Francuska šalje 12 haubica. Ukrajina: Rusija planira veliku eskalaciju
OVDJE smo danas pratili događaje vezane uz rat u Ukrajini.
- Više europskih zemalja kazalo je da neće slati avione Ukrajini
- Ukrajinski dužnosnik: Rusija planira veliku eskalaciju rata, možda i za par tjedana
- Ukrajina kaže da su odbili ruske napade na važnoj cesti kod Bahmuta
- Norveška je potvrdila da će poslati tenkove Leopard 2 Ukrajini
- Macron o slanju borbenih aviona Ukrajini: Ništa nije isključeno
- Francuska i Australja zajedno će proizvoditi streljivo za Ukrajinu
- Poljska je spremna Ukrajini poslati borbene avione F-16 u koordinaciji s NATO-om, Biden kaže da SAD to neće napraviti
Ukrajina se priprema za veliku rusku eskalaciju koja bi se mogla dogoditi čak i u sljedeća dva do tri tjedna, rekao je Oleksij Danilov, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine za Sky News.
Danilov kaže da najteže borbe tek dolaze, te da će sljedećih nekoliko mjeseci biti ključni.
Pozvao je zapadne saveznike da pošalju više oružja, uključujući britanski Typhoon i borbene zrakoplove drugih partnera.
Američki državni tajnik Antony Blinken razgovarat će o ruskom ratu u Ukrajini s kineskim dužnosnicima tijekom putovanja u Kinu 5. i 6. veljače, rekao je glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby.
Kirby je rekao novinarima da su razgovori o brojnim pitanjima, poput onoga o vojskama dviju zemalja i klimatskim promjenama, ostavljena po strani kad je Kina prosvjedovala protiv posjeta predsjednice Zastupničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu u kolovozu prošle godine.
Blinken će ova pitanja ponovno "otvoriti i revitalizirati", rekao je Kirby.
"Znam da se veseli tome da se pozabavi svim ovim pitanjima i naravno da će rat u Ukrajini biti jedno od tih pitanja o kojima će tajnik razgovarati dok je tamo", rekao je Kirby.
SAD je optužio Rusiju da je prekršila sporazum Novi START, posljednji posthladnoratovski stup kontrole nuklearnog oružja između dvije zemlje, rekavši da Moskva odbija dopustiti inspekcijske aktivnosti na svome teritoriju.
>> Opširnije
Bjelorusija i Rusija provode jednotjednu obuku svoje regionalne grupacije snaga, priopćilo je bjelorusko ministarstvo obrane.
Obuka je dio priprema za zajedničke vježbe koje će dvije zemlje održati u Rusiji u rujnu, dodalo je ministarstvo u priopćenju.
Rusija je priznala da je od jeseni neopravdano unovačila nekoliko tisuća ljudi za rat protiv Ukrajine.
>> Opširnije
Francuska će u Ukrajinu poslati dodatnih 12 haubica uz 18 koje su već prije poslane, objavio je francuski ministar obrane Sebastien Lecornu.
>> Opširnije
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko rekao je da je njegova zemlja "već spremna" ponuditi više pomoći Rusiji u njenom ratu protiv Ukrajine.
>> Opširnije
Hrvatska i Ukrajina imaju sjajne odnose usprkos izjavama Zorana Milanovića, rekao je premijer Andrej Plenković, kazavši da predsjednik svojim nastupima ide "iz lošeg prema gorem".
>> Opširnije
Rusija je suočena s većom vojnom opasnošću iz Ukrajine jer joj zemlje NATO-a šalju naoružanje, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov egipatskom kolegi.
>> Opširnije
Ukrajina tvrdi da su njene snage odbile ruske napade na cestu u blizini Bahmuta, spriječivši Moskvu da preuzme kontrolu nad važnom opskrbnom linijom.
Ruske trupe nisu uspjele presjeći cestu koja vodi od grada Chasiv Yar do Bahmuta, rekao je vojni glasnogovornik Serhij Cherevati.
"Ruske trupe nisu mogle presjeći cestu koja se koristi za opskrbu ukrajinskih oružanih snaga", dodao je. "Ukrajinska vojska u Bahmutu opskrbljena je svime što je potrebno."
On je dodao da je Bahmut ostao jedno od glavnih žarišta ruskih napada, uključujući topničke napade i pješačke napade. Ranije u utorak, Rusija je rekla da su njene snage preuzele kontrolu nad mjestom Blagodatne, malim selom sjeverno od Bahmuta.
