GOTOVO četiri godine nakon početka potpune invazije na Ukrajinu, cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina da zauzme Kijev i dalje se čini nedostižnim.

Počelo je kao "specijalna vojna operacija" 

Rusija se istovremeno približava mračnoj prekretnici: sredinom siječnja, Putinova takozvana "specijalna vojna operacija" trajat će duže od sukoba na Istočnom frontu u Drugom svjetskom ratu, koji je započeo njemačkom invazijom na Sovjetski Savez 1941. i završio padom Berlina 1945. godine, piše CNN.

Galerija

Poznato je da je Putin opsjednut Drugim svjetskim ratom, a službeno veličanje sovjetske pobjede nad nacističkom Njemačkom postalo je ideološko vezivo koje drži rusku državu na okupu. U Putinovoj Rusiji došlo je čak i do rehabilitacije Josifa Staljina, komunističkog diktatora odgovornog za nemilosrdne čistke 1930-ih, koji je kasnije vodio zemlju u onome što Rusi nazivaju Velikim domovinskim ratom.

Ipak, odlučujuća pobjeda nad Kijevom i dalje izmiče kremaljskom vođi. Rusija danas kontrolira oko 20% ukrajinskog teritorija, procjenjuje se da je rat Moskvu koštao više od milijun žrtava, a kao možda najveća uvreda Putinovim ratnim ciljevima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i dalje je na vlasti.

Unatoč svemu, dok se 2025. godina bliži kraju, Putin odaje dojam samopouzdanja, uvjeren da je vrijeme na njegovoj strani i da je pobjeda neizbježna.

Uoči summita s indijskim premijerom Narendrom Modijem u prosincu, Putin je u intervjuu za India Today izjavio da će Rusija "osloboditi Donbas i Novorosiju u svakom slučaju - vojnim ili drugim sredstvima", čime je udvostručio svoje zahtjeve za pripajanjem svih ukrajinskih regija na koje polaže pravo, uključujući i one koje njegove trupe nisu uspjele osvojiti.

Promjenjivi vjetrovi iz Washingtona

Čini se da je takva ratobornost dio pregovaračke strategije. Putin je zasigurno svjestan da je američki predsjednik Donald Trump odlučan postići dogovor o Ukrajini, a ruski čelnik čini sve kako bi izvukao maksimalnu korist iz želje Washingtona da okonča sukob.

Na svojoj godišnjoj konferenciji za novinare, ruski predsjednik je rekao da je njegova zemlja spremna "okončati sukob mirnim sredstvima", no istovremeno se pohvalio kako njegove snage "napreduju duž cijele bojišnice".

Razlozi za Putinovo samopouzdanje su jasni. Prije svega, nekad jedinstvena zapadna fronta potpore Kijevu pokazala je ozbiljne pukotine nakon što je Trump u siječnju preuzeo dužnost.

U veljači je američki potpredsjednik JD Vance zapanjio europske čelnike na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji govorom u kojem je oštro kritizirao transatlantske saveznike. Tome je prethodila i vrlo javna kritika Zelenskog od strane Trumpa i Vancea u Ovalnom uredu.

Novi Putinov uspjeh na Aljasci

Nekoliko mjeseci kasnije, Kremlj je zabilježio još jedan PR uspjeh summitom u Anchorageu na Aljasci između Putina i Trumpa. Iako sastanak nije doveo do otapanja američko-ruskih odnosa, za Putina je bio više od prilike za fotografiranje: ruski predsjednik dobio je na vremenu u svom neumoljivom ratu iscrpljivanja protiv Ukrajine.

Međutim, Putinova očita nespremnost da se ozbiljnije angažira u mirovnim naporima nakon Anchoragea na kraju je testirala Trumpovo strpljenje. Poziv za drugi bilateralni summit u Budimpešti je propao, a Trumpova administracija uvela je sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama. Američki predsjednik, koji često hvali Putina, izrazio je frustraciju svojim ruskim kolegom.

Ipak, čini se da je probijeno dovoljno leda između Washingtona i Moskve da se omogući napredak nekonvencionalnog američkog diplomatskog napora koji vode Trumpov bivši poslovni suradnik Steve Witkoff i njegov zet Jared Kushner.

Nakon njihovog posjeta Kremlju početkom prosinca, uslijedio je niz diplomatskih aktivnosti na visokoj razini koje su uključivale Zelenskog i europske čelnike, uz mnogo govora o razradi detalja potencijalnog sporazuma. Sredinom prosinca, Trump je bio optimističan, rekavši novinarima da smo "sada bliže mirovnom sporazumu nego ikada prije".

Ruske crvene linije

No, na kraju godine, Putin i dalje izgleda kao glavna prepreka dogovoru. Dok je Zelenski prošlog vikenda bio na sastanku s Trumpom u Mar-a-Lagu kako bi razgovarali o revidiranom mirovnom sporazumu, čelnik Kremlja je taj sastanak popratio vlastitim telefonskim pozivima američkom predsjedniku.

Čini se da se ruski stav o mirovnim pregovorima sada stvrdnjava. U razgovoru s Trumpom u ponedjeljak, Putin ga je obavijestio o navodnom ukrajinskom napadu dronom na njegovu rezidenciju Valdai, što je ruskoj državnoj agenciji prenio pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov također je izrazio ogorčenje zbog navodnog napada - koji je Zelenski odbacio kao "potpunu izmišljotinu" - rekavši da će se "ruska pregovaračka pozicija revidirati".

Neki promatrači Kremlja skeptični su da će Putin prihvatiti dogovor koji bi prešao bilo koju od njegovih crvenih linija. Oblici takvog dogovora još se naziru, ali ruska strana odavno je jasna oko glavnih spornih točaka. Nedavno ih je ponovio zamjenik ruskog premijera Sergej Rjabkov u intervjuu za ABC News: nema predaje bilo kojeg ukrajinskog teritorija na koji Moskva polaže pravo i nema NATO snaga na tlu Ukrajine nakon završetka rata.

"Lavrov, Ušakov, (glasnogovornik Kremlja Dmitrij) Peskov i sam Putin... jasno su dali do znanja da je revidirani plan potpuno neprihvatljiv. Ipak, Washington nastavlja angažirati Kijev, hvaleći 'napredak' koji Moskva smatra iluzornim", napisala je ruska politička analitičarka Tatjana Stanovaja na X-u.

"Upravo o tome govori ruska priča o napadu dronom na Putinovu rezidenciju: snažno 'udaranje šakom o stol' kako bi Zapad konačno čuo da se trenutni mirovni pregovori kreću u potpuno neprihvatljivom smjeru za Moskvu i kako bi se osujetio nastajući američko-ukrajinski okvir", dodala je.

Rat informacijama i stisak vlasti

Koliko je samopouzdanja Kremlja samo dimna zavjesa, veliko je pitanje. U studenom je Putin odjenuo maskirnu odjeću kako bi posjetio vojno zapovjedno mjesto, gdje je zapovjednik ruske vojske, general Valerij Gerasimov, tvrdio da su ruske trupe zauzele istočni grad Kupjansk.

Samo nekoliko tjedana kasnije, Zelenski je zasjenio Putina objavivši video posjeta Kupjansku, gdje je u pancirki stajao ispred izrešetanog i geolociranog znaka. Upitan kasnije o tom videu, Putin je bio omalovažavajući, ismijavajući ukrajinskog predsjednika kao "talentiranog umjetnika" koji se bavi teatralnošću.

Raspoloženje u Rusiji teško je procijeniti - kritiziranje vojske može vas odvesti u zatvor - a gospodarstvo se, unatoč usporavanju rasta i ukrajinskim napadima na energetsku infrastrukturu, i dalje drži. Ipak, Putinov neosporan stisak vlasti daje mu prednost u svakom mirovnom procesu.

Groblja diljem Rusije možda se i dalje pune žrtvama rata, ali nijedan parlament ga ne može pritisnuti, nijedna politička opozicija ga ne ugrožava, a očito pasivno stanovništvo znači da može nastaviti svoj rat protiv Ukrajine.