ČLANICE skupine BRICS sve više naginju ruskom prijedlogu o osnivanju burze žitarica koja bi kupcima bi omogućila da ih nabavljaju izravno od proizvođača, izjavio je čelnik udruge ruskih izvoznika.

Kina i Indija najveći su proizvođači pšenice u svijetu, a Rusija je najveći izvoznik žitarica pa bi zajednička burza članica BRICS-a, koji uz tri velika proizvođača, te Brazil i Južnoafričku Republiku od prošle godine obuhvaća i Egipat, Etiopiju, Iran i Ujedinjene Arapske Emirate, značajno utjecala i na druga svjetska tržišta.

Čelnik Ruske unije izvoznika žitarica Rusgrain Eduard Zernin rekao je Reutersu da se nada da će organizacijska pitanja burze biti riješena do ovogodišnjeg samita BRICS-a u ruskom gradu Kazanu. Prijedlog su podržale i druge zemlje i kompanije, rekao je Zernin.

Ideja ima Putinovu podršku

"Naišli smo na razumijevanje i potporu inicijativi", ustvrdio je čelnik udruge ruskih izvoznika i dodao da je zanimanje "dosta veliko". Glavni je problem tradicionalnih robnih burzi što na njima glavnu riječ imaju "špekulanti", uključujući hedge fondove, objašnjava Zernin, što je dovelo do toga da su cijene niže od troškova proizvodnje.

"Vjerujemo da je u interesu i dobavljača i kupaca pravog žita da se ekstremne oscilacije eliminiraju i da svjetsko tržište žitarica postane transparentno i predvidivo. "Izraz 'burza' koristimo više kao referencu. U idealnom slučaju trebali bismo govoriti o modernom digitalnom tržištu", rekao je.

Rusgrain je iznio ideju o burzi žitarica BRICS-a u prosincu, a početkom ožujka dobili su podršku ruskog predsjednika Vladimira Putina. Pristup burzi imale bi i zemlje koje nisu članice BRICS-a, a cijene ne bi bile izražene u dolarima, napominje šef udruge ruskih izvoznika.

"Ne inzistiramo na isključivanju dolara iz plaćanja. No, za nas je ključna slobodna konverzija klirinške valute burze u rublje", dodao je Zernin. Zemlje BRICS-a najveći su izvoznici pšenice, riže i kukuruza, rekao je, a jednako važnu ulogu igraju i u opskrbi svjetskog tržišta mahunarkama.

Glavna tržišta ruskih žitarica su Turska, Egipat i Iran

Predviđa se da će Rusija u sezoni 2023/2024. godine izvesti 65 milijuna metričkih tona žitarica, u odnosu na 60 milijuna tona izvezenih u 2022/2023. Rusija ne objavljuje službenu statistiku izvoza. Analitičari IKAR-a prognoziraju da će izvesti oko 52 milijuna tona pšenice. SovEconovi izračuni pokazuju pak da bi trebalo biti izvezeno 48.6 milijuna tona.

"Izvoz žitarica zasad napreduje dobrim tempom, unatoč teškoćama s nagodbama, osiguranjem i financiranjem trgovine", rekao je Zernin, dodajući da je do danas Rusija izvezla oko 47 milijuna tona žitarica, uključujući oko 36 milijuna tona pšenice.

Glavna su tržišta ruskih žitarica Turska, Egipat i Iran, ali porastao je i izvoz u Alžir, Indoneziju i Bangladeš. "Tržišta ruskih žitarice danas su raznovrsnija no što su bila prije geopolitičke krize", rekao je Zernin. 

"Kako bismo nadomjestili međunarodne posrednike koji su nestali iz naših opskrbnih lanaca, usredotočili smo se na 'žitnu' diplomaciju, razvijajući izravne kontakte s najvećim svjetskim uvoznicima pšenice i drugih žitarica", dodao je.