RUSKI državni i provladini mediji na kraju 2025. otvoreno pokazuju simpatije prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i tvrde da se njegovi stavovi sve više podudaraju s pogledima ruskog predsjednika Vladimira Putina, izvijestio je BBC-jev reporter iz Rusije Steve Rosenberg u pregledu današnjeg ruskog tiska.

Prema pisanju ruskih novina, Washington više ne vidi Rusiju kao prijetnju, dok se fokus američke sigurnosne politike navodno preusmjerio na Europu, koju ruski komentatori opisuju kao glavnog protivnika.

Trump kao potencijalni partner Moskve

List Kommersant piše da nova američka strategija nacionalne sigurnosti pokazuje kako SAD više ne doživljava Rusiju kao neprijatelja. Kao glavnu prijetnju sada vidi, kako navodi list, “militariziranu Europu”. Filozofija američkog predsjednika, prema toj interpretaciji, bliža je vrijednostima ruskog predsjednika nego političarima “Starog svijeta”.

“Za Donalda Rusija nije neprijatelj. Ona je mogući partner u budućim zajedničkim projektima, jer on razumije da bi sukob dviju nuklearnih sila značio apokalipsu. Europu, međutim, vidi kao tvrđavu liberala koja mora biti uništena kako bi Amerika ponovno bila velika”, piše Kommersant, a prenosi Rosenberg.

Isti list često američkog predsjednika spominje jednostavno kao “Donalda”, u prijateljskom tonu, dok ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog naziva “nelegitimnim predsjednikom Ukrajine”, istaknuo je Rosenberg u BBC-jevu prilogu.

Europa kao “rusofobni Stari svijet”

Današnje izdanje vojnog lista Krasnaja Zvezda europske čelnike opisuje kao “rusofobne političare Starog svijeta”, dodatno naglašavajući jasnu liniju podjele koju ruski mediji povlače između Moskve i Europe.

Kommersant također piše da je 2025. označila početak novog poglavlja u rusko-američkim odnosima. List Izvestija, pak, izražava uvjerenje da će Trump izvršiti pritisak na Kijev kako bi rat u Ukrajini završio što je prije moguće, prenosi BBC.

Gospodarstvo pod pritiskom i “savršena oluja”

Dok ruski mediji likuju zbog Trumpovih stavova, istodobno otvoreno pišu o teškom stanju domaćeg gospodarstva. Nezavisimaja Gazeta navodi da je ruska industrija ušla u “savršenu oluju” te da će glavni zadatak za 2026. biti preživjeti postojeće i nove probleme.

List upozorava na rast poreza koji nadmašuje povećanje carina, manjak obrtnih sredstava i sve izraženiju krizu neplaćanja. Dodatni udar predstavlja najavljeno znatno povećanje cijena komunalnih usluga, koje će, kako se navodi, građani “neizbježno bolno osjetiti”, rekao je Rosenberg.

Pad ulaganja i problemi ključnih sektora

Isti list prenosi procjene analitičara financijskih tržišta prema kojima će u 2026. pasti ulaganja u ključne sektore gospodarstva, uključujući naftnu, plinsku i kemijsku industriju te strojogradnju, izuzev proizvodnje automobila. Velike kompanije u tim sektorima već planiraju znatno smanjiti investicijske proračune.

Manjak proračunskog novca pogodit će i poljoprivredu, dok se financijski problemi bilježe i u energetskom te ugljenarskom sektoru, izvijestio je BBC-jev reporter iz Moskve.

Veći porezi i zabrane putovanja zbog dugova

Kommersant podsjeća da od nove godine stopa PDV-a raste s 20 na 22 posto zbog proračunskog deficita. Moskovski Komsomolets, s druge strane, piše da više od 850.000 stanovnika Moskve i Moskovske oblasti neće moći putovati u inozemstvo.

Razlog nisu sankcije ni geopolitika, nego neplaćeni dugovi, kazne, dospjeli krediti ili alimentacija. Ruski državljani s takvim obvezama zakonski imaju zabranu izlaska iz zemlje, navodi list, prema Rosenbergovu pregledu.

Državni mediji umanjuju razmjere krize

Vladin list Rossijskaja Gazeta pokušava ublažiti sliku stanja u gospodarstvu, tvrdeći da je godina bila teška, ali da je “moglo biti i gore”. Ipak, priznaje da je stanje posebno loše u ugljenarskoj industriji.

Prema podacima ruskog ministarstva energetike, čak tri četvrtine ugljenarskih poduzeća u Rusiji posluje s gubitkom, zaključuje Rosenberg u prilogu za BBC.