Rusija je Europi u 2022. godini isporučila oko 17 milijuna tona ukapljenog prirodnog plina (LNG), za 20 posto više nego u 2021. godini, djelomično nadoknadivši strmoglav pad izvoza plinovodima, pokazuju podaci Refinitiv Eikona.
>> Opširnije
Američki Institut za ratne studije (ISW) u najnovijem izvješću piše da se Rusija priprema za novu ofenzivu, pozivajući se na izvore na Zapadu te u Ukrajini i Rusiji.
>> Opširnije
Andrej Medvedev, bivši pripadnik ruske plaćeničke skupine Wagner koji traži azil u Norveškoj, ispričava se Ukrajincima koji žive u toj skandinavskoj zemlji. Mnogi Ukrajinci koji žive u Norveškoj protive se njegovoj prisutnosti u zemlji.
>> Opširnije
Telegram je ključna online platforma za Alinu Lipp, jednu od najpoznatijih širiteljica ruske propagande. Ondje može primati i donacije.
>> Opširnije
Japan i NATO moraju ostati "jedinstveni i odlučni" prema Kini, Sjevernoj Koreji i Rusiji koje su prijetnja sigurnosti u svijetu, rekao je u utorak u Tokiju Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a.
Stoltenberg, koji je govorio u društvu japanskog premijera Fumija Kishide, upozorio je da Peking pažljivo prati tijek ruske invazije na Ukrajinu i "izvlači pouke koje bi mogle utjecati na njegove buduće odluke".
"Ono što se danas događa u Europi može se dogoditi sutra u istočnoj Aziji", ocijenio je, preuzimajući tako mišljenje koje je lani iznio Kishida.
"Zato moramo ostati jedinstveni i odlučni, kako bismo zajedno branili slobodu i demokraciju", dodao je Stoltenberg, izrazivši zajedno s Kishidom "zabrinutost" zbog sve čvršće vojne suradnje Kine i Rusije.
Nekoliko sati prije nego što su se sva njegova upozorenja o ruskoj invaziji pokazala točnim general Kirilo Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe, preselio je svoju suprugu u svoj ured.
>> Opširnije
Ukrajina će dobiti između 120 i 140 tenkova u prvom valu isporuka od koalicije 12 zemalja, rekao je danas ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
"Tenkovska koalicija sada ima 12 članova", rekao je Kuleba.
"Mogu kazati da će u prvom valu ukrajinske oružane snage dobiti između 120 i 140 tenkova sa Zapada", rekao je.
Dodaje da je ukupno potvrđen najmanje 321 tenk.
Bivša glasnogovornica Zelenskog Julija Mendel kaže, pozivajući se na ministarstvo vanjskih poslova, da u prvom valu u Ukrajinu stiže od 120 do 140 zapadnih tenkova.
Poljska je rekla da se ne vode pregovori o slanju borbenih zrakoplova F-16 Ukrajini, a ni Britanija ne vjeruje da bi to bilo praktično, prenose agencije. Moguće slanje poljskih borbenih zrakoplova F-16 Ukrajini nije tema "službenih pregovora", rekao je zamjenik poljskog ministra obrane dan nakon što je i SAD odbio slanje tih zrakoplova Kijevu, prenosi AFP.
"Za sada ne postoje službeni pregovori o slanju poljskih F-16 Ukrajini", rekao je Wojciech Skurkiewicz. "To pitanje ne postoji", dodao je.
Poljska ima 48 zrakoplova F-16 američke proizvodnje. Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je u ponedjeljak da će "svi njihovi postupci u cilju jačanja ukrajinskih obrambenih snaga biti koordinirani s partnerima iz NATO-a".
Američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak se kategorički usprotivio ideji slanja američkih zrakoplova F-16 Ukrajini. "Ne", odgovorio je Biden novinaru u Bijeloj kući s tim u vezi.
Berlin je također kategorički odbio slanje borbenih zrakoplova, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron oprezno rekao da "ništa nije isključeno", uvjeravajući da ga to Ukrajinci još nisu zatražili.
Macron je razgovarao s nizozemskim premijerom Markom Rutteom, koji je rekao da ne postoji "tabu" u vezi tog pitanja, ali i da bi to bio "velik korak". Britanija je rekla da to ne bi bilo praktično.
"Britanski borbeni zrakoplovi jako su sofisticirani i potrebni su mjeseci da bi se naučilo letjeti. S obzirom na to, vjerujemo da nije praktično slati te zrakoplove Ukrajini", rekao je glasnogovornik britanskog premijera Rishija Sunaka u utorak, prenosi Reuters. "Nastavit ćemo razgovarati s našim saveznicima o pristupu koji mislimo da je ispravan", dodao je.
Ukrajinske snage uspjele su uništitli ruski rov i "pretvoriti ga u grob" kod grada Bahmuta, oko kojeg Rusi i Ukrajinci vode žestoke borbe već mjesecima, objavila je ukrajinska Pogranična straža na svom službenom Telegram kanalu.
"Postrojba pješaštva Ruske Federacije iskopala je improviziran rov u dijelu šume. Naši borci otkrili su njihovo skrovište i pogodili ga minobacačima. Petorica okupatora zakopana su pod ostacima, a još četvorica su ranjena nakon napada kojim je uništena struktura", stoji u objavi.
FRANCUSKI ekonomist Pierre de Gaulle, unuk bivšeg francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea, bio je sudionik okruglog stola posvećenog Drugom svjetskom ratu u Rusiji i Francuskoj.
>> Opširnije
Ruska vojska danas je objavila da je osvojila selo Blagodatne na istoku Ukrajine. Selo se nalazi sjeverno od grada Bahmuta, koji je poprište najtežih borbi u posljednjih nekoliko mjeseci.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je intenzivan ruski napad na istoku kao "osvetu" za ranije gubitke u ratu. "Ne mislim da će moći omogućiti svom društvu bilo kakav uvjerljiv rezultat ofenzive. Siguran sam u našu vojsku", poručio je Zelenski.
"Zaustavit ćemo ih, malo po malo, te pripremiti svoju veliku protuofenzivu", rekao je Zelenski dodavši da su Rusi u napadima proteklih tjedana pretrpjeli ogromne gubitke.
Kremlj je danas poručio da su pozivi Litve da se Ukrajini pomogne i slanjem naprednih borbenih aviona "dokaz ekstremno agresivnih stavova" baltičkih država, javljaju svjetske agencije. Putinov glasnogovornik Dmitri Peskov rekao je da bi "velike europske zemlje" trebale pružiti otpor takvim stavovima.
Izjava Peskova stigla je dan nakon što je američki predsjednik Joe Biden poručio da Amerika neće poslati borbene avione tipa F-16 Ukrajini. Kijev je, podsjetimo, u zadnje vrijeme u više navrata pozvao saveznike da doniraju napredne borbene avione Ukrajini kako bi mogla uspostaviti kontrolu nad svojim zračnim prostorom.
Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo trenutno koristi stare sovjetske borbene avione. Nedavno je, podsjeća Sky News, izvor iz britanskog ratnog zrakoplovstva na pitanje o donacijama borbenih aviona rekao "nikad ne reci nikad" dodavši kako to "trenutno nije prioritet".
NORVEŠKI državni mirovinski fond izvijestio je danas da je 2022. godinu zaključio s najvećim gubitkom u 25 godina istaknuvši negativan utjecaj rata u Ukrajini, visoke inflacije i rasta kamatnih stopa na ulaganja u dionice i obveznice.
>> Opširnije
U svim ukrajinskim regijama oglasile su se sirene na zračnu uzbunu. Pretpostavlja se da su uzrok najavljene vojne vježbe ruskih i bjeloruskih snaga, ali to još uvijek nije potvrđeno.
Zračna uzbuna nije dugo potrajala te je njezin kraj oglašen nakon 20-ak minuta.
Norveški ministar obrane Bjorn Arild Gram obećao je poslati Ukrajin tenkove "što je prije moguće". Norveška je tako postala posljednja u nizu zapadnih zemalja koje su potvrdile da će poslati napredne tenkove Ukrajini.
Gram je rekao kako još nije odlučeno koliko će tenkova poslati, dodavši da će u paketu vojne pomoći vjerojatno biti uključeni i tenkovi Leopard 2 njeačke proizvodnje. Prema dostupnim podacima Norveška trenutno ima 36 tenkova tipa Leopard 2.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već mjesecima poziva Zapad na donacije tenkova te su nakon dugotrajnih pregovora prošlog tjedna SAD i Njemačka potvrdile da će poslati svoje tenkove Ukrajini. Amerika je obećala poslati 31 tenk tipa Abrams, a Njemačka će poslati 14 tenkova tipa Leopard 2. Napredne tenkove zapadne proizvodnje obećale su poslati i Poljska, Španjolska I Velika Britanija.
