IZASLANIK Vladimira Putina izjavio je kako Washington "počinje bolje shvaćati" važnost ruske nafte nakon "produktivnog sastanka" s američkim pregovaračima o invaziji na Ukrajinu. Sastanak je održan u kontekstu energetske krize izazvane sukobom s Iranom, a uslijedilo je i američko ublažavanje sankcija, piše The Guardian.

Sastanak na Floridi

Ruski pregovarač Kiril Dmitrijev objavio je na Telegramu da je sastanak bio produktivan. "Razgovarali smo o obećavajućim projektima koji bi mogli pridonijeti obnovi rusko-američkih odnosa i trenutnoj krizi na globalnim energetskim tržištima", napisao je. Rasprave su održane u četvrtak na Floridi, bez sudjelovanja ukrajinskih predstavnika.

Samo nekoliko sati kasnije, SAD je izdao 30-dnevno odobrenje zemljama za kupnju ruske nafte i naftnih derivata koji su trenutno na moru, s ciljem stabilizacije globalnih energetskih tržišta uzdrmanih ratom u Iranu.

Ranije ovog tjedna SAD je već ublažio neke sankcije na rusku naftu, što je izazvalo kritike da se time puni ruska ratna blagajna. Bivši predsjednik Trump ovog je tjedna izjavio da Putin, s kojim je razgovarao u ponedjeljak, želi biti "od pomoći" u vezi s ratom na Bliskom istoku.

Ruski prihodi u porastu

Podaci pokazuju da je Rusija u dva tjedna od početka rata između SAD-a i Izraela s Iranom zaradila 6 milijardi eura od prodaje fosilnih goriva. To implicira da je Rusija tijekom ožujka ostvarila dodatnih 672 milijuna eura od prodaje nafte, plina i ugljena.

Zaoštravanje odnosa Mađarske i Ukrajine

Mađarska je u četvrtak vratila Ukrajini dva zaplijenjena oklopna bankarska vozila, ali je zadržala gotovinu i zlato vrijedno milijune, pozivajući se na istragu o pranju novca. Kijev je taj potez osudio kao krađu. Odnosi dviju zemalja pogoršali su se prošlog tjedna kada je Mađarska privela sedam Ukrajinaca koji su prevozili gotovinu i zlato.

Kijev je optužio Budimpeštu da je bankarske djelatnike, koji su sudjelovali u legitimnom transferu, uzela za taoce kako bi izvršila pritisak na Ukrajinu da ponovno pokrene obustavljene isporuke nafte. Pritvorenici su protjerani iz Mađarske i u petak su prešli u Ukrajinu. U međuvremenu, mađarski premijer Viktor Orbán optužio je Ukrajince da planiraju napad na njegovu obitelj.

Čini se da Orbán i njegovi saveznici koriste spor za političku korist uoči izbora sljedećeg mjeseca, na kojima prema anketama zaostaje za protukandidatom Péterom Magyarom i do 20 postotnih bodova.

Spor oko naftovoda Družba

Europska unija predložila je inspekcijsku misiju na naftovodu Družba u Ukrajini i čeka odgovor Kijeva, rekao je u četvrtak glasnogovornik Europske komisije. Protok ruske nafte tim naftovodom prema Mađarskoj i Slovačkoj obustavljen je od kraja siječnja zbog oštećenja. Kijev tvrdi da je ruski napad oštetio opremu naftovoda, dok Slovačka i Mađarska za dugotrajni prekid okrivljuju Ukrajinu.

Ukrajina nudi podatke za razvoj umjetne inteligencije

Ukrajina otvara saveznicima pristup svojim podacima s bojišta kako bi mogli obučavati softver umjetne inteligencije za bespilotne letjelice, izjavio je u četvrtak ministar obrane.

Kijev ovim potezom želi iskoristiti iskustvo stečeno u obrani od ruske invazije, u trenutku kada vojske diljem svijeta uvode automatizirane sustave koji mogu navoditi dronove do ciljeva bez pilota ili brzo analizirati goleme količine podataka.

Strani saveznici i tvrtke tražili su pristup ukrajinskim bazama podataka jer su ključne za obuku modela za prepoznavanje uzoraka, oblika te ponašanja ljudi i strojeva na ratištu.

Međunarodne napetosti i suradnje

Europska komisija upozorila je da će smanjiti financiranje Venecijanskog bijenala ako organizatori ustraju u planu da uključe Rusiju. Komisija je ponovila da će svako kršenje etičkih standarda festivala smatrati kršenjem ugovora, što bi dovelo do suspenzije sporazuma vrijednog 2 milijuna eura.

Organizatori Bijenala prošlog su tjedna najavili da će Rusiji biti dopušteno sudjelovanje, što je potaknulo optužbe iz Ukrajine da se time nudi "pozornica za pranje ratnih zločina". S druge strane, Rumunjska i Ukrajina potpisale su pismo namjere o proizvodnji ukrajinskih obrambenih sustava, uključujući dronove, u Rumunjskoj.

Rumunjska, članica EU i NATO-a, dijeli 650 kilometara dugu granicu s Ukrajinom. Kremlj je u četvrtak optužio Ukrajinu za "bezobzirne" napade dronovima na veliki plinovod u južnoj Rusiji koji vodi prema Turskoj.

"Tijekom noći bilo je opetovanih pokušaja napada dronovima na kompresorsku stanicu Russkaya", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, nazvavši plinovod "međunarodnim objektom" koji "osigurava energetsku sigurnost Turske". "Ovo su apsolutno bezobzirni postupci kijevskog režima", dodao je Peskov.