SAD JE JASNO Hrvatska umire, a vlada nema pojma što radi

SAD JE JASNO Hrvatska umire, a vlada nema pojma što radi

Foto: Hina, Screenshot: HRT

DRŽAVNI tajnik u Ministarstvu demografije, Marin Strmota, danas je podnio ostavku usred press konferencije i to nekoliko trenutaka nakon što je ministrica Nada Murganić predstavila nove demografske mjere.

>> Državni tajnik usred pressice podnio ostavku pred Murganićkom: "Hrvatska umire, ove mjere su folklor"

>> Kako je HDZ-ovac postao heroj? Odbio je sudjelovati u ubojstvu Hrvatske

Na novinarsku konstataciju da su mjere koje je danas predstavila ministrica Murganić već predstavljene prije tri mjeseca, Strmota je neočekivano izjavio: "Točno, ovo je jedan veliki folklor. Oko demografije smatram da ovo nije dovoljno i s današnjim danom podnosim ostavku jer država izumire, a ovo pročitano je neozbiljno. Kao otac dvoje djece s nezaposlenom suprugom i nezaposlenim roditeljima, ne vjerujem da će se išta promijeniti."

Ostavka Marina Strmote samo je potvrdila ono o čemu Index konstantno piše - da Hrvatska izumire. A državni tajnik imao je dovoljno hrabrosti ne sudjelovati u ministričinoj farsi (da se nešto ozbiljno radi na demografiji) te podnio ostavku.

>> Tko je čovjek koji je odustao od 16,000 kuna plaće da bi rekao: Dosta! Hrvatska umire!

Situacija je odavno alarmantna, samo se uhljebi goje

Koliko je situacija alarmantna, govore i posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj u 2017., po kojima je lani bilo 17.614 više umrlih nego rođenih.

Po privremenim podacima DZS-a u 2017. godini je srušen negativni rekord iz 2015., kada je negativni prirodni prirast dosegao brojku od -16.050. Lani je rođeno 36.647 djece, dok je umrlo 54.261 stanovnika naše zemlje.

No katastrofalan prirodni priraštaj samo je dio razloga zašto broj stanovnika u Hrvatskoj strahovito pada. Drugi je masovno iseljavanje iz Hrvatske. Iako i predsjednica i vlada kao papagaji ponavljaju da im je demografski egzodus glavno pitanje koje planiraju riješiti, do sada nisu ponudili nikakvo rješenje.

Naprotiv, dok krcati autobusi i avioni hrvatsku mladost vode u bolju budućnost, vlada se bavi nekim drugim stvarima. Zbrinjavanjem novih uhljeba, naprimjer.

Samo od siječnja do rujna prošle godine broj uhljeba u javnom sektoru narastao je za oko 2600 ljudi. Krajem 2015. godine broj zaposlenih u državnim i javnim službama iznosio je 230.072, da bi do kraja sljedeće, 2016. godine, porastao na 231.224 zaposlena. Do polovice 2017. godine, odnosno do kraja lipnja, njihov broj raste na 232.240, da bi do kraja rujna 2017. porastao na 233.886. Istovremeno je broj stanovnika smanjen za oko 250 tisuća.

Tako imamo vladu koja, s jedne strane, obećava da će riješiti problem demografske kataklizme. S druge strane, rade sve suprotno. Marin Strmota je danas odlučio kako u tom folkloru, kako ga je nazvao, ne želi sudjelovati.

Najveći pad broja stanovništva u 20 godina

A da je situacija odavno alarmantna, ne upozoravaju samo mediji nego i stručnjaci. Demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap često je za Index komentirao podatke o negativnom prirodnom prirastu.

Tako je ranije rekao da su ovakvi podaci rezultat dugogodišnjeg smanjivanja broja živorođenih i činjenice da nijedna vlast u Hrvatskoj nije provela kompletnu populacijsku politiku sa svim mjerama.

"Broj umrlih raste jer su oni rođeni od 1947. do 1955. brojniji naraštaj, a sad ulaze u rizične godine tako da ne možemo utjecati na stopu mortaliteta. To je jedna strana problema. Druga je stvar da Hrvatska provodi samo pojedinačne demografske mjere. Ne može se odgovornost svesti samo na trenutnu vlast jer svi dosadašnji nositelji vlasti nisu proveli kompletnu populacijsku politiku sa svim mjerama. Mora postojati svijest u društvu da je to neminovno. To se mora provesti.

Uz sve to, veliki dio Hrvatske ostaje bez stanovništva. Teško je očekivati da zapadne europske države neće i dalje privlačiti naše ljudi. Europska unija je unija ekonomije, Nijemcima, i drugima kojima treba radna snaga, naši su ljudi poželjni jer se brzo integriraju u njihovo društvo.

Stoga je više nego jasno da Hrvatska mora oblikovati konzistentnu demografsku politiku. O tome mora postojati svijest u društvu, tu se radi o dugoročnim politikama koje se neće mijenjati s vlašću. Dosad smo imali slučaj da svaka stranka oblikuje svoju politiku", upozorava prof. Akrap.

"Vlada se treba staviti u poziciju tzv. malih ljudi"

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A da bismo imali kompletnu demografsku politiku, mladim ljudima je potrebno riješiti stambenu problematiku, a potom i problem nesigurne zaposlenosti.

"Svi oni koji odlučuju o demografskoj politici (vlada i sabor) moraju se staviti u poziciju tzv. malih ljudi. Zamislite dvije osobe koje rade u nekim trgovačkim poduzećima s plaćom od 3 tisuće kuna. Oni nemaju riješen stambeni problem. Ne mogu ući ni u kreditni odnos jer im je plaća mala i primljeni su na određeno.

Moramo biti svjesni toga da je kod nas najveći sloj ljudi onaj s najnižim primanjima. Međutim, oni koji odlučuju o demografskoj politici ove probleme ne vide. Oni ne rade na određeno, imaju velike plaće i riješeno stambeno pitanje. Oni su zbrinuti i ne znaju kako je mladima.

Kad opozicija napokon vidi ovaj problem kao ključni, onda bi nešto trebala poduzeti, a do tad će svi samo šutjeti.

Treba naglasiti kako proizvodnja radne snage košta. Uvijek se govorilo da iseljavaju samo obrazovani, a to nije tako, iseljavaju sad svi u potrazi za poslom. Kod nas bi trebala postojati neka sredstva da, kad ljudi ostanu bez posla, da im se pomogne premostiti tu neizvjesnost hoće li i kad dobiti novi posao, kako do tad", rekao nam je prof. Akrap.

O iseljavanju

Ranije nam je komentirao i činjenicu da iz Hrvatske ljudi masovno iseljavaju.

"U Hrvatskoj svaka vlast nastoji zataškati taj problem s iseljavanjem. Pa nama je u par godina iselilo više od stotine tisuća ljudi. Podaci koje ima Državni zavod za statistiku su nevjerodostojni. Oni nemaju točne podatke o tome koliko je ljudi iselilo iz Hrvatske jer se osobe često nigdje ne odjavljuju da napuštaju zemlju.

Evo, samo za primjer uzmimo Njemačku u koju se 2015. uselilo više od 50.000 Hrvata, a prema DZS-u ih je oko 12.000. No ovaj problem neće riješiti jedna mjera već je potrebno promijeniti cijelu gospodarsku situaciju i usvojiti strategiju prostornog razvoja. Prvenstveno mora postojati politička svijest da imamo veliki problem s iseljavanjem radno sposobnog stanovništva. No, svaka vlast želi ostvariti neke ciljeve koji su vidljivi u kratkom roku, a ovo nije nešto što se može brzo riješiti", naglasio je Akrap u razgovoru za Index.

Mjere koje su potaknule demografsku obnovu razvijenih zemalja EU

Istaknuo je kako u Hrvatskoj imamo situaciju u kojoj se škole u nekim mjestima zatvaraju jer nema dovoljno učenika, nema ni dovoljno liječnika pa na posao vraćaju umirovljene doktore. Ljudi, ističe Akrap, bježe iz Hrvatske.

"Odlaze oni koje zapadno tržište treba i naši se ljudi brzo integriraju. To je ozbiljan ekonomski problem za Hrvatsku. U Europi nema nijedne stabilne države koja ima dugoročni gospodarski rast, a da ima pad broja stanovnika. Prema tome jasno je, ako želimo ostvariti gospodarski rast, moramo provesti aktivnu populacijsku politiku", smatra Akrap.

Tvrdi kako su sve razvijene zemlje u EU-u to počele raditi već 80-ih godina, a posebno izdvaja skandinavske zemlje i Francusku.

Privilegije za velike obitelji

"Upravo su te zemlje počele provoditi populacijsku politiku tako da su uvele razne privilegije za velike obitelji. U Francuskoj su sveučilišni profesori imali po četvero djece. Primjera radi, žena koja ima četvero djece automatski je bila mirovinski osigurana", kaže Akrap.

Uvedene su i porezne olakšice za veće obitelji, poanta takve politike bila je da se obitelji odluče i na treće dijete. No prije svega važno je naglasiti da su osobe koje su odlučile imati obitelj bile dobro osigurane. Tako su žene bile slobodne, mogle su imati i posao i djecu. Odnos poduzetnika prema obiteljima je bio pozitivan, žena je mogla ići na porodiljni i nisu imale problema s egzistencijom. Posao ih je čekao. A ne kao kod nas gdje su žene primljene na određeno pa im stižu otkazi ako zatrudne ili nakon što se vrate s porodiljnog. To su te mjere populacijske politike koje su razvijene europske zemlje uvele još u prošlom stoljeću i to u trenu kad su shvatili da im veliki broj stanovnika odlazi u mirovinu", rekao je demograf.

Prema tome zaključuje kako bi se Hrvatska trebala trgnuti i prestati ignorirati problem te početi s provođenjem aktivne populacijske politike.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara