Rusi grade prugu prema frontu. Rumunjska gradi skloništa i šalje F-16 na granicu
IZ MINUTE u minutu pratimo događaje u Ukrajini.
Rusija bi mogla uvesti kvote na izvoz goriva ako potpuna zabrana izvoza ne snizi tvrdokorno visoke cijene benzina i dizela, rekao je potpredsjednik vlade Aleksandar Novak.
>> Opširnije
General Mark Milley napustio je danas svoj položaj šefa Združenog stožera američkih snaga nakon mandata obilježenog brojnim krizama u inozemstvu, ali i u SAD-u.
>> Opširnije
Ukrajina je obilježila u petak 82. godišnjicu masovnog ubojstva, uglavnom Židova, u Kijevu pod okupacijom nacista uz poziv da se ne zaboravi i ne ponovi taj događaj.
Nacističke snage ubile su gotovo 34.000 židovskih muškaraca, žena i djece 29. i 30. rujna 1941. u Babinom Jaru, klancu na periferiji Kijeva, nakon što su tijekom Drugog svjetskog rata zauzele glavni grad Ukrajine, tada dio Sovjetskog Saveza.
U iduće dvije godine ubijeno je još puno ljudi u Babinom Jaru. Većina su bili Židovi, ali među žrtvama su bili i Romi i nežidovski Ukrajinci, Poljaci i Rusi.
"Jako je važno uvijek se sjećati povijesti, ne zaboraviti. Jer 'Nikad više!' nisu prazne riječi", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon što je položio svijeću na spomeniku židovske menore podignutom u čast žrtvama.
Zelenski je razgovarao s malom skupinom ljudi kod spomenika, uključujući rodbinu i potomke žrtava te rabine iz ukrajinskih gradova.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je svijet da spriječi ponavljanje ubojstava i usmjerilo pozornost na rusku invaziju na Ukrajinu koja je počela prije 19 mjeseci.
"Sjećanje na Babin Jar i slogan 'Nikad više' moralna su osnova humanizma i suprotstavljanja svim oblicima agresivno-šovinističkih ideologija, posebice ruske agresije na Ukrajinu", naveli su u priopćenju.
Zelenski je prvi etnički židovski predsjednik Ukrajine, iako javno nije religiozan. Većina obitelji njegovog djeda ubijena je u Drugom svjetskom ratu.
Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. i govorila da je cilj njezine "specijalne vojne operacije" denacificirati i demilitarizirati svog susjeda. Kijev i zapadni saveznici optužili su Rusiju za ničim izazvano otimanje zemlje.
Šef diplomacije BiH Elmedin Konaković pozvao je EU da pomogne njegovoj zemlji kako bi se suzbio ruski utjecaj.
>> Opširnije
U svojim najnovijim obavještajnim podacima, ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva (MoD) reklo je da su se posljednjih tjedana do stotine boraca koji su ranije bili povezani s Wagnerovom skupinom vjerojatno počeli premještati u Ukrajinu kao pojedinci i male skupine, boreći se za razne proruske jedinice.
"Wagner se povukao iz borbenih operacija u Ukrajini do početka lipnja 2023., prije neuspjele pobune 24. lipnja 2023. i kasnije smrti vlasnika Wagnera Jevgenija Prigožina i drugih viših čelnika u zrakoplovnoj nesreći 23. kolovoza 2023. Točan status preraspodjele osoblja nije jasan, ali je vjerojatno da su pojedinci prešli u dijelove službenih snaga ruskog ministarstva obrane i drugih privatnih vojnih tvrtki. Nekoliko izvješća ukazuje na koncentraciju Wagnerovih veterana oko Bahmuta", objavili su.
Posade na istoku Ukrajine pozdravile su dolazak novih tenkova koji će im ponuditi veću zaštitu i vatrenu moć tijekom borbe. Volodimir Zelenski prethodno je potvrdio isporuku američkih tenkova Abrams Kijevu i istaknuo njihovu ključnu ulogu u obrani od Rusije. Američki general Mark Milley također je pohvalio tenkove, rekavši da će "napraviti razliku" u tekućem 19-mjesečnom ratu.
