OTVARANJE novih radnih mjesta i redovite uplate doprinosa jedini su način da se popravi položaj umirovljenika, ocijenili su večeras saborski zastupnici raspravljajući o izvješćima o funkcioniranju sustava mirovinskog osiguranja u 2003. godini.

Naime, prema Izvješću o radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) koncem 2003. bilo je 1.054. 549 umirovljenika, a 1.443. 995 osiguranika, odnosno na jednog umirovljenika 1,37 zaposlenih, dok je u razvijenim zemljama taj omjer 1:3.

Troškovi mirovinskog sustava, koji su u 2003. iznosili 13,4 posto BDP-a, proteklih su godina bili jedan od značajnijih čimbenika rasta javne potrošnje, naveo je ravnatelj HZMO-a Mile Rukavina.

Pred Saborom se našlo i Izvješće o mirovinskim tržištima iz kojeg se iščitava da je to tržište lani konsolidirano, a da je čak 91,3 posto imovine obveznih mirovinih fondova uloženo u Hrvatskoj.

O tim temama Sabor će raspravljati i sutra.

Svi saborski klubovi podržali su Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u 2003., držeći da se intelektualni potencijal Akademije treba bolje iskoristi za razvoj države.

Klubovi su poduprli ideju da se u Saboru rasprave sve mogućnosti korištenja HAZU-ovih potencijala u razvoju Hrvatske, posebno u gospodarstvu.

Koncem prošle godine Akademija je, navodi se u Izvješću, imala 140 redovitih i 136 dopisnih članova te 92 člana suradnika.

HAZU je prošle godine pratio zamašni znanstveno-istraživački rad na 44 znanstvena projekta, a značajna je bila i muzejsko-galerijska te nakladnička djelatnost s objavljenih 105 stručnih svezaka na više od 17 tisuća stranica.

Akademija je u 2003. raspolagala s gotovo 60 milijuna kuna, većim dijelom iz državnog proračuna, a tek četiri posto činila su sredstava iz samostalne djelatnosti.