BIVŠI ruski predsjednik Dmitrij Medvedev je pročitao odlomak iz pisma ruskog pjesnika Fjodora Tjutčeva, koje se bavi pravim temeljima ruskih uspjeha i osvajanja.
>> Opširnije
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova danas je kritiziralo hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, koji je jučer rekao da se Krim, ukrajinski poluotok koji je Rusija okupirala 2014. godine, nikad neće vratiti Ukrajini.
Milanović je, podsjećamo, komentar o Krimu izrekao kad je pokušao objasniti zbog čega se protivi slanju oružja Ukrajini. Tada je rekao da "Krim više nikad neće biti ukrajinski". Oleg Nikolenko, glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova, rekao je da Milanovićevu izjavu smatra "neprihvatljivom".
"Smatramo neprihvatljivom izjavu predsjednika Hrvatske, koji je praktički bacio sumnju na teritorijalni integritet Ukrajine", rekao je Nikolenko.
Izvori sa Zapada, iz Ukrajine i Rusije sugeriraju da Moskva priprema "neminovnu" novu ofenzivu, objavio je danas američki obrambeno-sigurnosni think tank Institut za ratne studije (ISW), dodajući kako to podržava njihovu procjenu da je ruska ofenziva u narednim mjesecima "najvjerojatniji razvoj događaja".
Jučer je Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, rekao da "nema nikakvih indikacija" da se Rusija sprema na mirovne pregovore te da bi mogla napraviti baš suprotno. Dodao je kako bi Moskva mogla mobilizirati još 200.000 vojnika te da nastavlja nabavljati oružje i streljivo, i to kroz domaću proizvodnju, ali i partnerstvo s Iranom i Sjevernom Korejom.
ISW podsjeća na izjavu ukrajinskog vojnog zapovjednika Ivana Timočka, koji je ustvrdio da "ruske snage jačaju svoje postrojbe u Donbasu u sklopu očekivane ofenzive", dodavši da će Rusija "biti prisiljena lansirati novu ofenzivu zbog sve jačeg pritiska javnosti koja zahtijeva pobjedu".
"Izjave Stoltenberga i Timočka podržavaju ranije procjene ISW-a da ruske snage stvaraju uvjete za pokretanje nove ofenzive u narednim mjesecima, vjerojatno u Luhanskoj oblasti", stoji u objavi ISW-a.
"Uz to, ruski vojni blogeri nastavljaju sugerirati da se i u ruskom informacijskom prostoru stvaraju uvjeti za očekivanu rusku ofenzivu. Vojni blogeri dijele izjavu prema kojoj trenutni tempo i priroda ruskih operacija sugeriraju da glavnina snaga rezerviranih za novu ofenzivu i obećani proboj još uvijek nije uključena u sukobe", stoji u procjeni Instituta za ratne studije.
"Ta izjava sugerira da ruski vojni blogeri vjeruju da ruske snage još uvijek nisu aktivirale sve elemente potrebne za odlučnu ofenzivu", stoji u objavi ISW-a.
Britansko ministarstvo obrane objavilo je najnoviji izvještaj svojih vojnih obavještajaca o situaciji u Ukrajini. U njemu se navodi kako su u posljednja tri dana ruske snage ranije manje napade oko gradova Pavlijivka i Vuhledar razvile u veći, koncentriraniji napad.
Ruski zapovjednici, navodi se u izvješću, vjerojatno pokušavaju razviti novu os napredovanja u Donjeckoj oblasti kako bi odvukli ukrajinske snage iz bahmutskog sektora, u kojem se već mjesecima vode teške borbe za kontrolu nad istoimenim gradom.
Postoji realna vjerojatnost da će Rusija u tom sektoru nastaviti lokalno osvajati manje dijelove teritorija, ali nije vjerojatno da Rusija ima dovoljno slobodnih snaga u području kako bi postigla operativno značajniji proboj, stoji u izvješću.
UKRAJINSKI ministar obrane danas bi se u Parizu trebao sastati s predsjednikom Emmanuelom Macronom usred rasprave među saveznicima Kijeva treba li osigurati borbene zrakoplove za rat protiv Rusije nakon što je američki predsjednik Joe Biden isključio slanje F-16.
Ukrajina bi željela dobiti zapadne borbene zrakoplove četvrte generacije poput F-16 nakon što je prošlog tjedna osigurala isporuke borbenih tenkova, rekao je u petak savjetnik ministra obrane Oleksij Reznikov. Upitan u Bijeloj kući u ponedjeljak hoće li Sjedinjene Države osigurati F-16 Ukrajini, Biden je rekao novinarima: "Ne."
