HRVATSKI sabor donio je danas državni proračun za 2023. godinu, najvažniji financijski dokument države, čiji su osnovni ciljevi ublažiti posljedice krize, očuvati gospodarski rast i razvoj te očuvati socijalnu sigurnost. Proračun je dobio potporu 77 zastupnika, a protiv ih se izjasnilo 50. Prvi hrvatski proračun u eurima sedmi je proračun premijera Plenkovića.

Njime se prihodi države planiraju u iznosu od gotovo 25 milijardi eura, a rashodi od 26.7 milijardi, te deficit proračuna opće države od 1.6 milijardi ili 2.3 posto BDP-a. U sljedećoj se godini očekuje i usporavanje inflacije s ovogodišnjih projiciranih 10.4 posto, na 5.7 posto.

Od poreza se sljedeće godine planira uprihoditi 13.3 milijarde eura, što bi bio rast od 4.8 posto. Glavninu čini prihod od PDV-a, planiran u visini od 9.1 milijarde eura. Od posebnog poreza i trošarina planira se prihod od 2.2 milijarde eura, a od poreza na dobit od 1.6 milijardi eura.

Ukupni proračunski rashodi planirani su u iznosu od gotovo 27 milijardi eura

Od doprinosa za mirovinsko proračun planira uprihoditi 4 milijarde eura, što je rast od 8.2 posto, a od pomoći Europske unije 5 milijardi eura, ili 32.8 posto više. Ukupni proračunski rashodi u 2023. planirani su u iznosu od 26.7 milijardi eura, i viši su za 2.1 milijardu eura u odnosu na tekući plan za 2022.

Povećanje rashoda odražava politike vlade, prije svega daljnji rast kvalitete socijalne skrbi i potporu najugroženijima, potom održivost mirovinskog sustava, nastavak provedbe demografskih mjera te nastavak obnove od potresa. Sastavni dio proračuna za 2023. postalo je i deset amandmana koje su predložili oporba i saborska većina, a zajedno su vrijedni 9.5 milijuna eura.