RUSIJA je pokrenula istragu protiv novinara njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) Michaela Martensa zbog pitanja koje je 8. kolovoza postavio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.

Na konferenciji za medije u Beogradu Martens je pitao što Europljani mogu učiniti kako bi pomogli Ukrajini da "ubije više Rusa… više ruskih vojnika, naravno", piše Deutsche Welle.

Pravne i političke posljedice

Rusko veleposlanstvo u Njemačkoj obratilo se državnom odvjetništvu u Berlinu i zatražilo pravnu procjenu Martensova pitanja. U priopćenju veleposlanstva stoji kako se čini da je Martens "svjesno i namjerno" odabrao formulaciju, koju ocjenjuju kao mogući poziv na ubijanje Rusa. Glasnogovornik berlinskog državnog odvjetništva potvrdio je u četvrtak da su zaprimili dopis. Pojašnjava da moraju ispitati postoji li početna sumnja u kazneno djelo, što je zakonska obveza. "To ne znači da je pokrenuta istraga. Vrijedi presumpcija nevinosti", rekao je glasnogovornik.

Nakon što je agencija Tas izvijestila o istrazi, Njemačko udruženje novinara (DJV) kritiziralo je postupak Kremlja. "Kakva pitanja novinari postavljaju na konferenciji za novinare ne tiče se pravosuđa – pa ni ruskog", izjavio je predsjednik DJV-a Mika Beuster i pozvao njemačke vlasti na oprez. Glasnogovornik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u srijedu je rekao da ovakav slučaj "nije ništa novo" jer Rusija u zemlji i inozemstvu "sve agresivnije" postupa protiv slobode medija. "To odlučno odbacujemo, posebno u ovom konkretnom slučaju", poručio je.

Njemački list Bild ocjenjuje da Martensu u Njemačkoj ne prijeti izručenje Rusiji, ali da bi situacija "eventualno mogla" biti drukčija ako boravi na Balkanu, "posebno u Srbiji koja je bliska Moskvi". List za takvu pretpostavku nije ponudio dokaze.

Što kaže novinar, a što redakcija?

Michael Martens (53) dugogodišnji je dopisnik konzervativnog FAZ-a iz Moskve, Beograda i Atene, a posljednjih je godina iz Beča zadužen za Balkan. Uoči posjeta Zelenskog Beogradu pisao je o isporuci srpskih granata Ukrajini i navodnim planovima za zajedničku ukrajinsko-srpsku tvornicu dronova. Na konferenciji za medije bio je jedan od troje novinara koji su dobili priliku za postavljanje pitanja.

Njegova redakcija FAZ priopćila je da je pitanje zvučalo "dvosmisleno", ali da se odnosi na rasprave koje se u Njemačkoj vode među stručnjacima za obranu. U priopćenju se navodi da uređivačka politika lista nije ubijanje Rusa, već uspostava mira i okončanje ruske agresije. FAZ je dodao da će poduzeti pravne korake kako bi Martensa zaštitio od prijetnji.

"Pogriješio sam"

Sam dopisnik više ne daje izjave o ovom slučaju. Prethodno je za beogradski tjednik Vreme naveo kako je pogriješio što je rekao "mi, Europljani", jer je sebe stavio u ulogu koja ne priliči novinaru. Što se tiče "ubijanja" ruskih vojnika, Martens se pozvao na memoare Fitzroya Macleana, časnika za vezu Winstona Churchilla pri Titovim partizanima. On je zapisao da je Churchill tražio informaciju o tome tko u Jugoslaviji ubija najviše Nijemaca kako bi mu se pomoglo da ih ubija "još više".

"Očekujem da svaki političar svjestan odgovornosti razmisli kako možemo ubijati toliko Rusa – ruskih vojnika – da Putin ostane bez vojnika. Samo tada će biti mira. Sve ostalo je cinično prenemaganje. Da, moramo pregovarati, ali Putina se prvo mora prisiliti na pregovore", rekao je tada Martens. On je i ranije zastupao tu tezu i kaže da radi na eseju u kojem bi iznio širu argumentaciju. Formulacija pitanja izazvala je kritike i u nekoliko drugih njemačkih medija.