SAD i Kijev reagirali na Putinovo primirje. Rusi objavili snimke Sjevernokorejaca
DONOSIMO najnovije informacije o ratu u Ukrajini i pokušajima da se sukob nakon dulje od tri godine okonča mirovnim pregovorima.
Ključne informacije:
- Rusi prvi put objavili snimke Sjevernokorejaca koji su se borili s Ukrajincima u Kursku
- Bijela kuća: "Trump želi trajno, a ne privremeno primirje"
- Kijev: Zašto bi čekali do 8. svibnja s primirjem?
- Putin iznenada najavio trodnevni prekid vatre za Dan pobjede
- Rusija nudi izravne pregovore Ukrajini, kaže da Kijev mora napraviti prvi korak
- Ako dođe do izravnih pregovora Rusije i Ukrajine, bit će to prvi put od 2022. godine
- Trump: Mislim da je Zelenski spreman prepustiti Krim Rusiji u slučaju sporazuma (Kijev je ranije to više puta odbacio)
- Ruski šef diplomacije Lavrov objavio uvjete za izravne pregovore - međunarodno priznanje pet potpuno ili djelomično okupiranih ukrajinskih regija
- Američki šef diplomacije Marco Rubio: Ovo je odlučujući tjedan
Kina je odbila komentirati činjenicu da su i Moskva i Pjongjang potvrdili da su sjevernokorejske snage sudjelovale u borbama protiv ukrajinskih snaga u Kurskoj oblasti, na teritoriju Rusije.
>> Opširnije
Ukrajina treba bezuvjetno primirje na putu prema postizanju mira, a ne privremeno primirje "za paradu", poručio je Andrij Jermak, glavni savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
"Primirje je potrebno ne zbog parade, već zbog stvarnog i održivog mira", napisao je Jermak na Telegramu. Podsjetimo, danas je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio privremeno primirje idućeg mjeseca povodom obilježavanja 80. godišnjice pobjede Sovjetskog Saveza i njegovih saveznika u Drugom svjetskom ratu.
Moskva će održati tradicionalnu vojnu paradu na Crvenom trgu u sklopu proslave, a među pozvanima su kineski predsjednik Xi Jinping i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.
Ruska državna novinska agencija TASS 28. travnja objavila je snimku za koju tvrdi da prikazuje sjevernokorejske vojnike koji su se borili zajedno s ruskim snagama u Kurskoj oblasti.
>> Opširnije
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da i dalje surađuje sa Sjedinjenim Američkim Državama na sklapanju sporazuma o mineralima između dviju zemalja. Glasnogovornik ministarstva Heorhii Tykhyi rekao je da pregovori "napreduju", unatoč tome što su obje strane prvotno planirale zaključiti razgovore do prošle subote.
"Ukrajina je zainteresirana za sporazum", rekao je Tykhyi. "Smatramo da ukrajinski i američki timovi dobro napreduju. Svaki dan radimo dalje. To je ono što čujem od naših kolega uključenih u pregovore. Voljeli bismo da se sporazum što prije finalizira."
Američki predsjednik Donald Trump zagovara sporazum koji bi omogućio SAD-u da dijeli profit od ukrajinskih prirodnih resursa i strateških minerala, što Trump predstavlja kao oblik otplate za vojnu pomoć koju je Washington pružio Kijevu od 2022. godine. Pregovori su ranije bili blizu sklapanja, ali su propali nakon katastrofalnog sastanka Trumpa i Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući.
Njemačka je poručila europskim saveznicima da mogu "računati na nju" nakon što je Berlin najavio veliko povećanje vojnih izdvajanja. Predsjednik Frank-Walter Steinmeier izjavio je da Njemačka želi postati "okosnica europske obrane" u trenutku kada ruska agresija na Ukrajinu i dalje traje.
"Primili smo poruku, možete računati na nas. Nastojat ćemo učiniti Njemačku, njezine oružane snage i infrastrukturu, okosnicom konvencionalne obrane u Europi", rekao je Steinmeier na ceremoniji NATO-a u Bruxellesu. Njemačka je nedavno odobrila planove za povećanje obrambenog proračuna za 500 milijardi eura.
Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo objavilo je da je Rusija tijekom noći i jutros lansirala ukupno 166 dronova prema ukrajinskom teritoriju. Na Telegramu su naveli da su glavne mete ruskih napada bile sjeverna regija Sumi i središnja regija Čerkasi.
Prema ukrajinskim podacima, protuzračna obrana oborila je 40 dronova, dok je još 74 drona izgubljeno zbog djelovanja elektroničkog ratovanja, pri čemu su dronovi dezorijentirani i skrenuti s cilja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se članovima Saveznog vijeća zakonodavaca u Sankt Peterburgu, dan nakon što je najavio trodnevno primirje u Ukrajini od 8. do 11. svibnja. Zahvalio je zastupnicima na, kako je rekao, "značajnom doprinosu našoj pobjedi".
"Podržavaju vojnike na bojišnici i veterane, a mnogi su se osobno pridružili redovima dobrovoljaca i branitelja domovine", rekao je Putin. Dodao je da je to "nesumnjivo snažan i hrabar čin koji zaslužuje posebno i iskreno poštovanje".
Putinova najava primirja je druga u kratkome roku, nakon 30-satnog uskrsnog primirja kada su se obje strane nebrojeno puta međusobno optužile za njegovo kršenje.
U kontekstu sve veće nestrpljivosti Sjedinjenih Država čini se da je svrha obaju Putinovih poteza signalizirati američkom predsjedniku Donaldu Trumpu da je Rusija i dalje zainteresirana za mir, premda Ukrajina i njezini europski saveznici kažu da u to ne vjeruju.
Najnovija objava uslijedila je nakon što je Trump kritizirao Putina zbog prošlotjednog ruskog napada na Kijev u kojemu je bilo puno žrtava i tijekom vikenda izrazio zabrinutost da ga Putin "samo zavlači". Washington je više puta zaprijetio da će odustati od mirovnih napora ne bude li stvarnoga napretka.
Američki predsjednik Donald Trump jasno je poručio da želi trajno primirje u Ukrajini, a ne privremene prekide borbi, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. Govorila je ubrzo nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio trodnevno primirje od 8. do 11. svibnja, povodom 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata.
"Predsjednik želi vidjeti trajno primirje koje će zaustaviti ubijanja i krvoproliće", rekla je Leavitt. Dodala je da Trump "ostaje optimističan" u pogledu mogućnosti postizanja dogovora, ali da je "sve više frustriran čelnicima obiju strana" koji, kako je rekla, "moraju sjesti za stol i dogovoriti izlazak iz sukoba". Leavitt je također naglasila da je nedavni susret Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bazilici svetog Petra pokazao da Trump "želi ponovno biti predsjednik koji donosi mir, kao što je bio u svom prvom mandatu".
Ukrajina je reagirala na ruski prijedlog trodnevnog primirja sljedećeg mjeseca. Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha poručio je na platformi X da, ako Rusija "zaista želi mir", treba odmah prekinuti borbe.
"Zašto čekati do 8. svibnja? Ako se vatra može zaustaviti sada i nastaviti bez prekida barem 30 dana, to bi pokazalo da je primirje stvarno, a ne samo zbog parade", napisao je Sibiha. Dodao je da je Ukrajina spremna podržati trajno, stabilno i potpuno primirje, što, kako je naglasio, stalno predlaže.
Broj poginulih u nedavnom ruskom napadu balističkim projektilima na Kijev porastao je na 13, nakon što je u bolnici preminuo 45-godišnji muškarac, objavile su ukrajinske vlasti. Ranije je bilo potvrđeno 12 smrtnih slučajeva.
Napad u kojem je ozlijeđeno oko 90 osoba bio je najsmrtonosniji ruski udar na ukrajinsku prijestolnicu od srpnja 2024. godine. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odao je počast žrtvama na komemoraciji u Kijevu, ponavljajući da ruski napadi pokazuju kako Moskva nije zainteresirana za dugoročni mir.
Prijedlog Vladimira Putina o kratkotrajnome primirju u Ukrajini dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump pojačao pritisak na Rusiju da "postigne dogovor". Govoreći novinarima prije ukrcaja na Air Force One, Trump je rekao da je "vrlo razočaran" zbog ruskih napada koji se nastavljaju usprkos tijeku mirovnih pregovora.
"Želim da prestane pucati, da sjedne i potpiše dogovor", rekao je Trump o Putinu. Ponovno je izrazio uvjerenje da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman pristati na predaju Krima u sklopu mirovnog sporazuma, unatoč dosadašnjim ukrajinskim odbijanjima da odustanu od poluotoka koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine.
Rusija je objavila da planira zaustaviti borbe u Ukrajini od ponoći 7. na 8. svibnja do 11. svibnja, povodom obilježavanja 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata. Kremlj je na Telegramu poručio kako "vjeruje da bi i ukrajinska strana trebala slijediti ovaj primjer".
U objavi se dodaje da će "u slučaju kršenja primirja od strane ukrajinske strane, Oružane snage Ruske Federacije pružiti odgovarajući i učinkovit odgovor". Kremlj je također ponovio da je "ruska strana spremna na mirovne pregovore bez preduvjeta, usmjerene na uklanjanje uzroka ukrajinske krize i konstruktivnu suradnju s međunarodnim partnerima".
Europska komisija potvrdila je da još nije dogovoren datum sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, unatoč njihovom kratkom razgovoru na sprovodu pape Franje. Glasnogovornica Paula Pinho rekla je da je "za sada izražen samo početni interes" te da će "pravi trenutak za sastanak biti kada bude spreman paket za dogovor na razini dvoje predsjednika".
Na dodatna pitanja odgovorila je da je na stolu "niz tema", uključujući i carine, ali da zasad "nema daljnjih detalja". "Sprovod pape Franje nije bio trenutak ni mjesto za raspravu o takvim detaljima", rekla je Pinho.
Američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio izjavio je da će ovaj tjedan biti "vrlo kritičan" za razgovore o miru između Rusije i Ukrajine te da će Washington odlučiti želi li nastaviti biti uključen u taj proces. "Postoje razlozi za optimizam, ali i razlozi za realizam. Blizu smo, ali ne dovoljno blizu", rekao je Rubio za NBC. Dodao je da bi uvođenje novih sankcija Rusiji u ovoj fazi značilo odustajanje od pokušaja diplomatskog rješenja.
Rubijeve izjave dolaze nakon kratkog sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Vatikanu, uoči sprovoda pape Franje.
Trump je u nedjelju rekao da vjeruje kako je Zelenski spreman pristati na predaju Krima Rusiji u sklopu mirovnog sporazuma, iako je Kijev ranije odbijao takve prijedloge. Trump je na Truth Socialu napisao da se pita želi li ruski predsjednik Vladimir Putin uopće zaustaviti rat, upozorivši na mogućnost uvođenja novih "bankarskih" ili "sekundarnih" sankcija.
Na redovitoj konferenciji za novinare Europske komisije, glavna glasnogovornica Paula Pinho komentirala je izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koje je dao nakon susreta s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na marginama sprovoda pape Franje.
"Predsjednik Zelenski u velikoj je mjeri usklađen sa stavom EU-a, a isto vrijedi i obrnuto. Naše pozicije oko mira i pregovora o prekidu vatre potpuno su usklađene, pri čemu je ukrajinski stav presudan", rekla je Pinho.
"Pozdravljamo izjave predsjednika Trumpa koje priznaju da se ruski napadi na Ukrajinu, koji su se nastavili i tijekom vikenda, ne mogu prihvatiti", rekla je Pinho.
Glasnogovornica Europske komisije za vanjsku politiku, Anita Hipper, dodatno je upozorila na sve dublju vojnu suradnju Rusije i Sjeverne Koreje. "To šalje vrlo jasnu poruku: Rusija nije zainteresirana za mir. Naprotiv, cilj Rusije ostaje potčiniti Ukrajinu, a očajnički traži bilo kakvu pomoć za nastavak ove ilegalne agresije", rekla je Hipper.
Istaknula je kako oslanjanje na Sjevernu Koreju pokazuje "koliko je Rusija izolirana".
Rusija je ponudila pružiti vojnu pomoć Sjevernoj Koreji ako bude potrebno, priopćio je Kremlj.
>> Opširnije
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da vjeruje kako je njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski spreman prepustiti Krim Rusiji u sklopu mirovnog sporazuma, iako je Kijev više puta odbacio takve prijedloge.
>> Opširnije
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa predložila je mirovni plan za Ukrajinu koji uključuje promjenu statusa Krima i "zamrzavanje teritorijalnih linija" na bojištu. Kako bi to izgledalo u praksi?
>> Opširnije
Moskva čeka signal iz Kijeva za nastavak izravnih pregovora, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi Kyiv Post.
>> Opširnije
Rusija je izjavila da je spremna voditi pregovore s Ukrajinom bez ikakvih preduvjeta, objavila je agencija AFP pozivajući se na izvještaje državnih medija, nakon što je američki predsjednik Donald Trump doveo u pitanje spremnost ruskog predsjednika Vladimira Putina da zaustavi trogodišnju ofenzivu.
No, gotovo istovremeno, u drugim izjavama koje je također prenio AFP, najviši ruski diplomat naglasio je da su ruski zahtjevi za priznanjem pet ukrajinskih regija, uključujući Krim, imperativ za bilo kakve pregovore o rješenju sukoba.
"Međunarodno priznanje ruskog vlasništva nad Krimom, Sevastopoljom, Donjeckom Narodnom Republikom, Luganskom Narodnom Republikom, te regijama Herson i Zaporižja je imperativ," rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov za brazilski list O Globo.
U intervjuu, objavljenom online, Lavrov je također rekao da je na redu Kijev, pokušavajući izvršiti pritisak na Kijev da učini ustupke kako bi pregovori mogli napredovati.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