Vojnici u regiji Donjecka u istočnoj Ukrajini rekli su da će također biti veliki korak u odnosu na tenkove iz sovjetske ere koje trenutno koriste. "Tenk Abrams ima zaštitu od detonacije streljiva. (Ovaj tenk) je nema. Ako streljivo detonira, nema šanse da preživite", rekao je vozač tenka Vitalii, 29.
Točan broj isporučenih tenkova nije objavljen, ali su ukrajinski časnici naglasili važnost veće vojne potpore, uključujući streljivo, topništvo, borbene zrakoplove i ljudstvo, kako bi se učinkovito suprotstavili značajnoj prisutnosti Rusije.
Rusija od 1. listopada kreće s još jednim valom novačenja, no vojska uvjerava buduće vojnike da neće ići u rat u Ukrajinu, navodi dpa.
>> Opširnije
Rumunjska premješta protuzračnu obranu bliže svojim dunavskim selima, gdje su ruski dronovi napadali, i dodaje više vojnih promatračkih postaja i patrola u to područje, rekla su Reutersu dva visoka obrambena izvora. Ove mjere, zajedno s raspoređivanjem četiri dodatna američka borbena zrakoplova F-16 i proširenom zonom zabrane leta, znak su rastuće zabrinutosti u Rumunjskoj i širem NATO savezu da bi se rat u Ukrajini mogao preliti na njezin teritorij.
Glasnogovornik rumunjskog ministarstva obrane Constantin Spinu rekao je da nema naznaka da je Rusija ciljala na Rumunjsku, ali da je priroda napada na obližnji ukrajinski teritorij učinila gotovo nemogućim spriječiti sve napade. Izvori iz obrane rekli su Reutersu da ne znaju ni za jedan slučaj u kojem su potpuno ispravne ruske bespilotne letjelice ušle u rumunjski zračni prostor te da tri poznata slučaja pada bespilotnih letjelica ili njihovih krhotina unutar zemlje nisu uključivala eksploziv.
Vojska je sada izgradila dva skloništa od bombi u malom rumunjskom selu Plauru, samo nekoliko stotina metara od Izmaila, a stanovnici u širem području dobivaju upozorenja na mobitele kada se otkriju ruske bespilotne letjelice kako idu u njihovom smjeru.
RUSKI predsjednik Vladimir Putin potpisao je uredbu kojom se talijanskoj banci Intesi Sanpaolo odobrava prodaja imovine u Rusiji.
>> Opširnije
Tass javlja da ruske sigurnosne službe tvrde da su uhitile muškarca u Kerču optuženog za prosljeđivanje informacija ukrajinskim vlastima. Citira izjavu FSB-a:
Zbog sumnje u veleizdaju, priveden je 45-godišnji stanovnik Kerča. Utvrđeno je da je Krimljanin putem internetskog messengera proaktivno uspostavio kontakt sa zaposlenikom Glavne uprave za obavještajne poslove ministarstva obrane Ukrajine, po čijoj je zadaći izvršio foto i video snimanje kretanja vojne opreme u smjeru zone posebne vojne operacije i zatvorenim komunikacijskim kanalima prenijeli navedene informacije.
“Specijalna vojna operacija” preferirani je izraz koji ruske vlasti koriste za potpunu invaziju na Ukrajinu pokrenutu u veljači 2022.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ruski aktivist Aleksej Navalni natječu se za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir, iako su njihove šanse neizvjesne zbog rata u Ukrajini koji je u tijeku. Odluka je na norveškom Nobelovom odboru, sastavljenom od pet članova koje bira norveški parlament.
Nekoliko ruskih vojnih blogera priznalo je da autocenzuriraju većinu svojih izvješća, ponavljajući širi trend u tome kako Moskva raspravlja o određenim područjima bitaka, izvijestio je Institut za proučavanje rata.
Ti blogeri, koji često kritiziraju ruske vojne akcije, kažu da se suočavaju s tekućim problemima kao što su problemi u komunikaciji i kašnjenja u plaćanju, koje njihovi zapovjednici obično ignoriraju, kaže ISW. Jedan je bloger promijenio post kako bi se činilo da Ukrajina nije toliko napredovala, nagovještavajući da Rusija možda kontrolira informacije koje se dijele. Drugi je bloger rekao da je važno držati određene informacije tajnima i znati kada šutjeti.
Vladimir Putin dao je zeleno svjetlo najvećoj talijanskoj banci Intesa Sanpaolo da proda svoju imovinu u Rusiji. Ovo označava promjenu u moskovskom pristupu prodaji imovine, što je omogućio dekret Putina prošle godine koji mu je dao ovlasti da odobrava određene financijske poslove.
Nedavno odobrenje omogućuje Intesi da proda sve svoje dionice u Rusiji. Rusija je bila stroga prema stranim bankama koje napuštaju zemlju, pa bi potez Intese mogao otvoriti put drugim bankama u sličnim situacijama.
U nametanju sankcija Rusiji prošle godine zbog njezine odluke o invaziji na Ukrajinu, zapadne su zemlje zamrzle više od 300 milijardi dolara imovine ruske središnje banke u inozemstvu.
Mađarski premijer Viktor Orbán rekao je da će biti potrebno odgovoriti na "vrlo teška pitanja" prije nego što EU uopće može započeti pregovore o članstvu s Ukrajinom. Zemlje EU trebale bi u prosincu odlučiti hoće li Ukrajini dopustiti početak pregovora o pristupanju, što bi zahtijevalo jednoglasnu potporu svih 27 članica. Diplomati su rekli da bi Mađarska mogla biti prepreka.
“Ne možemo izbjeći pitanje – kada ćemo tijekom jeseni imati pregovore u Bruxellesu o budućnosti Ukrajine – možemo li zaista ozbiljno razmotriti članstvo neke zemlje, započeti pregovore o pristupanju sa zemljom koja je u ratu”, prenosi Reuters Orbán rekao je državnom radiju. U komentarima koji će vjerojatno razljutiti Kijev, koji je nepokolebljiv da se o teritorijalnom sastavu Ukrajine ne može pregovarati, Orbán je rekao: “Ne znamo koliki je teritorij ove zemlje, jer rat još traje, ne znamo kolika je njegova populacija dok oni bježe. Primiti zemlju u EU bez poznavanja njezinih parametara, to bi bilo bez presedana.”
"Dakle, mislim da moramo odgovoriti na vrlo duga i teška pitanja dok ne dođemo do stvarne odluke o početku pristupnih pregovora", rekao je.
Francuska i Ukrajina u četvrtak su obećale da će raditi zajedno na nabavci oružja za tromjesečnu protuofenzivu Kijeva protiv ruskih okupacijskih snaga te na razvoju zajedničke proizvodnje oružja. Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov rekao je da su se on i njegov francuski kolega fokusirali na jačanje suradnje u pogledu tehničke obuke ukrajinskih oružanih snaga.
“Deseci projekata su ili pokrenuti ili se o njima raspravlja s ciljem organizacije zajedničke proizvodnje novog oružja ili održavanja postojećeg oružja”, rekao je Umerov na konferenciji za medije uz francuskog ministra Sebastiena Lecornua.
Dvije strane, rekao je, razmatraju osnivanje fonda “za podršku zajedničkim projektima s našim partnerima i tvrtkama koje žele započeti proizvodnju u Ukrajini”. Lecornu je rekao da će Francuska “nastaviti pomagati Ukrajini koliko god bude potrebno”, no nije iznio detalje koje će oružje isporučiti. “Ovaj rat bi se mogao nastaviti”, rekao je novinarima. “Dopustite da ponovim naše povjerenje u ukrajinsko oružje da bi se ova protuofenziva pokazala uspješnom.”
Francuska i Ukrajina, rekao je Lecornu, razmotrit će što mogu učiniti zajedno u pogledu nabavke ili proizvodnje oružja. A Pariz će zadržati svoju sadašnju razinu obuke ukrajinskih vojnika – više od 7000 ove godine. Lecornu je ranije razgovarao o mogućnostima zajedničke proizvodnje oružja s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Novi krug novačenja započet će diljem Rusije u nedjelju, ali novi regruti neće biti poslani da sudjeluju u "specijalnoj vojnoj operaciji" u Ukrajini, prema ruskom ministarstvu obrane.
U priopćenju koje je ministarstvo obrane objavilo naglašeno je da se ročnici neće slati u "nove regije Ruske Federacije (okupirani Donjeck, Luhansk, Herson, Zaporižja)... ili za sudjelovanje u zadaćama specijalne vojne operacije”.
"Želimo posebno naglasiti da Glavni stožer nema planova za dodatne mjere mobilizacije", stoji u priopćenju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se s Andrejom Troševim, bivšim zapovjednikom Wagnerovih plaćenika, kako bi razgovarali o tome kako se dobrovoljne borbene jedinice koriste u ukrajinskom ratu, priopćio je Kremlj. Sastanak je naglasio pokušaj Kremlja da pokaže da je država sada preuzela kontrolu nad plaćeničkom skupinom nakon neuspjele lipanjske pobune šefa Wagnera Jevgenija Prigožina, koji je poginuo u avionskoj nesreći u kolovozu.
Kremlj je priopćio da se Putin u četvrtak navečer sastao s Troševim, koji je poznat po svom ratnom nadimku “Sedoi” – ili “sijeda kosa”, i zamjenikom ministra obrane Yunus-Bek Yevkurovom, koji je sjedio najbliže Putinu. Obraćajući se Troševu, Putin je rekao da su razgovarali o tome kako “dobrovoljačke postrojbe mogu izvršavati razne borbene zadaće, prije svega, naravno, u zoni specijalne vojne operacije”.
“Vi se sami borite u takvoj jedinici više od godinu dana”, rekao je Putin. “Vi znate što je to, kako se to radi, znate koja su pitanja koja treba unaprijed riješiti kako bi borbeni rad prošao na najbolji i najuspješniji način.” Putin je također rekao da želi govoriti o socijalnoj potpori za one koji su uključeni u borbe.
Kremlj je objavio da Trošev od sad radi za rusko ministarstvo obrane.
Rusija je objavila da je uništila dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad regije Belgorod. "Ukrajinsku bespilotnu letjelicu uništili su dežurni sustavi protuzračne obrane iznad regije Belgorod", objavilo je ministarstvo na Telegramu.
Ukrajinski grad Mikolajiv pogođen je raketom jutros u 4:13 po lokalnom vremenu, napisao je na Telegramu Vitalij Kim, šef regionalne državne uprave u Mikolajivu. “Pogodak se dogodio u infrastrukturni objekt na periferiji grada. Uslijed toga zapalila se suha trava koja je ugašena u 06:45. Detaljne informacije se razjašnjavaju”, napisao je Kim.
Dodao je da je artiljerijom gađano i naselje: “Danas, 29. rujna, u 03:59 neprijatelj je topnički gađao naseljeno mjesto Kutsurub. Požar je ugašen, bez žrtava, ozlijeđenih i materijalne štete.”
Ukrajinski dron bacio je eksploziv na elektranu u ruskom selu u blizini granice, prekinuvši opskrbu strujom bolnici, rekao je regionalni guverner. U Belaji, manje od 25 kilometara od granice, ukrajinski dron je ispustio dvije eksplozivne naprave na trafostanicu, rekao je regionalni guverner Kurska Roman Starovojt na platformi za razmjenu poruka Telegram.
“Jedan od transformatora se zapalio. Isključeno je pet naselja i jedna bolnica. Vatrogasne ekipe su izašle na teren”, dodao je. "Struja će biti vraćena čim to bude sigurno."
Oko 40 nadzornih stupova podigle su ruske okupacijske snage u Mariupolju kako bi špijunirale stanovnike, prema ukrajinskom dužnosniku. Prate telefonske razgovore građana i internetski promet, rekao je Petro Andrjuščenko, savjetnik gradonačelnika grada u egzilu.
"Potpuna kontrola na djelu. Stari Orwell bi jednostavno bio zapanjen kako su sve njegove fikcije postale stvarnost Mariupolja", rekao je. Ranije ove godine, savjetnik je tvrdio da su okupatori prodavali SIM kartice koje su vlastima omogućavale slušanje poziva.
Oružje koje Ukrajina dobiva za suzbijanje ruske agresije pravilno se koristi, rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller tijekom brifinga za novinare. Nije bilo slučajeva da je oružje palo u pogrešne ruke.
Od siječnja 2021. SAD je uložio više od 44.5 milijardi dolara u sigurnosnu pomoć suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. To uključuje više od 43.9 milijardi dolara od kada je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu 24. veljače 2022., rekao je.
Najnovija runda sigurnosne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 325 milijuna dolara objavljena je 21. rujna. Paket uključuje 128 milijuna dolara u novom oružju i opremi i 197 dolara u vojnoj pomoći prema prethodno odobrenim povlačenjima. Miller je naglasio da SAD ima ključne procedure za odgovornost oko pružanja američkog oružja i vojne pomoći Ukrajini.
"Imamo važne mehanizme odgovornosti za američko oružje i američku vojnu pomoć koju isporučujemo Ukrajini", rekao je Miller. "Imamo stroge mehanizme nadzora koje smo uspostavili. To se također odnosi na humanitarnu i ekonomsku pomoć koju smo pružili. I u ovom trenutku nismo vidjeli nikakvo preusmjeravanje tog oružja."
Cijene nafte pale su na početku trgovanja 29. rujna nakon nedavnog porasta, budući da su zarada i iščekivanje povećane ponude iz Rusije i Saudijske Arabije zasjenili optimistične prognoze potražnje, izvijestio je Reuters. U četvrtak je došlo do smanjenja cijena nafte za 1% jer su trgovci kapitalizirali nedavne dobitke, a pojavila se i zabrinutost u pogledu potencijalnog utjecaja visokih kamatnih stopa na potražnju za naftom.
Rusija je nedavno ublažila svoju zabranu izvoza goriva, prvobitno uvedenu kako bi stabilizirala domaće tržište. Analitičari predviđaju da ova ograničenja neće dugo ostati na snazi jer bi mogla negativno utjecati na rad rafinerija i odnose s kupcima. JPMorgan je izvijestio da su odredišta poput Turske, Brazila, Maroka, Tunisa i Saudijske Arabije bili ključni primatelji ruskog dizela ove godine.
Ruske snage su 28. rujna granatirale sedam naselja u pograničnoj Sumskoj oblasti s Ukrajinom, ispalivši preko 180 metaka iz različitih vrsta oružja, izvijestila je vojna uprava Sumske oblasti na Telegramu. Prema objavi, Rusija je granatirala naselja Bilopillia, Hotin, Krasnopillia, Nova Sloboda, Velika Pisarivka, Putivl i Seredina-Buda.
Nema izvještaja o žrtvama.
Crta bojišnice ove godine se jedva pomaknula i nakon svih napada koje su proteklih mjeseci izvele ukrajinska i ruska strana, tvrdi New York Times u svojoj analizi. Od cijelog teritorija, od početka godine tek je oko 1300 kilometara kvadratnih promijenilo strane, s tim da je najmanje promjena bilo upravo u kolovozu.
Prema analizi, Ukrajina je od početka godine dobila oko 370 kilometara kvadratnih, dok je Rusija zauzela oko 860.
Ruske snage su počele graditi novu željeznicu koja će povezati okupirani Mariupolj, Volnovaku i Donjeck s jugom Rusije, tvrdi ukrajinski dužnosnik. Navodno su prvo počeli s gradnjom željezničkog mosta preko rijeke Kalmius. Ako uspiju s izgradnjom, mogli bi tako prevoziti potrepštine svojoj vojsci bez potrebe za Krimskim mostom.
Facebook
Google
