RUSIJA je pojačala svoje aktivnosti u blizini Švedske, upozorila je švedska vojna obavještajna služba Must. Čelnik službe Thomas Nilsson izjavio je kako je Moskva intenzivirala kampanju hibridnog ratovanja te da očekuje da će se ona nastaviti i nakon završetka rata u Ukrajini.

"Rusija je u nekim slučajevima pojačala svoje djelovanje i prisutnost u našoj blizini, a možda je i spremnija preuzeti veći rizik", rekao je Nilsson.

Hibridno ratovanje, koje obuhvaća sabotaže, kibernetičke napade i širenje dezinformacija, postalo je ključni element rastućeg neprijateljstva Moskve prema Zapadu. Primjerice, u studenom je ruski špijunski brod Jantar u više navrata usmjerio laser prema kokpitu britanskog pomorskog patrolnog zrakoplova P-8 Poseidon, što je potaknulo britanskog ministra obrane Johna Healeyja da zatraži preispitivanje pravila djelovanja.

Od izbornih smetnji do planova za atentat

Iako Nilsson nije naveo konkretne napade, Must je u svom izvješću naveo da je Rusija "razvila širok spektar metoda koje se mogu koristiti u sklopu hibridnog ratovanja", uključujući miješanje u izbore i obavještajne operacije.

"Rusija neprestano razvija svoje sposobnosti te je spremna preuzeti veće rizike i iskoristiti ih", rekao je Nilsson za agenciju AFP. "To uključuje i ono što nazivam naprednom sabotažom, poput planova za atentate, ozbiljnih paleža i napada na ključnu društvenu infrastrukturu."

Nilsson je istaknuo da su se hibridne akcije znatno pojačale od početka invazije na Ukrajinu, što je potaknulo Švedsku i Finsku da napuste dugogodišnju vojnu neutralnost i pridruže se NATO savezu.

Baltik kao strateška regija

U svojoj analizi Must navodi da Rusija ostaje primarna "vojna prijetnja Švedskoj i NATO-u" te upozorava da Moskva "pojačava svoje resurse u baltičkoj regiji, budući da je ona strateški vrlo važna za Rusiju, i gospodarski i vojno".

Obavještajna agencija dodaje da je jačanje snaga na Baltiku "već počelo", no napominje da će na njegov tempo utjecati rat u Ukrajini, kao i stanje ruskog gospodarstva i odnosi s Kinom.

Napadi duž istočnog krila NATO-a

Ruski hibridni napori usmjereni su duž cijelog istočnog krila NATO-a, uključujući Litvu koja graniči s ključnom ruskom saveznicom Bjelorusijom. Krajem prošle godine Moskva je s bjeloruskog teritorija pustila rojeve balona opremljenih GPS uređajima. Baloni su ušli u litavski zračni prostor kako bi izazvali kaos u zračnom prometu, zbog čega je druga najveća zračna luka u baltičkoj regiji, ona u Vilniusu, bila zatvorena čak devet puta.

Rusiju se također sumnjiči za provođenje kampanje bespilotnim letjelicama protiv civilnih zračnih luka, vojnih baza i nuklearnih elektrana u Europi, što je izazvalo reakcije britanskih, francuskih i njemačkih protudronskih postrojbi.

Obuka "vojske mladih" za sabotaže

Nedavno izvješće britanskog instituta Royal United Services Institute (RUSI) upozorilo je da Rusija obučava prorežimsku "vojsku mladih" za izvođenje sabotaža kako bi ojačala svoje kampanje protiv Zapada.

U izvješću se tvrdi da Rusija regrutira i obučava "milijune mladih ljudi" za provedbu takvih operacija "u sklopu priprema za sukob s NATO-om". Mlade novake obučavaju prorežimske skupine, među kojima je i Junarmija, vojna organizacija za mlade pod okriljem ruske vlade.