OTKAKO je ruskom invazijom na Ukrajinu počeo rat, učestalo se govori kako bi on mogao prerasti u nuklearni sukob. Dojam je kako ideju o nuklearnom ratu forsira ruska strana.

Lavrov uporno o nuklearnom ratu

O mogućem nuklearnom ratu u više navrata u zadnjih nekoliko mjeseci govorio je jedan od vodećih ideologa ruskog sukoba u Ukrajini Sergej Lavrov, inače ruski ministar vanjskih poslova. Krajem travnja je upozorio da je prijetnja trećeg svjetskog rata ozbiljna i stvarna.

>> Lavrov: Ne želim vjerovati da bi mogao početi nuklearni rat

>> Lavrov: Rizik nuklearnog rata je ozbiljan i stvaran

"Rusija nastoji ukloniti prijetnju nuklearnog rata unatoč velikim rizicima u ovome trenutku. Ne želim da se ti rizici umjetno povećavaju. Mnogi bi to htjeli", rekao je Lavrov nedavno za rusku državnu televiziju..

"Jedno lansiranje, Borise, i više nema Engleske"

Po ovom pitanju aktivni su i ruski novinari. Ruski televizijski voditelj upozorio je nedavno Veliku Britaniju da Kremlj ima moć pogoditi je nuklearnim projektilom koji bi je "potopio jednom zauvijek". 

>> Putinov voditelj objavio simulaciju uništenja Britanije raketom Sotona 2

Proputinovski voditelj Dmitrij Kiseljov rekao je da je ruski predsjednik Vladimir Putin stavio nuklearne snage zemlje u stanje pripravnosti nakon "riječi premijera Borisa Johnsona o uzvratnom udaru na Rusiju", prenosi Sky News. 

"Što će se dogoditi nakon riječi Borisa Johnsona o uzvratnom udaru? Općenito, u Britaniji se čini da lutaju. Zašto prijete ogromnoj Rusiji nuklearnim oružjem kad su oni samo mali otok?" rekao je Kiseljov. 

"Jedno lansiranje, Borise, i više nema Engleske", dodao je.

Takav pristup od početka rata je prisutan. Prvi korak, Kremlj upozorava kako je realnost nuklearnog rata tu, itekako opipljiva. Drugi korak, Moskva je taj glas razuma koji ne želi da situacija eskalira. 

"Uništiti zemlje NATO-a kroz pola sata"

Slično je kazivao i šef ruske svemirske agencije Roskosmos Dmitrij Rogozin koji tvrdi da bi Rusija u nuklearnom ratu uništila zemlje NATO-a u roku od pola sata. Na svom Telegram kanalu je pak pozvao Rusiju da ne dopusti da do toga i dođe.

Šef ruske svemirske agencije: U nuklearnom ratu bismo uništili NATO u pola sata

"U nuklearnom ratu zemlje NATO-a ćemo uništiti za pola sata. Ali to ne smijemo dopustiti, jer će posljedice razmjene nuklearnih udara utjecati na stanje naše Zemlje", napisao je.

Je li tako nešto moguće, da Ruska Federacija u mogućem nuklearnom ratu uništi zemlje NATO-a? Je li uopće važno tko je nuklearno snažniji kad uopće upotreba ovog oružja prijeti uništenju planeta? Nije li ipak stoga sve to samo blef?

Rusija ima najviše nuklearnog naoružanja

Što se tiče ovog prvog pitanja, je li Rusija zaista jača, podaci o nuklearnom oružanju govore da uistinu Ruska Federacija ima najviše nuklearnih bojevih glava. Na stranici Arms Control Association, prema procjenama iz siječnja ove godine, možemo vidjeti kako je Rusija u posjedu 6257 nuklearnih bojevih glava. 

Sjedinjene Američke Države prema ovim podacima imaju 5550 nuklearnih bojevih glava. Ove dvije sile tako imaju oko 90 posto svjetskog nuklearnog naoružanja. Kina ima 350 nuklearnih bojevih glava, Francuska 290, Velika Britanija 225, Pakistan 165, Indija 156, Izrael 90, Sjeverna Koreja 40-50. 

Ovdje se radi o ukupnom broju nuklearnih bojevih glava, ali sve one se ne koriste. Naime, START (Strategic Arms Reduction Treaty) od 2011. regulira američko-rusko smanjivanje nuklearnog oružanog potencijala, a broj strateških nuklearnih bojevih glava je u obje zemlje smanjen na po najviše 1550 komada. Raspoređenih Sjedinjene Američke Države imaju 1389, dok Rusija takvih ima 1458.

Tadić: Rusija ima za pokriti više ciljeva od NATO-a

Popričali smo na ovu temu s nuklearnim fizičarom Tončijem Tadićem, koji govori da prije svega treba znati da se tu radi o tipičnom ruskom PR-u.

"Kao prvo, s kim bi to Rusija ratovala i na koga bi slala projektile? Oni, ako žele eliminirati većinu NATO snaga, trebaju pokriti više ciljeva nego što ih NATO može pokriti u samoj Rusiji. Puno veći broj ciljeva."

Drugo, sve kad bi to nekim čudom učinili, još uvijek ostaju projektili s podmornica sve tri ključne NATO članice. To su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska. Dakle, ovo treba promatrati kao bedasti ruski PR i ništa više od toga."

Meni na živce ide to neprekidno rusko mahanje nuklearnim oružjem koje valjda pretpostavlja da će svi pasivno čekati i trpjeti dok ih Rusi bombardiraju nuklearnim oružjem. To su halucinacije", napominje.

Dodao je kako je ovo, koliko on zna, sedmi put da netko iz vrha ruske vlasti spominje nuklearni rat. Složio se s našom konstatacijom da to uvijek ide kroz narativ da je rat blizu, ali Rusija je ta koja ga ne želi.

"Tko ne želi u NATO da se zaštiti od Rusije?"

"I to uvijek ide ruku pod ruku s lošim stanjem na bojištu u Ukrajini. I to radi isključivo ruska strana. Nismo čuli niti najmanju naznaku provociranja od Zapada. Čak je SAD odgodio prije mjesec i pol testiranje jednog oružja nove generacije da to Rusija ne shvati kao provokaciju i da to Rusiji ne bude opravdanje na nešto slično.

Ovdje se kod Rusije radi o huškanju. I to za domaće rusko tržište po sistemu da su jaki. Što ruska vojska masovno krade u Ukrajini? WC školjke. Zato jer trećina Rusa nema doma pošteni zahod, nego imaju čučavce. Ali, eto, zato imaju nuklearno naoružanje dok im je standard kao u doba Katarine Velike", naveo je.

Zapitao se gdje je nestao ruski "soft power".

"Ovo što Rusija sad radi s nuklearnim oružjem se radilo prije više od 50 godina. Gdje je nestala ruska tehnološka, civilizacijska, kulturna superiornost? Ona je bila zanimljiva i privlačna. Toga više nema. Sad čujem samo retoriku vojske i nuklearnih prijetnji.

Tko bi s takvom zemljom volio biti susjed, tko ne bi želio u NATO da se zaštiti od Rusije? Svakako, čini mi se da bi Putin više dobio da je pregovarao s Ukrajinom nego što će dobiti ratom", zaključio je za Index Tonči Tadić.

Ravnoteža se održava sve dok nema napada

Njemački institut za međunarodna i sigurnosna pitanja objavio je nedavno opsežan rad na ovu temu. Autori Liviu Horovitz i Lydia Wachs napisali su kako namjerno korištenje nuklearnog naoružanja jest poprilično nevjerojatno.

"Prvo, Rusija bi se suočila s egzistencijalnim troškovima ako bi nuklearnim oružjem napala države NATO-a. Desetljećima su se Rusija i Sjedinjene Države oslanjale na princip međusobnog sigurnog uništenja.

Obje države imaju tisuće nuklearnog oružja koje se može montirati na različite sustave isporuke, a time se želi osigurati da čak i nakon što pretrpe veliki prvi napad, napadnuti će i dalje moći izvesti uzvratni udar. 

Ravnoteža se održava sve dok se nijedan ne usudi pokrenuti razoružavajući napad na drugoga. Međutim, to također znači da čak i relativno ograničena uporaba nuklearnog oružja nosi rizik od masovne eskalacije. Rezultat bi bio ekstremno uništenje s globalnim posljedicama nesrazmjernim Putinovim političkim ciljevima u ratu protiv Ukrajine", navodi se u ovom radu.

Napad nuklearnim oružjem u Ukrajini mijenja interese Washingtona

Dodaju kako bi i ograničena uporaba nuklearnog oružja u Ukrajini iz temelja promijenila prirodu sukoba i interese trećih strana.

"Za Washington rat trenutno ostaje regionalni sukob koji predstavlja samo ograničenu prijetnju sigurnosnim interesima SAD-a. Situacija bi bila drugačija da Rusija upotrijebi nuklearno oružje protiv Ukrajine.

Ako bi Moskva uspjela upotrijebiti takvo oružje bez velikih posljedica, to bi utjecalo na to kako druge nuklearno naoružane države – poput Kine ili Sjeverne Koreje – procjenjuju troškove i koristi nuklearnih opcija. 

To bi stavilo američki sustav savezništva pod iznimni pritisak, jer bi povećalo percepciju prijetnje od zemalja poput Japana ili Poljske. To bi također iz temelja promijenilo interese Washingtona – a time i njegovu poziciju prema vojnom angažmanu – u ratu u Ukrajini. 

Osim toga, čak bi i akteri koji su naklonjeni Rusiji, poput Indije ili Kine, vidjeli da je ugrožen njihov interes za održavanje relativno stabilnog međunarodnog sustava i morali bi preispitati svoju poziciju u odnosu na Moskvu", piše.