge polovice 90-ih je imala 25 posto veći BDP po stanovniku od prosjeka EU. Dugoročno gledano vidljivo je da novije članice EU, poput Češke, Poljske, Estonije, Mađarske, Slovenije, Slovačke, Bugarske, baltičkih država, pa i Hrvatske, dostižu standard razvijenih država, ali brzina tog dostizanja se radikalno razlikuje.

Slovenija najuspješnija od država nastalih raspadom Jugoslavije

Od država koje su nastale raspadom Jugoslavije najuspješnija je Slovenija, koja je sa 77 posto prosjeka razvijenosti EU 1995. došla na 91 posto 2023. Hrvatska je 1995. imala BDP po stanovniku (PPP) 45 posto prosjeka EU, prošle godine 76 posto.

Iako za ostale države nema podataka od 1995., nego iz kasnijih godina, jasno je da su potpuno podbacile. BiH je 2005. bila na 26 posto prosjeka EU, a 2022. na 35 posto. Srbija je 2000. bila na 27 posto, a 2022. na 44 posto.

Crna Gora je prve godine nezavisnosti (2006.) bila na 36 posto od prosjeka EU, a 2022. na 50 posto. Sjeverna Makedonija je u 21. stoljeće ušla na razini od 28 posto od prosjeka EU, a 2022. je dosegla tek 44 posto, puno manje od najnerazvijenije države EU, Bugarske (63 posto).

Hrvatsko izgubljeno desetljeće je razlog zbog kojeg je danas Rumunjska razvijenija

Najgora godina po pitanju relativne zaostalosti Hrvatske za prosjekom EU je bila 2014., kada je zaostatak iznosio 40 posto, tj. Hrvatska je bila na tek 60 posto razvijenosti EU. To je veći zaostatak nego najzaostalije države EU danas, Bugarske.

To je bilo usred razdoblja koje se može nazvati izgubljeno desetljeće jer je na njegovom početku zaostatak Hrvatske za prosjekom EU bio isti kao na njegovom kraju. Naime 2008. je BDP po stanovniku Hrvatske korigiran za razliku u cijenama (PPP) bio 65 posto prosjeka EU, kao i 2018.

Neuspjeh Hrvatske u tom periodu se najbolje može prikazati usporedbom sa sličnim državama po stupnju ekonomskog razvoja, Mađarskom, Poljskom, Rumunjskom i Estonijom.

Rumunjska, Poljska i Estonija su puno uspješnije od Hrvatske

U zadnjoj godini Domovinskog rata je Hrvatska bila na 45 posto razvijenosti EU, slično kao Poljska (44 posto) te više od Estonije (36 posto) i Rumunjske (31 posto).

Do 2008. sustiže prosjek EU, pa mu se te godine približava na 65 posto. Brzina njenog razvoja je bila manja nego u nekim drugim tranzicijskim zemljama, ali ipak dostatna da održi svoju relativnu poziciju.

Čak je i pretekla neke države, poput Mađarske. Estonija je bila predvodnik u posttranzicijskim reformama pa je, nakon velikog zaostatka za Hrvatskom i većinom drugih država nastalima nakon raspada Istočnog bloka, imala najveću brzinu dostizanja EU i već 2008. bila na 70 posto prosjeka EU prema BDP-u po stanovniku.

Tada slijedi izgubljeno desetljeće, a Hrvatska se tek 2018. vraća na relativne razine BDP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU na kojima je bila 2008. Na početku tog razdoblja je Poljska postala razvijenija od Hrvatske (2010.), a na kraju ju je pretekla i Rumunjska (2018.)

Danas je Hrvatska u situaciji da mora sustizati razinu razvijenosti Poljske, Rumunjske i Estonije, iako je iz Domovinskog rata izašla kao država koja je bliže razini razvijenosti EU od sve tri zemlje, za 14 postotnih bodova bliža nego Rumunjska, 1 postotni bod nego Poljska i 9 postotnih bodova nego Estonija.

Ekonomsku stagnaciju je Hrvatska platila visokim dugom i gubitkom stanovništva

Dok je Hrvatska 2018. bila na istoj razini relativne razvijenosti kao 2008., u istom razdoblju se Mađarska približila prosjeku EU sa 64 posto na 71 posto, Poljska s 56 posto na 71 posto, Estonija sa 70 posto na 82 posto, Rumunjska s 52 posto na 66 posto. 

Prve četiri godine tog razdoblja je na vlasti bila koalicija HDZ-a, predvođena prvo Ivom Sanaderom, a zatim Jadrankom Kosor. Zatim su došle četiri godine SDP-ove koalicije i premijera Milanovića. Ta faza završava krajem 2015. (tehnički 22. siječnja 2016.), a 2015. je i prva godina rasta BDP-a Hrvatske od 2008.

Tek 2018. je Hrvatska došla na istu razinu na kojoj je bila 2008., ali s daleko većim javnim dugom (na kraju 2008. 18 milijardi eura, na kraju 2018. 38 milijardi eura), stotinama tisuća iseljenih, raspadnutim zdravstvenim, pravosudnim i drugim institucijama te kroničnim nepovjerenjem u političare (s dobrim razlogom).

Ekonomske politike koje su se provodile su imale isti nazivnik u svim vladama dok je Hrvatska tonula u višegodišnju recesiju, zaduživanje te povećavanje poreza da bi se održale plaće i broj zaposlenih u javnom sektoru.

Ministri financija u tom razdoblju, od HDZ-ovih Ivana Šukera i Martine Dalić do SDP-ovih Slavka Linića i Borisa Lalovca, imali su samo jedan zadatak, a to je da na bilo koji način prikupe sredstva za podmirenje plaća u javnom sektoru, što je značilo zaduživanje i dodatno oporezivanje.

Oporavak od takvih politika će biti dugotrajan proces, a šteta koja je već učinjena po pitanju relativnog zaostajanja Hrvatske za EU se ne može izbrisati. Da Hrvatska od 2008. do 2018. nije stajala na mjestu, danas bi bila puno bliže standardu EU, manje zadužena i s više stanovnika.