No čini se da su Francuska i Poljska spremne prihvatiti takav zahtjev Ukrajine, a Macron je novinarima u ponedjeljak u Haagu rekao da "po definiciji ništa nije isključeno" kada je riječ o vojnoj pomoći.
Macron je naglasio, a prenijela je francuska televizija, da takav potez ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući potrebu da se izbjegne eskalacija i jamstva da zrakoplov neće "dotaknuti rusko tlo". U Poljskoj jučer premijer Mateusz Morawiecki također nije isključio moguću isporuku F-16 susjednoj Ukrajini odgovarajući na pitanje novinara prije nego što je Biden isključio takvu opciju.
Morawiecki je na svojoj web stranici objavio da će se svaka takva odluka donijeti "u potpunoj koordinaciji" sa zemljama NATO-a. Andrij Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjednika, primijetio je "pozitivne signale" iz Poljske i dodao da Francuska "ne isključuje" takav potez, u objavi na Telegramu.
>> Opširnije
Relativno visoke temperature, vladina pomoć, visoka popunjenost plinskih skladišta i uvoz energenata iz drugih regija pomogli su Europi da ograniči ekonomsku štetu izazvanu ratom u Ukrajini, javlja AFP. Njemačka, koja je prije rata uvelike ovisila o uvozu ruskog plina, omogućila je značajnu pomoć potrošačima, ubrzano popunila svoja skladišta plina te pronašla nove izvore energenata kad je Rusija prekinula opskrbu Europe plinom.
Njemačka vlada prošlog tjedna je objavila kako očekuje da će najveća europska ekonomija ove godine izbjeći recesiju iako su podaci objavljeni jučer pokazali da je njemačko gospodarstvo zabilježilo manji pad u posljednjem kvartalu prošle godine. Kako bi popunili zalihe plina, Njemačka i njeni susjedi iz EU kupovali su plin od Katara i SAD-a, koji je skuplji od ruskog. Uvoz plina u Europi je lani skočio 60% u usporedbi s godinom prije, pokazali su podaci Instituta za ekonomiju energije i financijske analize (IEEFA).
Zbog toga je "najgori scenarij za zimu 2022./2023. izbjegnut", rekao je Fabian Skarboe Ronningen, analitičar za istraživanje energetskih tržišta pri agenciji Rystad Energy. Europska skladišta plina trenutno su na 72% popunjenosti, što je dvostruko više nego u isto vrijeme prošle godine.
Izbjegavanju ozbiljnije energetske krize nisu pomogle samo više temperature od uobičajenih za ovo doba godine nego i činjenica da su se potrošači u Europi kasnije počeli grijati, zbog čega su zalihe plina ostale relativno visoke.
BIVŠI pisac Putinovih govora i politički analitičar Abas Galjamov je uvjeren da će Rusi tražiti nekoga koga mogu okriviti za značajne vojne gubitke na bojišnici u Ukrajini i ekonomske probleme izazvane zapadnim sankcijama.
>> Opširnije
ANDREJ Medvedev, bivši pripadnik ruske plaćeničke skupine Wagner, kazao je da se privatna vojna kompanija nemilosrdno odnosila prema svim onim regrutima koji su nevoljko odlazili u bitke.
>> Opširnije
Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov danas će se u Parizu susresti s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u jeku rasprave među saveznicima Kijeva o tome hoće li ili neće Ukrajini poslati borbene avione. Očekuje se da će Reznikov od Macrona tražiti slanje borbenih aviona Ukrajini dan nakon što je američki predsjednik Joe Biden odbio takvu mogućnost.
U izjavi koju je dao prije Bidenove izjave u Washingtonu, Macron je naglasio da potencijalno slanje borbenih aviona Ukrajini ovisi o više faktora: od potrebe da se izbjegne eskalacija te osiguranja da borbeni avioni "neće taknuti rusko tlo". Dodao je i da će se Reznikov susresti sa svojim francuskim kolegom Sebastienom Lecornuom danas u Parizu.
RUSIJA i Bjelorusija započele su jednotjednu vježbu obuke osoblja za zajedničko zapovjedništvo svoje regionalne grupacije snaga, priopćilo je jutros bjelorusko ministarstvo obrane.
>> Opširnije
SAD je isključio mogućnost slanja borbenih zrakoplova F-16 u Ukrajinu, rekao je američki predsjednik Joe Biden.
>> Opširnije
.jpg?width=270&height=185&mode=crop&anchor=topcenter&scale=both)
Facebook
Google
