Šalaj: Obrazovanje je važno političko pitanje

Šalaj: Obrazovanje je važno političko pitanje

Foto: Hina

PROFESOR na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Berto Šalaj istaknuo je  na tribini "Politizacija obrazovanja i/ili obrazovanje kao važna javna politika?" da vrijednosno neutralno obrazovanje ne može postojati, te da je obrazovanje važno političko pitanje.

Tribina je održana u sklopu 15. Human Rights Film Festivala u Kinu Europa, a okupljeni u dvorani Mueller suglasni su sa Šalajevom ocjenom, a smatraju i da je u ovome trenutku obrazovanje sve manje političko pitanje. Dr. Dario Čepo sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta otišao je i korak dalj' i ustvrdio kako je "ministrica Blaženka Divjak potpuno depolitizirala pitanje obrazovanja".

Okosnica tribine u organizaciji GOOD inicijative je i bila razmatranje uloge političkog odlučivanja u obrazovanju, kao i uloge struke u kreiranju obrazovnih politika. Pitanje je bilo i - može li Hrvatska činiti bolje od onoga što čini na proklamiranoj reformi obrazovanja?

Uz Bertu Šalaja, panelisti su bili i dr. Karin Doolan sa Sveučilišta u Zadru i dr. Nikola Bakota s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, a moderatorice predstavnice GOOD inicijative Eli Pjaca Plavšić i Martina Horvat.

Na tribini se raspravljalo i o tomu jesu li protestne akcije u organizaciji GOOD inicijative, koje su prošle i ove godine u središte pozornosti postavile upravo obrazovanje, polučile neke rezultate, te što je propušteno učiniti.

Velik dio akademske zajednice podržava ministricu Divjak, ali idemo u tehnokratskom smjeru

Profesor Šalaj podsjetio je na okolnosti u kojima su se održali prosvjedi i ustvrdio kako je "tada bilo puno lakše jer se prosvjedovalo protiv odluka ministara kao što su bili Predrag Šustar i Pavo Barišić". Ocijenio je kako je sada situacija puno zahtjevnija jer je na čelu Ministarstva znanosti i obrazovanja prof. dr. Blaženka Divjak koja "uživa potporu velikoga dijela akademske zajednice, ali nas vodi u tehnokratskom smjeru".

Zato, rekao je Šalaj, "moramo biti puno oprezniji i promišljeniji u svojoj strategiji pristupa rješavanju pitanja za koja smatramo da su za obrazovanje presudna".

Uz ocjenu kako ne može postojati vrijednosno neutralno obrazovanje, Šalaj je rekao kako mu je potpuno normalno da postoje različite obrazovne politike te da je iluzija da ćemo se oko obrazovne politike usuglasiti.

Šalaj je uvjeren da politika treba donositi strateške odluke u obrazovanju, ali istodobno "ne vidi političke hrabrosti za to". S tim u vezi, ocijenio je "kako SDP nije 2014. imao političke hrabrosti da, u vrijeme kada je ministar obrazovanja bio Željko Jovanović, uvede u škole građanski odgoj, a njegov je kurikul bio spreman".

Doolan: Važno je govoriti o društvu budućnosti

Karin Doolan je pak upozorila na to da bi reformu obrazovanja trebalo "iskoristiti kako bismo razmišljali o boljem društvu o čemu se uopće ne razmišlja ". Kao problem o kojemu se uopće ne razmišlja kada se govori o reformi obrazovanja, Doolan je spomenula i problem nejednakosti u obrazovanju i klasno obilježeno obrazovanje što je, rekla je, jedna od tema o kojima raspravlja sa svojim studentima. Ocijenila je kako je u izradi kurikula bio prisutan elitizam, odnosno jake kritike bile su da u izradi kurikula nisu dovoljno bile uključene elite što je, dodala je, bio potpuno novi element.

Kada je pak riječ o prosvjedima, jedan od njihovih organizatora Nikola Bakota ocijenio je da je dio bio politički instrumentaliziran, ali i da se to nije moglo izbjeći. Pri tomu, uvjeren je, kako se pokazalo da je "tadašnje vodstvo HNS-a imalo puno šire interese od obrazovanja, što se vidi i po njihovom sadašnjem načinu rada".

Na pitanje moderatorice, osvrnuo se i na stajalište premijera Andreja Plenkovića "da o obrazovanju ne može odlučivati ulica". Bakota je potpuno suprotnoga mišljenja od Plenkovića i smatra da je izražavanje "mišljenja na ulici opravdano i primjereno demokratskim društvima, ali političke elite u Hrvatskoj nemaju za to osjećaja".

Među brojnim temama važnima za obrazovanje sudionici su iznijeli stajališta i o pitanju obrazovanja djece kod kuće, što je predviđeno nacrtom izmjena i dopuna Zakona o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama i bili su jednodušno protiv, uz ocjenu kako je socijalna dimenzija izrazito važna u odgoju i obrazovanju. Također, dijele i Šalajevo stajalište protiv privatizacije obrazovanja.

Osvrnuli su se i na pitanje informatike i njezina uvođenja u škole što smatraju jednim od parcijalnih poteza ministrice Divjak i u skladu s njezinim riječima "tehnologija, a ne ideologija". U raspravi je ukazano i na postojanje "različitih interesnih skupina vezanih za uvođenje informatike  u škole".                
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara