KORONAVIRUS

Sad možete sami doznati jeste li imali covid. Isplati li se platiti test?

Sad možete sami doznati jeste li imali covid. Isplati li se platiti test?
Foto: Index/EPA

UZ VEĆ najavljeno veliko testiranje koje će u Hrvatskoj provesti Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), na našem tržištu odobreno je 12 seroloških testova na covid-19 različitih proizvođača, različitih kvaliteta i cijena u rasponu od oko 200 do oko 800 kuna koje će si građani moći sami naručiti i platiti.

Neki građani to su već učinili u nekim privatnim laboratorijima. No, prije nego što se pozabavimo komercijalno dostupnim testovima, valja razjasniti po čemu se oni razlikuju od masovnog serološkog testiranja, o kojem se posljednjih dana puno govorilo i pisalo.

Što HZJZ želi utvrditi širokim serološkim testiranjem?

Testiranje koje provodi HZJZ, a koje je, među ostalima, često spominjao i prvi čovjek Zavoda Krunoslav Capak, ima za cilj utvrditi koliko je ljudi u Hrvatskoj preboljelo covid-19, odnosno koliki dio populacije ima protutijela na virus SARS-CoV-2. To bi, među ostalim, trebalo pokazati koliko se virus stvarno proširio u populaciji, uključujući one koji su ga preboljeli uz blage simptome ili bez njih. Ono će nam također otkriti koliko smo blizu, odnosno daleko od tzv. kolektivnog imuniteta koji bi populaciju mogao zaštititi od širenja covida-19. Ovo testiranje provest će se na pomno odabranom uzorku od 1100 ljudi iz različitih županija i dijelova populacije različitih profila kako bi rezultati bili što reprezentativniji za cijelu Hrvatsku. Za to testiranje kandidate će odabrati stručnjaci HZJZ-a.

Dr. Tatjana Vilibić-Čavlek, voditeljica Odjela za virološku serologiju HZJZ-a, kaže da će istraživanje u Zavodu provoditi prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti. U njemu će se koristiti pouzdani testovi i metode kako bi se maksimalno izbjegli lažno pozitivni ili negativni rezultati.

"Početno testiranje provest će se testom ELISA, koji smo sami validirali i koji se pokazao vrlo pouzdanim. Sve rezultate dodatno ćemo potvrditi testom za dokaz protutijela koja neutraliziraju virus u kulturi stanica", objasnila je Vilibić-Čavlek.

Testiranje u Češkoj, koja kao i Hrvatska nema velik broj potvrđeno oboljelih i umrlih, pokazalo je da vrlo mali udio populacije između 4% i 5% ima protutijela za covid-19. Za kolektivni imunitet potrebno je između 60% i 70%.

Dr. Tatjana Vilibić-Čavlek

Serološki testovi odnedavno su dostupni svim građanima - uz plaćanje

No, građane bi posebno mogli zanimati komercijalno dostupni serološki testovi. Osobito one koji su u ovoj sezoni imali simptome nalik na prehladu ili gripu, a sumnjaju da je to možda bio covid-19. Pritom treba imati na umu da serološki testovi nisu isto što i dijagnostički PCR testovi kojima se otkriva je li netko trenutno bolestan. Također treba znati da oni ne moraju nužno dati točne rezultate, osobito ako su slabije kvalitete.

HZJZ također radi na tome da serološka testiranja uđu u rutinsku dijagnostiku, što znači da bi se mogla raditi na uputnicu ili uz plaćanje. Drugim riječima, građani serološka testiranja neće morati obavljati isključivo u privatnim klinikama. HZZO njihove cijene još nije definirao, no to se očekuje kroz nekoliko dana.

Što su uopće serološki testovi?

Za početak naglasimo neke osnovne razlike, svojstva i svrhe različitih testova koji se provode na covid-19.

Za dijagnosticiranje bolesti koriste se PCR testovi koji otkrivaju prisutnost virusa u zaraženim stanicama pacijenta. Ona se rade na temelju brisova koji se uzimaju iz nosa i grla. Ovi testovi otkrivaju prisutnost RNA virusa SARS-CoV-2, a mogu otkriti postojanje infekcije čak i prije nego što se pojave karakteristični simptomi poput grlobolje ili suhog kašlja. Na takvo testiranje odlazi se uz preporuku liječnika opće prakse i epidemiologa kada postoji sumnja da je netko obolio od covida-19.

Serološki testovi rade se kada netko želi doznati je li prebolio bolest. Oni se provode na temelju uzoraka krvi, odnosno seruma koji je komponenta krvi, u kojima se traže specifična protutijela koja je organizam proizveo kao imunološki odgovor na zarazu virusom SARS-CoV-2. Budući da se protutijela u većim količinama razvijaju tek par tjedana nakon početka infekcije, serološki testovi nisu dobri za rano otkrivanje bolesti, oni je mogu otkriti tek u uznapredovaloj fazi.

Postoje dvije glavne vrste seroloških testova – ELISA i tzv. brzi testovi. Prvi su pouzdaniji, ali su zahtjevniji za izvođenje i za njih treba više vremena. ELISA testovi se rade na više uzoraka krvi, u referentnim laboratorijima, a mogu otkriti vrstu i količinu protutijela te je li osoba u stadiju uznapredovale bolesti ili je preboljela covid-19. Brzi testovi, koji su još u fazi validacije, mogu otkriti prisutnost antitijela, ali ne i njihovu vrstu i količinu (pogledajte infografiku dolje), a za sada se smatraju srednje pouzdanima.

Što su protutijela koja traže serološki testovi?

Protutijela su proteini u obliku slova Y, a stvaraju se u plazma stanicama. Imunosni sustav koristi ih kako bi blokirao djelovanje raznih patogena kao što su virusi i bakterije. Protutijela to čine tako što prepoznaju jedinstvene molekule patogena, koje se nazivaju antigenima. Ona mogu izravno onemogućiti djelovanje patogena tako što će se vezati na neki njihov važan dio ili pak mogu označiti patogen ili zaraženu stanicu kako bi ih napali drugi dijelovi obrambenog sustava.

Protutijela nazivamo skupnim imenom imunoglobulini (Ig) kojih ima više tipova, a najznačajniji su IgM i IgG.

Protutijela IgM javljaju se za vrijeme akutne bolesti i prisutna su još dok se bolesnik oporavlja, a potom nestaju iz seruma. Ona stoga otkrivaju aktivnu, odnosno nedavnu infekciju, međutim ona nisu prisutna odmah u početnoj fazi, nego u kasnijoj, kada se već pokažu simptomi, ili u fazi oporavka.

Protutijela IgG javljaju se s početkom oporavka i ostaju nakon njega. Stoga se na temelju njihova postojanja u krvi može zaključiti da je pacijent prebolio bolest te, eventualno, da je razvio imunitet na nju.

Ključne nepoznanice i nedostaci seroloških testiranja

Kako smo već rekli na početku, serološki testovi, budući da ne mogu otkriti zarazu u ranoj fazi, nisu pogodni za dijagnosticiranje bolesti koja je u tijeku. Za to se koriste PCR testovi koji otkrivaju prisutnost genetskog materijala, odnosno karakterističnih dijelova RNA ili DNA virusa u uzorcima zaraženih stanica. U slučaju covida-19, to je RNA virusa SARS-CoV-2.

Serološki testovi imaju i lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata (omjer ovisi od proizvođača do proizvođača). Trenutačno nema usuglašene referentne razine IgG za koju bismo mogli reći da je garancija imunosti na covid-19. Ipak, na temelju usporednih studija sa SARS-om i MERS-om očekuje se da će prebolijevanje zadržati imunost oko dvije godine.

Važno je istaknuti da negativan rezultat serološkog testa ne isključuje mogućnost da je netko bio zaražen budući da jedan manji dio ljudi ne razvija protutijela. To ne znači da oni nemaju neki drugi vid imunosti ili pak protutijela na neke druge virusne proteine za koje testovi nisu osjetljivi jer nisu dizajnirani za to.

Jedan od ključnih problema serološkog testiranja je to što za sada još uvijek ne znamo znači li prisutnost protutijela da je osoba uistinu imuna na virus, odnosno da se više ne može zaraziti. Osim toga, ako imunitet postoji, ne znamo koliko će dugo trajati i štititi nas od bolesti.

(Ne)pouzdanost seroloških testova

Serološki test je dobar ako je visoko osjetljiv i visoko specifičan. On je 100% osjetljiv ako se njime može uspješno prepoznati prisutnost protutijela uvijek kada ona postoje. No jako osjetljiv test može davati lažno pozitivne rezultate. Primjerice, netko može preboljeti prehladu koju uzrokuje neki drugi koronavirus, a visoko osjetljiv test može dati pozitivan rezultat da protutijela postoje.

Test je 100% specifičan kada će svaki negativan rezultat testa doista značiti da osoba nema prava protutijela. No, prema Britanskom centru za analizu epidemija i modeliranje, osjetljivost trenutno dostupnih testova za SARS-CoV-2 kreće se od oko 50% do 90%. Istovremeno se njihova specifičnost kreće od oko 60% do gotovo 100%.

Kompanija Roche objavila je početkom svibnja da je Američka uprava za hranu i lijekove nedavno po hitnom postupku izdala odobrenje za početak korištenja njihovog serološkog testa na covid-19 koji je navodno vrlo pouzdan.

Prema službenim stranicama švicarskog farmaceutskog diva taj test ima osjetljivost 100% i specifičnost od 99,8%.

 

 

 

Imaju li nepouzdani testovi smisla?

Vilibić-Čavlek tumači da je na tržištu dostupno više različitih brzih, odnosno imunokromatografskih i pouzdanijih imunoenzimskih (ELISA) testova (infografika gore).

"Takozvani brzi testovi jednostavni su za izvođenje, za njih nije potrebna posebna oprema, a rezultati se mogu očitati unutar 10-15 minuta. Njih treba provoditi medicinski obrazovano osoblje, mada ne nužno stručno osoblje laboratorija. Klasični, odnosno ELISA testovi zahtjevniji su za izvođenje. Može ih izvoditi samo educirano laboratorijsko osoblje, potrebna je odgovarajuća oprema, a samo testiranje traje nekoliko sati. No, u usporedbi s brzim testovima, ELISA testovi pokazali su višu osjetljivost i specifičnost", kaže Vilibić-Čavlek.

"Mnogi od njih još su uvijek u fazi validacije, tj. provjere valjanosti odnosno pouzdanosti kako bi se procijenile njihove karakteristike. Da bi rezultati bili pouzdani, potrebno je koristiti testove visoke osjetljivosti i specifičnosti. Niti jedan test, pa tako niti serološki, nema stopostotnu osjetljivost i specifičnost. Stoga su mogući lažno pozitivni i lažno negativni rezultati. Test se smatra pouzdanim kada je malo lažnih rezultata. Kako bi se dobili pouzdani rezultati, u serološkoj dijagnostici SARS-CoV-2 početno se testiranje provodi testovima visoke osjetljivosti, da se izbjegnu lažno negativni rezultati. Potom se potvrdno serološko testiranje provodi testom visoke specifičnosti, da se izbjegnu lažno pozitivni rezultati. No, potvrdni serološki testovi tehnički su znatno zahtjevniji i potrebna je odgovarajuća razina biozaštite, tzv. BSL-3 te se stoga većinom provode samo u referentnim laboratorijima", kaže naša stručnjakinja.

Nema testiranja po principu "sam svoj majstor"

Vilibić-Čavlek ističe da prilikom odabira testova svakako treba uzeti u obzir njihove karakteristike. Kako bi se izbjegla mogućnost da rezultati budu lažni, važno je da testiranja provode educirane osobe koje imaju iskustvo u serološkoj dijagnostici. Također je važno da laboratorij ima opremu potrebnu za provođenje određenih testova. Stoga nije moguće, primjerice, da netko sam nabavi Rocheov test pa potom ode u neki laboratorij po svojem izboru na testiranje.

"S obzirom na velik broj dostupnih testova, jedan od kriterija za odabir je i oprema, tj. vrsta analizatora koji pojedini laboratoriji posjeduju. Različiti laboratoriji koristit će različite testove, stoga validaciju treba provesti svaki laboratorij koji uvodi neko serološko testiranje. Pojedinci ne mogu sami nabavljati testove, već nabavu provode ustanove u kojima se vrši testiranje. Odabir testova ovisi o raspoloživosti i vrsti opreme koju laboratorij posjeduje tako da svaki laboratorij sam odabire testove koje će koristiti. Preporuke i protokoli za dijagnostiku covida-19 dostupni su na mrežnoj stranici Svjetske zdravstvene organizacije. Također je dostupan i podatak o tome imaju li pojedini testovi certifikat pa se mogu koristiti za dijagnostiku ili su samo za istraživačke svrhe", tumači.

Američka agencija za hranu i lijekove na svojoj je stranici predstavila 12 do sada validiranih testova.

Zašto su testiranja korisna?

Za mnoge ljude rezultati testova koji bi pokazali da su preboljeli bolest mogli bi biti svojevrsne zelene karte za putovanja ili za povratak na posao, znak da se ne moraju previše brinuti da će se zaraziti. Stoga nas je zanimalo mogu li se serološki testovi, ako pokazuju da je čovjek prebolio covid-19, koristiti za neku službenu svrhu, primjerice za prelazak neke granice ili sudjelovanje na nekom skupu.

"Ne mogu, jer za sada još ne možemo znati koliko je trajanje imuniteta. Za tu svrhu koriste se rezultati molekularne dijagnostike, odnosno PCR. Primjerice, za prelazak preko granice negativan nalaz PCR-a može biti dokaz da niste zaraženi", ističe Vilibić-Čavlek.

Dakle, ako želite biti sigurni da će rezultati testiranja kojem ćete se podvrgnuti biti pouzdani, trebat ćete pronaći laboratorij koji provodi najpouzdanija testiranja. Za očekivati je da će ona trajati malo duže i koštati malo više.

 

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

 

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara