RUSIJA pokušava niz incidenata sa zalutalim borbenim dronovima iznad baltičkih zemalja pretvoriti u političku krizu između Ukrajine i nekih od njezinih najvjernijih saveznika, no čini se da joj taj napor zasad ne uspijeva.

Nakon vala incidenata s dronovima diljem Estonije, Latvije i Litve - za koje se okrivljuje rusko elektroničko ratovanje kojim se preusmjeravaju ukrajinske letjelice u zračni prostor NATO-a - Moskva je optužila tri baltičke zemlje da dopuštaju Ukrajini korištenje njihova zračnog prostora za napade na Rusiju te im zaprijetila odmazdom, piše Politico.

Galerija

Jedinstveno odbacivanje ruskih optužbi

Baltički dužnosnici odbacili su optužbe. "Kategorički odbacujemo očitu rusku dezinformacijsku kampanju i njezine izmišljene optužbe nakon povreda zračnog prostora, koje Rusija besramno koristi kako bi prikrila vlastite vojne neuspjehe", stoji u zajedničkoj izjavi triju vlada objavljenoj kasno u petak.

"To je pogrešno", rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur o optužbama Moskve za Politico na konferenciji GLOBSEC, dodavši da "Ukrajina nikada nije tražila korištenje našeg zračnog prostora."

Rekao je da je Estonija zatražila od Ukrajine da bude oprezna u načinu na koji cilja svoje napade na Rusiju, ali je svu krivnju za incidente s dronovima svalio izravno na Moskvu.

"Uzrok tome je ruski agresorski rat u Ukrajini, a razlog je i to što Rusija koristi elektroničko ratovanje za manipulaciju podacima i za utjecaj na putanju leta tih dronova", rekao je.

Šef NATO-a: Kriva je Rusija

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte također je naglasio da je kriva Rusija.

"Ako dronovi dolaze iz Ukrajine, oni nisu tamo zato što je Ukrajina htjela poslati dron u Latviju, Litvu ili Estoniju", rekao je novinarima u srijedu u Bruxellesu. "Oni su tamo zbog bezobzirnog, ilegalnog, sveobuhvatnog napada Rusije."

Ta je poruka odjeknula diljem Europe. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvala je prijetnje Moskve Baltiku "potpuno neprihvatljivima", naglašavajući da je prijetnja jednoj državi članici EU-a prijetnja cijelom bloku. Oglasio se i njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, optuživši Moskvu da cilja Baltik "apsurdnim ruskim optužbama i opasnim prijetnjama."

Govoreći na Politicovom Speakeasyju, veleposlanica EU-a u Ukrajini Katarína Mathernová ustvrdila je da bi Europa Ukrajinu trebala vidjeti ne kao teret, već kao središnji dio svoje buduće obrambene arhitekture.

"Za mene je to vrlo jednostavno. Zamislite suprotan scenarij", rekla je Mathernová. "Zamislite da nisu s nama, već protiv nas."

Pevkur je tu točku iz baltičke perspektive iznio još izravnije: "Potpora Ukrajini nije milosrđe, to je ulaganje u našu vlastitu sigurnost."

Stvarni incidenti na Baltiku

Solidarnost je važna jer je problem s dronovima stvaran. Posljednjih tjedana baltičke zemlje bilježe uzbune protuzračne obrane, privremena ograničenja letenja i vojne odgovore.

Ranije ovog tjedna, rumunjski F-16 koji je djelovao u sklopu NATO-ove misije zračnog nadzora na Baltiku oborio je dron iznad Estonije.

Ovog tjedna, Litva je privremeno obustavila zračni promet u zračnoj luci Vilnius i poslala zastupnike u podzemna skloništa nakon uzbune zbog drona.

Latvija se suočila s ponovljenim upadima, a njezina se vlada srušila nakon međusobnih optužbi kada su dva drona pogodila naftna postrojenja te baltičke države. To potiče domaći pritisak oko toga jesu li njezine protuzračne obrane spremne za rat s velikim brojem dronova kakav se viđa iznad Ukrajine.

Kako Rusija preusmjerava dronove?

Ukrajinski dronovi dugog dometa koji se pojavljuju iznad baltičkih zemalja posljedica su proširene kampanje Kijeva za napade na ciljeve duboko unutar Rusije, uključujući energetsku i naftnu infrastrukturu koja pomaže održavanju moskovske ratne ekonomije.

Kako bi ih zaustavila, Rusija koristi sustave elektroničkog ratovanja koji mogu ometati satelitske navigacijske signale ili ih lažirati - učinkovito dajući dronovima lažne koordinate. Autopilot drona može misliti da još uvijek ide prema svom programiranom cilju dok se njegova stvarna ruta pomaknula.

To može poslati dronove prema susjednom teritoriju NATO-a - nešto što baltički i ukrajinski dužnosnici kažu da se sada događa.

Cilj Rusije i stav Ukrajine

Za Kijev je situacija osjetljiva. Ukrajinski dužnosnici ispričali su se za incidente koji uključuju zalutale dronove, inzistirajući pritom da su napadi na ruske vojne i gospodarske ciljeve zakoniti činovi samoobrane.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pokazao znakove zaustavljanja kampanje bombardiranja, koju naziva "sankcijama" s ciljem da Rusiju baci na koljena.

Ruska protuzračna obrana postaje sve propusnija, što je potiče da pokuša koristiti politički pritisak kako bi zaustavila ukrajinske napade.

"Rusija želi diskreditirati Ukrajinu u očima zemalja koje su ključne u smislu izravne i neizravne podrške Ukrajini", rekao je za Politico Mikola Bielieskov, viši vojni analitičar iz inicijative "Vrati se živ" i istraživač na Ukrajinskom nacionalnom institutu za strateške studije. Cilj je, rekao je, stvoriti "točku prijepora i podjele" između Kijeva i baltičkih zemalja.

Jačanje solidarnosti umjesto podjela

Zasad se taj učinak nije ostvario. Baltički dužnosnici ne krive Ukrajinu za namjerno ugrožavanje, a Latvija je signalizirala da neće pokrenuti mehanizam konzultacija članka 4. NATO-a zbog upada.

Umjesto da narušava odnose između Ukrajine i njezinih saveznika, čini se da ih jača.

U objavi na X-u upućenoj svojim estonskim, latvijskim i litvanskim kolegama, Wadephul je rekao da Njemačka stoji u solidarnosti sa svojim baltičkim saveznicima, dodajući: "Prijetnja jednom savezniku je prijetnja cijelom Savezu. Nećemo se dati zastrašiti. Stojimo zajedno."