NOVA lokacija, novi saziv, dvostruko više plaće i stare navike, tako bi se ukratko mogla opisati saborska godina na izmaku.

Izbori za 11. saborski saziv, održani u srijedu, 17. travnja, iznjedrili su novu većinu u kojoj HDZ, treći put zaredom, ima glavnu ulogu.

Nakon pune četiri godine od zagrebačkog potresa 22. ožujka 2020. godine, Hrvatski sabor ovo je ljeto na nekoliko godina napustio svoju zgradu na Trgu svetog Marka i preselio se na novu lokaciju radi potrebne obnove.

Turudićev izbor i Lex AP

Stari, 10. saziv zaključio je rad sredinom ožujka donošenjem odluka koje nisu dobro primljene u dijelu javnosti, izmijenio je Kazneni zakon, kolokvijalno nazvan Lex AP, i izabrao Ivana Turudića za novog glavnog državnog odvjetnika.

I jednu i drugu opozicija je oštro kritizirala, prvu zbog uvođenja novog kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, tvrdeći da će ograničiti medijske slobode, a drugu ustrajući na tome da je Turudić "HDZ -ov dečko" i da se njegovim imenovanjem želi ugušiti borba protiv korupcije.

Zbog Turudića opozicija je zazivala ranije raspuštanje sabora i raspisivanje parlamentarnih izbora, zastupnici Možemo probdjeli noć na Trgu svetog Marka, a lijevo-liberalna oporba organizirala prosvjede Dosta je - idemo na izbore u nekoliko većih gradova.

Deseti saborski saziv ostat će upamćen i po tome što je donio Zakon o hrvatskom jeziku, koji je prvi put u povijesti uredio pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika, što je riješio više od 70 godina star problem zaštićenih najmoprimaca te u kazneno zakonodavstvo uveo kazneno djelo femicida.

Treći izbor Gordana Jandrokovića

Dva mjeseca nakon parlamentarnih izbora, 16. svibnja, konstituiran je 11. saziv Hrvatskog sabora koji je za svog predsjednika treći put izabrao Gordana Jandrokovića. 

Dan kasnije, 17. svibnja, parlamentarna većina sastavljena od HDZ-a, Domovinskog pokreta, HSLS-a, HNS-a, HDS-a, HSU-a i dijela nacionalnih manjina, bez predstavnika srpske manjine i SDSS-a, što je bio uvjet DP-a za ulazak u koaliciju s HDZ-om, izglasala je povjerenje novoj, 16. Vladi RH, a trećoj na čelu s aktualnim premijerom Andrejem Plenkovićem (HDZ).

Zastupnici novog saziva rad su započeli na Markovu trgu, a na jesen su se preselili na novu lokaciju, u prostore Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" na Črnomercu zbog početka obnove dotrajale i potresom oštećene zgrade na Gornjem gradu.

Nakon prilagodbe novom prostoru, koji je tri puta manji od onoga na Trgu sv. Marka, i početnih žalbi na uvjete rada u novoj zgradi (previsoke stepenice u sabornici, loša akustika i vidljivost, nedostatak interneta), zastupnici su se vratili starim navikama - međusobnim uvredama, verbalnim okršajima i niskoj razini komunikacije.

Navike stare, plaće nove i dvostruko veće

U raspravama su se, tako, međusobno nazivali lopovima, lažljivcima, ulizicama, veleizdajnicima, neznalicama, nenormalnima, pudlicama, trabantima, Dudekima ...

Jedna od navika koju su zastupnici prenijeli u novi saziv su i neopravdani izostanci s plenarne sjednice, pa tako nije bilo mjeseca da barem jedan zastupnik nije neopravdano izostao. 

Praksa koja se ponavlja su i često prazne saborske klupe, a zastupnike u njih nisu natjerale ni udvostručene plaće koje se od srpnja u prosjeku kreću oko 4000 eura.

Godinu na odlasku sabor je zaključio donošenjem proračuna za 2025. i Zakona o upravljanju i održavanju zgrada kojim se ograničava prenamjena stanova u turističke apartmane, izglasao je novi krug porezne reforme, uključujući porez na nekretnine.

Potvrdio je novu ministricu zdravstva Irenu Hrstić, nakon što je njezin prethodnik Vili Beroš morao otići zbog korupcijske afere.

Izabrao je i 10 sudaca Ustavnog suda nekoliko sati nakon što je dotadašnjima već istekao i produženi šestomjesečni mandat i time spriječio ozbiljniju ustavnu krizu.

Sve afere koje su se pojavile u 2024. imale su odjek i u radu saborskih zastupnika, od upada policije u Ministarstvo kulture po nalogu europskog javnog tužitelja, uhićenja bivšeg predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića i bivšeg HDZ-ova zastupnika Josipa Šarića, do Beroševa uhićenja.

Bio je to povod SDP-u da pokrene pitanja povjerenja vladi i premijeru Plenkoviću, no pokazalo se da uživaju povjerenje sabora.

O NSATU će se glasati kad se steknu uvjeti

Na sabor se prelila i predsjednička kampanja, posebice oko pitanja NSATU aktivnosti, slanja dva hrvatska časnika u njemački Wiesbaden kao potpore Ukrajini za koju predsjednik Republike Zoran Milanović nije dao prethodnu suglasnost.

Suprotstavljena mišljenja oporbe i vladajućih, nekoliko održanih sjednica Odbora za obranu, dolazak zamjenika glavnog tajnika NATO-a Borisa Rugea i dodatne rasprave na plenarnoj sjednici rezultirali su odlukom predsjednika sabora da se o toj točki neće glasati "dok se ne steknu uvjeti".

Naime, da bi NSATU prošao, potrebna je dvotrećinska većina u saboru, odnosno 101 glas zastupnika, što podrazumijeva dogovor vlasti i oporbe.

Iako je došlo do osipanja saborske većine zbog raskola u Domovinskom pokretu, ona je i dalje ostala stabilna.