NAKON desetak dana stanke Hrvatski sabor nastavlja s radom sutra, a novu 13. sjednicu saborski zastupnici započet će aktualnim prijepodnevom na kojem će postavljati pitanja predsjedniku i članovima Vlade.

Set od 39 pitanja premijeru i ministrima otvorit će saborski zastupnik za češku i slovačku nacionalnu manjinu Vladimir Bilek dok će posljednje pitanje postaviti HDZ-ova Ljubica Jembrih.

Nakon aktualnog prijepodneva uslijedit će rasprava o Izvješću predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanom redovnom sastanku Europskoga vijeća, 15. i 16. listopada 2026. godine koje će zastupnicima podnijeti premijer Andrej Plenković.

Saborske zastupnike, prema trenutačnom dnevnom redu, očekuje ukupno 128 točaka, od čega je, između ostaloga, 58 zakonskih prijedloga u prvom čitanju, jedan zakonski prijedlog u drugom čitanju te sedam zakonskih prijedloga u hitnom postupku.

Zastupnici će u srijedu raspraviti konačni prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske kojim se Vlada ovlašćuje da u razdoblju od dana raspuštanja ili isteka mandata Hrvatskoga sabora pa do dana prvog zasjedanja novoizabranog Hrvatskoga sabora uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim donošenja ili izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koja prema Ustavu Republike Hrvatske može uređivati samo Hrvatski sabor.

Promjena u registru birača

Također, raspravit će i prijedlog novog Zakona o registru birača u kojem se, kao ključna novina, ukida razlika između pojmova "registar birača" i "popis birača", čime se ukida i potreba za plavim potvrdama za birače s prebivalištem u Hrvatskoj. Registar je trajna službena evidencija svih birača, dok se popis birača izrađivao za pojedine izbore i zaključivao prije glasanja. Prema novom rješenju vodit će se jedinstveni registar, koji će se prije izbora i dalje zaključavati kako bi se točno utvrdio broj birača na svakom području.

Ukidanjem dualnosti tih pojmova, ukida se i potreba za izdavanje plave potvrde, dokumenta koji su birači s isteklom osobnom iskaznicom morali pribaviti na izborni dan kako bi mogli glasati, čime će se, ističe se, pojednostaviti ostvarivanje biračkog prava. A to znači da će osoba koja ima evidentirano prebivalište u RH moći glasovati neovisno o tome je li joj osobna iskaznica važeća. Ukidanje plave potvrde ne znači da će birači moći glasati na bilo kojem biračkom mjestu bez prethodne prijave. 

U četvrtak će se pred zastupnicima naći Konačni prijedlog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji po riječima premijera Andreja Plenkovića modernizira zakonodavni okvir, omogućuje suzbijanje neregistriranog poslovanja, zaštitu svih koji posluju zakonito te podizanje kvalitete ponude. Cilj zakona je da na tržištu kratkoročnog turističkog najma digitalizira upravne postupke te se njime uspostavlja i jedinstveni sustav registracije iznajmljivača uz uvođenje obveznog registracijskog broja za smještajne jedinice koje se oglašavaju putem internetskih platformi, rekao je na sjednici Vlade ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

SDP-ov prijedlog izmjena Zakona o inkluzivnom dodatku

Isti dan saborski zastupnici raspravit će i prijedlog izmjena Zakona o inkluzivnom dodatku kluba zastupnika SDP-a, a koji je Vlada odbila. SDP u svom prijedlogu, koji je u saborsku proceduru poslao još u travnju, traži žurno donošenje rješenja o inkluzivnom dodatku u zakonskom roku, opetujući kako je 15.600 ljudi preminulo čekajući rješenje za taj dodatak. Također, među inim, traži i jačanje Zavoda za vještačenje te uvođenje jedinstvenog obrasca nalaza i mišljenja.

Vlada SDP-u uzvraća da nije procijenio dodatni fiskalni učinak izmjena koje predlaže, nego je naveo da će se potrebna sredstva osigurati unutar već planiranih okvira državnog proračuna. No, sredstva za njihovu provedbu za ovu godinu nisu osigurana. Uz to, Vlada istodobno najavljuje vlastite izmjene zakona, planirane za početak iduće godine. 

Radni tjedan zastupnici će završiti raspravom o prijedlog zakona o sanaciji društava za osiguranje i reosiguranje te o izmjenama Zakona o osiguranju kojim se naše nacionalno zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom EU, jača se načelo proporcionalnosti, unapređuje se prekogranični nadzor jačanjem suradnje nadzornih tijela država članica i uloga EIOPA-e (European Insurance and Occupational Pensions Authority) te se u regulatorni okvir uključuju se rizici održivosti, posebice klimatski.

Nova, 13. sjednica, trajat će do ustavne stanke 15. prosinca 2026. godine.