RUMUNJSKI riječni brodari su isprva reagirali čuđenjem a zatim ih je uhvatila panika. U zoru su svojim mobitelima snimali dronove kako se približavaju: isprva su to bile sićušne točkice na nebu uz resku buku motora. "Pustit će ih da ovdje eksplodiraju", viče jedan od muškaraca, zapanjen. "Past će ravno na luku!"

Zatim je nekoliko stotina metara dalje bljesnula vatrena kugla eksplozije, praćena zvukom snažne detonacije. “Ajmo ljudi, rat je upravo počeo nadomak Rumunjske!”, viče jedan od brodara.

Ukrajinska dunavska luka Reni u zoru 24. srpnja 2023.: Rusija usmjerava 15 dronova Shahed-136 na lučke objekte. Neke obara ukrajinska protuzračna obrana, drugi eksplodiraju u luci, uništavajući skladišta i silose za ukrajinsko žito. Sedam osoba je ozlijeđeno. U napadu je oštećen i jedan rumunjski teretni brod. Luka Izmajil dalje nizvodno također je napadnuta, ali je ovaj napad za Ruse prošao neuspješno, piše Deutsche Welle. 

Najnovija razina eskalacije

Ruski rat protiv Ukrajine nikada se nije toliko približio vanjskoj granici NATO-a kao što je to bio slučaj tog jutra 24. srpnja. Dunavska luka Reni nalazi se na tromeđi Ukrajina-Rumunjska-Republika Moldavija, oko 120 kilometara zapadno od ušća Dunava u Crno more. Od uništenih objekata u luci Reni samo je 200 metara do sredine rijeke, gdje je nacionalna granica Rumunjske – a time i jedne članice NATO-a. Moldavska dunavska luka Giurgiulesti nalazi se samo pet kilometara uzvodno. A do rumunjskog grada Galatija na Dunavu, s 220.000 stanovnika, je oko deset kilometara zračne linije. Puka je sreća što dronovi Shahed, koji ne spadaju u precizne projektile, nisu pali na teritorij NATO-a.

Napad na Reni najnovija je eskalacija ruskog bombardiranja koje je počelo prije tjedan dana u crnomorskim lučkim gradovima Odesi i Mikolajivu i prvenstveno je usmjereno na infrastrukturu ukrajinskog izvoza žitarica. Dvije ruske rakete već su proletjele kroz dio rumunjskog zračnog prostora. Krhotine ruske rakete su pale u Moldaviju, jedna ruska raketa pala je i u jednu poljsku šumu. Ali planirani napad tako blizu vanjske granice NATO-a, i to na civilni cilj na području bez značajne vojne infrastrukture, to je novost kad je ruska agresija u pitanju.

Dunavska trasa kao alternativa

"Vladimir Putin želi upotrijebiti sva raspoloživa sredstva kako bi paralizirao ukrajinski izvoz žitarica i istodobno se osvetio zato što Rusiji nisu ukinute određene sankcije, primjerice u bankarskom sektoru", kaže za DW politolog iz Bukurešta Armand Gosu. Gosu predaje rusku i sovjetsku povijest i diplomaciju na Sveučilištu u Bukureštu i jedan je od najboljih poznavatelja Rusije i postsovjetskog prostora u Rumunjskoj.

Ukrajina trenutno snažno ovisi o prihodu od prodaje žitarica i uljarica i do sada je imala tri rute za izvoz: čak i nakon početka ruske invazije Ukrajine 24. veljače 2022., najveća količina izvezena je preko Crnomorske rute, iz luka Odese i Mikolajiva i to  zahvaljujući sporazumu s Rusijom do kojeg je došlo uz međunarodno posredovanje, prije svega Turske.

Od početka rata, drugi dio stigao je na svjetska tržišta kopnom preko Rumunjske, Mađarske, Slovačke i Poljske. Konačno, treća izvozna ruta prolazi deltom Dunava preko ukrajinskih dunavskih luka Reni i Izmajil, također preko Crnog mora ali dijela koje pripada rumunjskim teritorijalnim vodama. Ukrajina posebno namjerava proširiti ovu potonju rutu.

Problem kapaciteta

No luka gradića Reni (18.000 stanovnika) na krajnjem jugozapadu Ukrajine udaljena je i teško dostupna kopnom, ali nudi bolju rutu za plovidbu: veći teretni brodovi odavde također mogu ploviti do Crnog mora, tj. preko rumunjskog kanala Sulina, najbolje razvijenog rukavca rijeke u delti Dunava.

S druge strane, do dunavske luke Izmajil (70.000 stanovnika), koja se nalazi na sjevernom kraku delte Dunava, lakše je doći kopnom nego do Renija, ali ova luka je pristupačna samo za manji broj većih teretnjaka. Projekt produbljivanja određenih dionica Dunava u ovom području, kao što je kanal Novostambulske/Bastroje, sporo napreduje i već je godinama kontroverzno pitanje između Rumunjske i Ukrajine.

Raskrinkati NATO

U usporedbi s crnomorskom rutom iz Odese i Mikolajiva, samo se manji dio ukrajinskog žita mogao izvesti preko luka na Dunavu. Ako se u obzir uzme ova činjenica, za Rusiju je bombardiranje ovih luka upitno s obzirom na rizik zbog blizine NATO-ovog teritorija.

Prema politologu Armandu Gosuu, ovaj napad je puno više od pukog onemogućavanja izvoza žitarica. "Putin želi pokazati da ga nije briga koliko su njegovi napadi blizu teritorija NATO-a", kaže Gosu. "Više od toga: Putinov cilj je osramotiti NATO i pokazati koliko je NATO neodlučan."

Rumunjska je javnost s užasom i dubokom zabrinutošću reagirala na bombardiranje ukrajinskih dunavskih luka i to ne samo zato što se to dogodilo na samoj granici. Delta Dunava je područje gdje su stanovnici s obje strane usko povezani povijesno, jezično i kulturno. Na primjer, u lučkom gradu Reni više od polovice stanovnika su etnički Rumunji.

NATO ne želi eskalaciju

Za razliku od šire javnosti, službene reakcije u Rumunjskoj bile su neobično suzdržane. Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis kratko je preko Twittera „oštro osudio" ove ruske napade u blizini Rumunjske. Ministarstvo obrane samo je šturo objavilo kako "nema izravnih vojnih prijetnji nacionalnom teritoriju".

NATO se do sada uopće nije ni oglasio. Vijeće NATO-Ukrajina sastaje se doduše od početka vala ruskih napada na Odesu i Mikolajiv prije tjedan dana, ali zapadni obrambeni savez nije ni osudio niti upozorio Rusiju zbog bombardiranja neposredno uz granicu s NATO-om. Ured za odnose s javnošću do objave ovog teksta nije odgovorio na upit  DW-a.

Politolog Armand Gosu kaže da NATO želi "izbjeći eskalaciju pod svaku cijenu". "Elite na Zapadu sada su se umorile od rata i više se boje kolapsa Rusije nego poraza u Ukrajini", rekao je Gosu. Zato se Ukrajinu ne podržava onako kako bi se to trebalo. "U Ukrajini neće biti dugog, zamrznutog sukoba samo zbog Rusije, nego zato što Zapad ne isporučuje dovoljno oružja", zaključuje Gosu i dodaje: „To je cinična igra".