"EVAKUACIJA civila iz sela Luhivka", policajac Dmitro Piddubni snima mobitelom i komentira. Ali starica ispred njega se ne kreće dovoljno brzo. "Bako, hajde! Hajde, hajde, draga, hajde!" U daljini se čuju dvije eksplozije, najvjerojatnije topničko oružje.

Luhivka, u ukrajinskoj sjeveroistočnoj regiji Sumi, nalazi se samo nekoliko kilometara od granice s Rusijom. Kao i deseci malih gradova i sela uz granicu, doživjela je značajan porast napada u posljednjih nekoliko tjedana, obnavljajući tjeskobu rata u ljudima koji tamo žive, piše CNN.

Starica sa štapom u desnoj ruci ubrzava korak, a zatim opet usporava. Ona promrmlja nešto nečujno, možda u znak molbe mladom policajcu da pokaže malo razumijevanja za njezine godine. Ona daje sve od sebe.

Piddubni snima mobitelom kako bi pokazao štetu na mostu preko kojeg prelaze. Pogodio ga je ruski projektil, ali je uska betonska traka ostala netaknuta, što im omogućuje da prijeđu rijeku i dođu do vozila koja će ih odvesti na sigurnije mjesto.

Putinova "sanitarna zona"

U suprotnom smjeru, s druge strane granice, ukrajinska vojska je pojačala svoja nastojanja da "prenese rat" u Rusiju, koordinirajući se s ruskim dragovoljcima koji se bore na ukrajinskoj strani i izvode diverzantske napade na sela u području Belgoroda i Kurska.

Nakon očekivane pobjede na namještenim predsjedničkim izborima Vladimir Putin je iznio mogućnost stvaranja "sanitarne zone" unutar Ukrajine za zaštitu jugozapadnih regija Rusije.

CNN je telefonski razgovarao s ljudima koji žive uz ukrajinsku stranu granice ili s rođacima onih koji tamo žive. Olha Mihajlivna (58) rekla je da se njezino selo Riživka 12. ožujka iznenada našlo pod napadom raketa Grad i da je to bilo gore od svega što je vidjela otkako je rat zahvatio regiju Sumi prije više od dvije godine.

"Ne prestaju po cijeli dan"

"Cijeli dan granatiranje nije prestajalo. Pucalo se iz svih vrsta oružja. Skrivali smo se po podrumima. Izašli bismo na nekoliko minuta da nahranimo životinje, a onda bismo se vratili unutra", rekla je Mihajlivna.

Nakon tri dana bombardiranja Mihajlivna i njezin muž pristali su otići. Dok se automobil koji ih je trebao pokupiti približavao, došlo je do eksplozije na drugoj strani ulice. U kaosu i žurbi pokupili su svog psa, ali su za sobom ostavili torbe koje su pažljivo spakirali.

Ostavili su i svoju stoku. Stoga su pitali dvojicu muškaraca koji su im pomagali u evakuaciji mogu li pustiti životinje iz staje po povratku u selo i ostaviti im hranu. Inače bi stoka mogla umrijeti od gladi.

"Živjeli smo u Riživki cijeli život. I suprug i ja smo tamo rođeni. To je naš dom. Sami smo sagradili kuću. Željeli smo da naša djeca imaju gdje doći. A onda je medvjed ušao u kuću. Jako je teško i strašno ostati bez doma u mojim godinama", govori Mihajlivna.

Medvjed je, naravno, Rusija.

Pokopala sina u dvorištu

Irina Miščenko pričala je o svojoj baki. Nakon što je svog sredovječnog sina, koji je poginuo u topničkom napadu, pokopala u dvorištu ispred svoje kuće jer tijelo nije bilo moguće ukloniti, 75-godišnjakinja je naposljetku pješice napustila selo Popivku, prešavši preko polja da bi došla do glavne ceste. Tamo je od neznanca posudila mobitel i nazvala unuku.

"Pokupili smo je na autobusnoj stanici u blizini sela Jizdecke. Sada je baka s nama u gradu Sumiju, ali trenutačno ne može razgovarati, loše se osjeća nakon onoga što je proživjela", rekao je Miščenko za CNN.

Prema regionalnom guverneru Sumija Volodimiru Artjuhu, oko 90% zgrada u Popivki je uništeno, što je čini jednim od najteže pogođenih naselja duž granice. Učestalost napada od početka godine je dva do tri puta veća nego što je bila 2023. godine, kaže Artjuh, a vrste streljiva koje se koriste su razornije.

Više od 100 bombi tjedno baca se na Sumi

Više od 100 navođenih zračnih bombi - koje nose minimalno 500 kilograma - baca se svaki tjedan na regiju Sumi, rekao je guverner za Radio Slobodu. Ovo je streljivo odgovorno za toliko nedavnog razaranja.

"Ruska vojska pokušava spaliti naša pogranična sela do temelja", rekao je prošlog tjedna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, misleći također na porast napada diverzantskih i izviđačkih skupina koje je Rusija poslala preko granice.

I Ukrajina ima svoju ulogu u pretvaranju ovih graničnih regija u aktivnu borbenu zonu. U koordinaciji s ukrajinskom obavještajnom upravom nekoliko dobrovoljačkih legija Rusa koji se bore za Ukrajinu pojačalo je napade na ruska pogranična sela posljednjih tjedana.

Jedno od sela, Kozinka u ruskoj oblasti Belgorod, samo je nekoliko kilometara udaljeno od Luhivke i Popivke, gdje je Irinina baka pokopala svog sina.

Napadi ruskih partizana

Proukrajinski ruski borci objavili su više videozapisa na svojim Telegram kanalima koji navodno prikazuju napade dronovima na prokremaljske ruske vojnike u Kozinki. Snimka pokazuje veliko razaranje u selu. Najviši ruski dužnosnik u regiji, guverner Vjačeslav Gladkov, priznao je da su Kozinka i okolna područja vrlo ozbiljno oštećeni.

U regionalnom središtu Belgorodu, ruskom gradu s više od 300.000 stanovnika, koji se nalazi samo 40 km od granice, Reutersov izvjestitelj javlja da su sirene za zračnu opasnost postale gotovo svakodnevna pojava. Ukrajina je značajno pojačala topničke napade na grad, prisiljavajući vlasti da zatvore škole i trgovačke centre. Najavljene su i evakuacije.

Ovo nije prvi put da je Kijev pojačao napade na regiju Belgorod. Slični prekogranični napadi dogodili su se u svibnju prošle godine, u tjednima koji su prethodili neuspješnoj ukrajinskoj protuofenzivi, ali nisu izazvali eskalaciju odmazdi na regiju Sumi kao ovaj put.

Opravdanje za posljednje napade unutar Rusije bilo je usporavanje ofenzivnih planova Moskve u Ukrajini, rekao je jedan od čelnika ruskih dobrovoljaca koji podržavaju Kijev na konferenciji za novinare. Cilj je također bio potamniti Putinovu insceniranu izbornu pobjedu.

Putin odlučio prisiliti pogranična područja na pokornost

Iako se ruski čelnik može činiti neosjetljivim na male vojne neuspjehe, njegovi prošlotjedni komentari nakon objave pobjede na izborima sugeriraju namjeru prisiljavanja ukrajinskih graničnih područja na pokornost.

"Ne isključujem da ćemo u jednom trenutku, kada budemo smatrali prikladnim, biti prisiljeni stvoriti određenu 'sanitarnu zonu' na današnjim teritorijima pod kijevskim režimom", rekao je Putin.

Putin je prvi put iznio ideju o tampon-zoni u lipnju prošle godine, kada je razgovarao o vođenju rata s ruskim vojnim dopisnicima u Kremlju. Priznajući ograničenja topničke vatre u suzbijanju nadolazećih napada, rekao je da bi Rusija u budućnosti možda trebala kontrolirati graničnu zonu unutar Ukrajine, što bi ruski teritorij stavilo izvan dometa ukrajinskog topništva.

Putin nema drugog plana osim zauzimanja i razoružavanja cijele Ukrajine

Čak i ako ne računamo teritorij pod ruskom okupacijom i Bjelorusiju, ukrajinska granica s Rusijom proteže se stotinama kilometara. Oleksij Melnik, sigurnosni analitičar u Kijevskom centru Razumkov, doveo je u pitanje održivost bilo koje takve zone, rekavši za CNN da bi se trebala protezati 70 km unutar Ukrajine ako se želi isključiti napade raketne artiljerije.

"Za ljude koji nisu baš dobro informirani, to izgleda kao stvarno dobra ideja", rekao je Melnik. Govoreći o mogućoj tampon-zoni, Putin je pokazao da zapravo nema prijedlog kako okončati sukob, rekao je Melnik, osim zauzeti i razoružati cijelu Ukrajinu.