PRAVOBRANITELJ za djecu institucija je koja se treba brinuti o djeci, a ne o sebi, naglasak je iz današnje, kratke saborske rasprave o zahtjevu pravobraniteljice za djecu Ljubice Matijević Vrsaljko da ju se razriješi dužnosti.

Što stvarno stoji iza tog zahtjeva, pitali su se i saborski zastupnici, ne dobivši odgovor.

Što je pozadina te ostavke, ljubavni trokut, kako tvrde mediji, ili nefunkcioniranje sustava, pita IDS-ovac Damir Kajin, jedini koji je govorio u ime nekog kluba.

Zagovara da se, ako su razlozi za ostavku bizarni, ona povuče.

Ako ju se prihvati, dodaje, pravobranitelja za djecu treba podvesti pod pučkog pravobranitelja, a od policije i državnog odvjetništva zatražiti što su učinili u slučaju Brezovica, Pula itd.

O čemu se radi - epidemiji u pravobraniteljstvu ili ozbiljnoj bolesti sustava, pita i Miljenko Dorić (HNS/PGS), osvrćući se na činjenicu da su Matijević Vrsaljko i njeni zamjenici Gordana Bračić Ružić i Gregori Graovac ostavke objasnili zdravstvenim razlozima.

Pero Kovačević (HSP) traži da Vlada žurno predloži novu osobu za pravobranitelja i poručuje da se ta institucija treba brinuti o djeci, a ne o sebi.

O zahtjevima za razrješenjem pravobraniteljice za djecu i njenih zamjenika, Hrvatski sabor glasovat će u nastavku 16. sjednice.

Glasovati treba i o zahtjevima da se članstva u Nacionalnom odboru za praćenje pregovora razriješe Davor Božinović (predstavnik Ureda predsjednika države) i Darko Marinac (predstavnik poslodavaca), a umjesto njih imenuju Hrvoje Cvitanović i Emil Tedesci.

Saborski Klub zastupnika HNS/PGS-a zatražio je da se žurno preispita i promijeni odluka prema kojoj se putni troškovi pacijentima plaćaju samo ako na pregled putuju dalje od sto kilometara, te da se iz nje izuzme stanovništvo koje živi na područjima od posebne državne skrbi, brdsko planinskim područjima i otocima.

Zahtjev, koji potpisuje Nikola Ivaniš, Klub zastupnika HNS/PGS-a uputio je ministru zdravstva, predsjedniku saborskog Odbora za zdravstvo i predsjedniku Upravnog vijeća HZZO-a.

Klub navodi da je plaćanje putnih troškova pacijentima samo ako na pregled putuju dalje od 100 kilometara izazvalo revolt i prosvjede pacijenata, a posebno onih na manje razvijenim područjima.

Klub ocijenjuje da je spomenuta odluka napisana po modelu Zagreba i velikih gradova, dok su ostali zaboravljeni.

Sabor je u prvom čitanju raspravio Prijedlog zakona o elektroničnom dokumentu, kojim Vlada kani potaknuti širu primjenu elektroničnog poslovanja među građanima.

U raspravi o predloženom zakonu, kojega su podržali svi saborski klubovi, moglo se čuti da se Internetom u Hrvatskoj danas koristi oko 1,2 milijuna građana, ali da ih tek nešto manje od 20 posto koristi neke od usluga elektronskog poslovanja.

HDZ, po riječima Krunoslava Markovinovića, predloženi zakon drži još jednim u nizu propisa kojima Vlada stvara preduvjete daljnjeg jačanja gospodarstva, kao i provođenja nužnih strukturnih reformi.

Oporba, pak, zamjera zakonu da ništa ne govori o načinu primjene njegovih odredbi u praksi, da, kako kaže Ingrid Antičević Marinović (SDP), zakon nema materijalnih pretpostavki da bi uistinu zaživio u praksi.

"Može li građanin dobiti neku ispravu elektroničnim putem - ne može, hoće li je dobiti nakon ovoga - neće", ustvrdila je SDP-ova zastupnica.

Antun Kapraljević (HNS/PGS) upozorava da još nisu umreženi registri, da ne postoji jedinstvena mreža identifikacije građana.

"Ako (građani) nemaju neki broj kojim bi se mogli identificirati, horizontalna komunikacija među njima neće moći biti izvediva", rekao je.

Predloženim se zakonom, inače, uređuje uporaba i promet elektroničnog dokumenta, a osnovni mu je cilj stvoriti povjerenje javnosti u korištenje elektronskog poslovanja kroz otvorene elektronske sustave.

Pančić: Vlada ne dopušta djeci HRVI-a prednost pri upisu

SDP-ov saborski zastupnik Ivica Pančić ustvrdio je danas da Vlada ne poštuje Zakon o pravima hrvatskih branitelja u dijelu koji se odnosi na privilegirani upis djece ratnih invalida (HRVI) u studentske domove.

Na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru Pančić je rekao da mu se javljaju brojni HRVI-i i upozoravaju da ne mogu djecu upisati u domove, da se prednost pri upisu uopće ne spominje u natječaju, te da nije promijenjen, odnosno da Pravilnik nije usuglašen s novim Zakonom.

Naveo je da je HDZ u novi Zakon o braniteljima uvrstio odredbu po kojoj sva djeca HRVI-a imaju prednost pri upisu u studentske domove, ali da se ta odredba ne provodi u praksi.

"Nakon debakla s upisom djece branitelja na fakultete izgleda da su ministri Jadranka Kosor i Dragan Primorac zaključili da je najbolje na ovu zakonsku odredbu jednostavno zaboraviti", ustvrdio je Pančić.

Vladu, odnosno ministarstva branitelja i obrazovanja, prozvao je da krše Zakon i ustvrdio kako je "danas očito da je Zakon donesen samo u cilju Kosoričine predsjedničke kampanje".

Naveo je da u Zakonu stoji kako će se novčanom kaznom od 10 do 300 tisuća kuna kazniti pravna, odnosno od pet do 15 tisuća fizička osoba koja pri smještaju u studentske domove ne postupa po zakonu, pitajući se, hoće li zbog Vladine pogreške uslijediti stotine tužbi roditelja koji ne mogu djecu upisati u domove.

Iako podržavaju predloženu Odluku o dodjeli 2,4 milijuna kuna jednokratne pomoći za 22 grada i općine koje je lani u studenom pogodila oluja, odnosno u veljači ove godine mraz i nanosi snijega, saborski klubovi danas upozoravaju da je taj iznos premalen.

Ocijenili su i kako činjenica da se pomoć dodjeljuje godinu dana nakon nastanka štete pokazuje nebrigu za područja koja pogađaju elementarne nepogode.

U raspravi o Odluci, koju je predložilo Državno povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, oporbeni su klubovi nužnim ocijenili promjenu prakse da se jednokratna pomoć dodjeljuje samo u petpostotnom iznosu od ukupne utvrđene štete, ocjenjujući da tako niski iznosi samo vrijeđaju građane.

"To je neodgovorno i neprihvatljivo, tako mizerni iznosi uvreda su za građane", kazala je Dragica Zgrebec (Klub SDP-a), pozvavši Vladu da novim rebalansom državnog proračuna za ovu godinu osigura više novca za ublažavanje posljedica od elementarnih nepogoda.

Klubovi su suglasni da samo šest milijuna kuna, koliko je za Povjerenstvo u proračunu osigurano za ovu godinu, ni blizu ne može obeštetiti poljoprivrednike čiji nasadi i poljoprivredne kulture sve češće pogađaju elementarne nepogode.

Vladu su kritizirali da s dodjelom jednokratne pomoći neopravdano kasni godinu dana.

"Pomalo je sramotno da o tom problemu razgovaramo tek danas, jer bi taj, iako minimalan novac nešto značio u vrijeme nastanka štete, ali danas će se izgubiti i ničemu neće poslužiti", ocijenila je Zdenka Čuhnil (Klub nacionalnih manjina).

"To je pokušaj da se stvar zamagli", smatra Ante Markov (Klub HSS-a).

Da je predviđena pomoć (2,4 milijuna kuna za 22 grada i općine u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji) premala drži i predsjednik Povjerenstva Niko Rebić (HDZ), upozorivši da lokalne jedinice često tako male iznose ne mogu ni podijeliti, pa novac vraćaju u proračun.

"Neke jedinice dobivaju po sto kuna što ruši ugled lokalnih čelnika", rekao je Rebić, također suglasan da treba mijenjati praksu obeštećenja u samo petpostotnom iznosu, budući da utvrđene štete za spomenute gradove i općine iznose gotovo 40 milijuna kuna.