Foto: FAH

DIREKTOR kontroverznog Ruskog humanitarnog centra u Nišu rekao je istraživačkoj mreži BIRN da su tvrdnje da bi taj centar mogao djelovati kao "vojna baza" glupost, dodajući da je nedavni zahtjev centra da njihovo osoblje dobije diplomatski status "interno pitanje za Srbiju".

"Kada bi osoblje imalo diplomatski status, ne bi trebala postojati potreba za plaćanjem velikih poreza na uvoz opreme koji centar daje Srbiji za upotrebu", objasnio je Vyacheslav Vlasenko, ističući političke prednosti takvoga dogovora.

Među ostalim pogodnostima takvoga diplomatskoga statusa za centar, naveo je poreze na plaće za osoblje, cijenu komunalija i goriva te druge stvari. "To su tehnička pitanja, ali vrlo su važna", dodao je.

Novi pravni status

Pod uvjetima zakona o osnivanju Centra iz 2012. godine, osoblje centra trebalo bi uživati u istom pravnom statusu kao i administrativno i tehničko osoblje u ruskom veleposlanstvu – koje uživa u izuzeću od nekih poreza.

Ruski humanitarni centar inzistira da postoji samo kako bi omogućio trenutačni humanitarni odgovor, pomogao u sprečavanju prirodnih katastrofa i bavio se tehnološkim nesrećama te uklanjanju njihovih posljedica.

No, neke su zapadne vlade izrazile duboko nezadovoljstvo zbog njegova rada i postojanja, bojeći se da ima druge svrhe, povezane s ruskom ekspanzionističkom politikom na Balkanu. Sjedinjene Američke Države posebno su izrazile zabrinutost da bi se centar mogao koristiti u svrhe špijuniranja.

Stav Amerike

Hoyt Brian Yee, zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a, rekao je američkom Senatu 15. lipnja da je centar predmet kojim bi se trebao baviti Washington zbog onoga što bi mogao postati, posebno ako Srbija ispuni ruski zahtjev i dodijeli centru posebni status i diplomatski imunitet.

No, Vlasenko je rekao da sve ovisi o Srbiji, a ne o Americi. "Kada je Centar osnovan, nitko nije razmišljao o njegovu diplomatskom statusu. To je strogo interna srpska stvar bilo da dodjeljuje taj status (centru) ili ne", rekao je Vlasenko.

Isto je tako primijetio da bi se slična pitanja o špijuniranju mogla uputiti i Americi koja ima veliku vojnu bazu u Bondsteelu na Kosovu, oko 250 kilometara od Niša, koja pokriva velik dio teritorija, s vojnim zgradama i uzletištem.

"Koliko je radnika u ovome 'špijunskom gnijezdu'?", pitao je, misleći opet na centar u Nišu.

"Tri do šest ljudi iz Rusije. Troje radi u administraciji i troje su profesionalni spasitelji koji dolaze na temelju rotacije, jedanput svaka tri mjeseca, iz ruskog ministarstva za hitne situacije. Sudjeluju u treningu. Mogu li tri Rusa izgraditi vojnu bazu?", pita se Vlasenko.