ZASTUPNICI SU podržali izmjene i dopune Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama upozorivši da se godišnja vrijednost međunarodne trgovine divljim vrstama procjenjuje u milijardama eura, a u Hrvatskoj su posebice na meti naše zaštićene endemske vrste.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat rekao je da se godišnja vrijednost međunarodne trgovine divljim vrstama procjenjuje u milijardama eura, a u velikoj mjeri odnosi se na farmaceutsku, prehrambenu, kozmetičku, modnu industriju te trgovinu kućnim ljubimcima.

No, nažalost, upozorio je, trgovina divljim vrstama je toliko profitabilna da, uz zakonitu trgovinu, još veći pritisak na ugrožene vrste stvara nezakonita trgovina. 

Horvat je rekao i kako se procjenjuje da je po vrijednosti nezakonita trgovina divljim vrstama u samom vrhu uz trgovinu drogom, oružjem i ljudima.

Naglasio je da se izmjene i dopune tog zakona donose zbog usklađivanja s EU zakonodavstvom, a njima se, među inim, mijenjaju i dopunjuju prekršajne odredbe te propisuju uvjeti komercijalnog korištenja strogo zaštićenih zavičajnih vrsta koje nisu obuhvaćene uredbama EU.   

I Ljubomir Kolarek (Klub HDZ) poručio je da Hrvatska nije iznimka u sve raširenijoj ilegalnoj trgovini divljim vrstama jer su na meti kolekcionara endemske vrste koje odnose u svoje kolekcije ili ih preprodaju drugima.

Na meti krijumčara čančare i barske kornjače te češljugari, kao i periske i prstaci

Osim endemskih vrsta, u Hrvatskoj se najviše krijumčare i strogo zaštićene zavičajne vrste, prije svega kornjače čančare, barske kornjače, različite vrste ptica, ptice pjevice (najčešće češljugari) te školjkaši poput periski i prstaca. Uz to se ilegalno krijumčare lovački trofeji i krzna vuka, risa i medvjeda kao i ptica grabljivica, dodao je.      

Da je u Hrvatskoj i danas prisutno nekontrolirano prekomjerno izlovljavanje, kako bi se životinjski i biljni primjerci koristili u međunarodnoj trgovini, upozorila je i Mirela Ahmetović (SDP). Pozdravila je unaprjeđenje zakona, ali naglasila da prvenstveno treba osigurati njegovu provedbu. Založila se i za revnije i odgovornije postupanje Državnog inspektorata kako bi se osigurala dosljedna provedba zakona.

I Vilim Matula (ZLB) smatra da su izmjene i dopune tog zakona "korak u dobrom smjeru", ali je upozorio i da su u našoj zemlji oglasnici prepuni egzotičnih i divljih životinja. 

Navodeći kako su životinje "rezervoar mnogih bolesti koje mogu evoluirati u pandemiju", Matula smatra da bi i Hrvatska trebala slijediti primjer Italije koja je donijela potpunu zabranu uvoza životinja iz drugih zemalja, posebice egzotičnih.