RUSIJA prilagođava državni proračun prognozama pada BDP-a od 10 posto i više, prenosi nezavisna ruska agencija Interfax.

"Ministarstvo financija i Ministarstvo gospodarskog razvoja procjenjuju pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove godine", rekao je Aleksej Kudrin na sastanku Proračunske komore Ruske Federacije. "Prema službenoj prognozi, to će biti pad od više od 10 posto", dodao je.

Službene prognoze pada BDP-a variraju od 8 posto do više od 10 posto, dok se prošle godine očekivao rast gospodarstva Rusije za 4.7 posto.

Međunarodne institucije predviđaju pad BDP-a Rusije 2022. od 10 do 15 posto. Predviđanje Svjetske banke je pad od 11.2 posto, a očito je prognoza službenih institucija slična. Agencija za kreditni rejting Standard&Poors je nešto optimističnija i predviđa pad od "samo" 8.5 posto, projekcije investicijske banke Goldman Sachs pokazuju pad od 10 posto, a najpesimističniji je Institut međunarodnih financija koji Rusiji 2020. predviđa pad BDP-a od čak 15 posto.

Otac nekadašnjeg gospodarskog čuda Rusije

Aleksej Kudrin vodi Proračunsku komoru Ruske Federacije od 2018., a od 2000. do 2011. bio je ministar financija Rusije. Prvi dio njegovog ministarskog mandata obilježen je najvećim gospodarskim rastom u novijoj povijesti Rusije, a drugi dio izlaskom zemlje iz financijske krize 2008.

Tako je postao najdugovječniji ministar financija Rusije nakon raspada SSSR-a, a u karijeri je stekao reputaciju kao fiskalno konzervativan, s mnogim ekonomski liberalnim stavovima. Pod njegovim vodstvom Ministarstva financija Rusija je otplatila većinu nagomilanog duga iz 90-ih, što je bio kolosalni pothvat za državu koja je 1998. upala u duboku financijsku krizu.

>> S&P: Rusija je pred bankrotom

Zagovornik privatizacije nacionalnih kompanija, fiskalno konzervativan i štedljiv, zagovarao je smanjivanje državne birokracije i podizanje dobi za ulazak u mirovinu. Sve do globalne financijske krize 2008. održavao je proračunski suficit, a bio je i idejni začetnik Stabilizacijskog fonda Ruske Federacije, u koji Rusija uplaćuje dio proračunskih prihoda kad je cijena nafte visoka, a koristi sredstva iz njega kad je cijena nafte niska.

Upravo je za vrijeme Kudrinova predsjedanja Ministarstvom financija Rusija zavrijedila da je se svrsta u BRICS, skupinu zemalja u razvoju koje imaju visoke stope rasta gospodarstva i koje su trebale postati glavne ekonomske sile 21. stoljeća, u čemu bi zamijenile EU i SAD. No osim Kine, sve članice BRICS-a, u koji uz Rusiju spadaju Brazil, Indija, Kina i Južnoafrička Republika, doživjele su neuspjeh.

Sankcije uništavaju rusku ekonomiju

Ruski napad na Ukrajinu doveo je do žestoke reakcije Zapada i de facto objave ekonomskog rata Rusiji. EU, SAD i saveznici već su odredili nekoliko krugova sankcija, koje ciljaju na cjelokupno rusko gospodarstvo. Od blokade imovine oligarha i ljudi povezanih s Putinom, preko izbacivanja ruskih financijskih institucija iz SWIFT-a, zamrzavanja inozemnih rezervi Središnje banke Ruske Federacije, zabrane uvoza i izvoza određenih proizvoda, do blokade ruskih državnih računa u američkim bankama - broj i razmjer sankcija raste iz dana u dan.

Rusiji se nekoć predviđao golem gospodarski uspon, zbog čega je i svrstana u BRICS. Relativno obrazovana radna snaga, obilje kapitala od izvoza sirovina (posebno nafte i plina), blizina golemog tržišta EU, geografska pozicija između Kine, Južne Koreje i Japana na jednoj strani te Europe na drugoj - mogućnosti su bile velike.

Ali nije uspjela ostvariti svoj potencijal i danas je njeno gospodarstvo ovisno o cijeni nafte. Procjenjuje se da rast ili pad cijene nafte za 10% dovodi do rasta ili pada BDP-a Rusije od 1.4% (Becker, 2016.), a kretanje BDP-a kroz godine se velikim dijelom može objasniti kretanjima cijena nafte i plina na svjetskom tržištu.

>> Zašto je Putin odustao od naplate ruske nafte i plina u rubljima?

Gospodarstvo Rusije je 11. najveće na svijetu, prema procjenama Svjetske banke. Manje je od gospodarstva Južne Koreje, ali nešto veće od gospodarstava Brazila, Španjolske i Australije. SAD, Kina, Japan, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Indija, Francuska, Italija i Kanada su veća gospodarstva.

S nominalnim BDP-om po stanovniku od otprilike 10.000 dolara, Rusija je u rangu Kine i Bugarske te nešto ispod svjetskog prosjeka. Hrvatski nominalni BDP po stanovniku iznosi oko 14.000 dolara.

Oko 5% gospodarstva otpada na poljoprivredni sektor, 32% na industrijski sektor (uključuje naftni) i 63% na uslužni. Prosječna neto plaća iznosi 645 dolara mjesečno, a iako je udio industrije u BDP-u iznad 30%, 2/3 industrije odnosi se na rudarstvo te plinsku i naftnu industriju.

Tek 20 posto izvoza dobara iz Rusije odnosi se na izvoz industrijskih proizvoda, dok je čak i za Hrvatsku taj postotak 65 posto. Za usporedbu, u Kini je taj postotak 93 posto, a u Njemačkoj 85 posto. Razlog je to što ruski izvoz potpuno ovisi o sirovinama, a ne o proizvodima kao u jačim gospodarstvima (uključujući hrvatsko).

Nazadovanje Rusije počelo je i prije rata u Ukrajini

Ni prije invazije na Ukrajinu Rusija nije bila na dobrom putu da ostvari velike planove za potencijalni gospodarski rast, a sada ne samo da neće ostvariti svoj potencijal nego će izgubiti i ono što je do sada ekonomski ostvarila. Rusija praktički nije ostvarila nikakav gospodarski napredak više od desetljeća, dobrim dijelom zbog slabljenja nacionalne valute rublja. No čak i ako se korigira tečaj rublja, gospodarski rast je relativno slab.

Ukupna proizvodnja u Rusiji, što se odnosi na cjelokupnu industriju bez nafte, plina, rudarstva i građevinarstva, 2014. iznosila je 233.43 milijarde dolara, a u 2019., zadnjoj godini prije pandemije covida-19, 219.22 milijarde dolara. Udio proizvodnje u BDP-u Rusije je 13 posto.

Najveći pad dogodio se 2015. i 2016. nakon aneksije Krima. Od tada se polako oporavlja i da nije bilo pandemije, možda bi 2021. dosegnuo istu razinu kao 2014. No to bi svejedno bilo sedam godina u kojima ukupna proizvodnja nije rasla.

>> Rusija je uspjela vratiti rubalj na razinu prije invazije na Ukrajinu. Kako?

Tečaj rublja prema dolaru je sve do aneksije Krima bio od 20 do 35 rublja za dolar. Nakon aneksije pada na 55 do 60 rublja za dolar, a do početka rata u Ukrajini dodatno pada na 75 rublja za dolar. Početkom rata u Ukrajini, uslijed zamrzavanja inozemnih rezervi Središnje banke Ruske Federacije i drugih sankcija, pada i na 140 rublja za dolar, a nakon toga slijedi oporavak jer je Rusija uvodila ekonomske politike kako bi ograničila pad. Od 8. travnja ponovno pada, posebno u odnosu na euro.

Iako su neki predviđali da sankcije neće puno oštetiti gospodarstvo Rusije jer je većina gospodarstva ionako oslonjena na izvoz nafte i plina, prilagođavanjem državnog proračuna prognoziranom padu BDP-a više od 10 posto u 2022., Rusija priznaje ozbiljnost ekonomske situacije u kojoj se nalazi i efikasnosti sankcija u suzbijanju njene gospodarske, a time i političke moći.