RUSKA letjelica Luna-25 se dan nakon što je prijavljena "abnormalna situacija" razbila o površinu Mjeseca te je izgubljena, javila je ruska novinska agencija Tass. Kako je priopćila ruska državna svemirska agencija Roskosmos, komunikacija s letjelicom je prekinuta.

"Prema preliminarnim kalkulacijama Luna-25 se prebacila na nepredviđenu orbitu te se sudarila s površinom Mjeseca", objavio je Roskosmos koji je, podsjetimo, jučer prijavio "abnormalnu" situaciju na letjelici nakon što je sa Zemlje poslan signal koji je trebao pokrenuti proces pripreme letjelice za slijetanje na površinu Mjeseca.

Roskosmos je u današnjem priopćenju dodao da je odmah formirana posebna međuresorna komisija koja bi trebala istražiti razloge koji su doveli do gubitka letjelice u kojoj nije bilo posade.

Neuspjeh prestižne misije naglašava zalaz Rusije kao svemirske sile od hladnog rata kada je Moskva lansirala prvi satelit u svemir, Sputnjik 1, a sovjetski kozmonaut Jurij Gagarin je postao prvi čovjek u svemiru. Rusija nije započinjala lunarne misije od Lune-24 1976. godine kada je Leonid Brežnjev vladao Kremljom.

Što se to jučer dogodilo s Lunom-25?

Roskozmos je, podsjetimo, izvijestio o "abnormalnoj situaciji" na svojoj letjelici Luna-25. "Tijekom operacije došlo je do abnormalne situacije u automatskoj stanici, koja nije dopustila izvođenje manevra s odabranim parametrima", objavio je Roskosmos u kratkom priopćenju.

Ruska svemirska letjelica trebala je sletjeti na južni pol Mjeseca u ponedjeljak, u sklopu velike utrke istraživanja dijela Mjeseca za koji znanstvenici smatraju da možda sadrži zamrznutu vodu i dragocjene elemente. Stručnjaci analiziraju situaciju, rečeno je, no bez dodatnih detalja.

Ranije je Roskosmos objavio da je primio prve rezultate misije Lune-25 i da se oni analiziraju. Agencija je također objavila fotografije Mjesečeva kratera Zeeman snimljene iz letjelice. Krater je treći najdublji na Mjesečevoj južnoj hemisferi, rečeno je, promjera 190 kilometara i osam kilometara dubine.

Roskosmos je još ranije rekao da su zasad primljeni podaci pružili informacije o kemijskim elementima u lunarnom tlu i da će također olakšati djelovanje uređaja napravljenih da proučavaju Mjesečevu površinu. Dodano je da je oprema letjelice registrirala "utjecaj mikrometeorita".

Letjelica nedavno ušla u Mjesečevu orbitu

Ruska lunarna letjelica je, podsjetimo, prije četiri dana ušla u Mjesečevu orbitu, što je predstavljalo velik korak prema ostvarenju ambicije Rusije da postane prva svemirska sila koja će izvesti meko slijetanje na južni pol jedinog Zemljina prirodnog satelita u potrazi za smrznutom vodom.

Roskosmos je prije četiri dana izvijestio da je svemirska sonda Luna-25 ušla u Mjesečevu orbitu u 11:57 po moskovskom vremenu ili 8:57 po srednjoeuropskom vremenu. Ruska svemirska sonda, koja je otprilike veličine manjeg automobila, teži oko 1800 kilograma i lansirana je prošli petak iz svemirske luke Vostočni. Trebala je obavljati istraživanja na Mjesečevu južnom polu oko godinu dana.

Postojanje vode na Mjesecu važno je za svemirske sile

U tom su području znanstvenici NASA-e i ostalih svemirskih agencija u posljednjih nekoliko godina otkrili tragove smrznute vode u kraterima. Postojanje vode na Mjesecu važno je za velike svemirske sile jer bi omogućilo dulji boravak ljudi ondje, a to bi pak omogućilo iskopavanje vrijednih lunarnih resursa.

Moskva je posljednji put poslala sondu Lunu-24 na Mjesec prije gotovo pola stoljeća, početkom 1976. godine kada je Rusija još bila dio Sovjetskog Saveza, rekao je Anatolij Zak, osnivač www.RussianSpaceWeb.com koji prati ruske svemirske programe.

"Ulazak u Mjesečevu orbitu apsolutno je ključan za uspjeh ovoga projekta. Neki ovo nazivaju drugom lunarnom utrkom pa je vrlo važno da Rusija nastavi s ovim programom. Luna-25 nije samo jedna misija, već dio puno šire ruske strategije koja se proteže deset godina u budućnost", rekao je Zak Reutersu, ponovivši da se ovo događa prvi put u postsovjetskom razdoblju. Luna-25 dio je ruskog lunarnog programa kojim je predviđena izgradnja svemirske postaje na Mjesecu do 2040. godine.