DRŽAVA bi uskoro trebala početi strože kažnjavati prostituciju. U javnu raspravu upućena je najava izmjena Zakona o prekršajima protiv javnoga reda i mira pa će se, umjesto dekriminalizacije, prostitucija strože kažnjavati.

>>MUP želi još strože kažnjavati prostitutke

Novčane kazne za prekršaje protiv javnog reda i mira, među kojima su i odavanje prostituciji, isticanje simbola kojima se remeti javni red i mir, skitnja ili davanje alkohola mlađima od 16, a koje sada iznose od 20 do 170 eura, višestruko će se povećati, piše Jutarnji.

Koliko će konkretno iznositi, u MUP-u još ne otkrivaju, no ističu da kazne kakve su sad propisane nemaju odvraćajući učinak za počinitelje, nisu usklađene s kaznama za druge vrste prekršaja, poput onih prometnih (kazne za prekoračenje brzine idu do 2650 eura), te nisu u skladu sa zatvorskim kaznama koje postojeći zakon propisuje za ista djela.

"Uočava se veliki nerazmjer između propisane visine novčane kazne u odnosu na mogućnost izricanja kazne zatvora. Naime, kazna zatvora je sama po sebi teža vrsta sankcije i predviđena je za 'teže' prekršaje pa bi iz tog razloga i novčane kazne u tim prekršajima trebale biti propisane u većim iznosima", objašnjavaju u MUP-u, koji je u javnu raspravu uputio najavu da će izmijeniti Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Ovim izmjenama će se u zakonu mijenjati samo iznosi kazni u postojećim odredbama, ne i njegov sadržaj. Potpuno novi zakon, za čiju je izradu prošli tjedan imenovana međuresorna radna skupina, a koji bi trebao biti suvremeniji i prilagođeniji europskim praksama, ne treba očekivati prije kraja godine.

Inače, oko ove teme nedavno je objavljeno i veliko istraživanje. Autorice Rašeljka Krnić i Ivana Radačić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te Mirjana Adamović s Instituta za društvena istraživanja istaknuli su tada da različite ideološke pozicije stručnjaka određuju modele, odnosno politike usmjerene prema reguliranju prostitucije, ali svi prostituciju najčešće smještaju ili u odnose nasilja i eksploatacije ili u odnose seksualnog rada.

>>U Hrvatskoj je prostitucija zabranjena. Objavljeno je veliko istraživanje o tome

Većina stručnjaka zagovara promjenu modela regulacije prostitucije. Među najčešće spominjanim europskim modelima na koje bi se hrvatski model mogao ugledati vide švedski model kriminalizacije klijenata, dekriminalizacijski model i model legalizacije, kaže se u istraživanju.

"Policajci s kojima smo razgovarali su protiv kažnjavanja"

Oko ove teme smo se obratili upravo voditeljici projekta PROREG Regulacija prostitucije u Hrvatskoj, dr. sc. Ivani Radačić, ujedno i potpredsjednicom Radne skupe UN-a o diskriminaciji žena i djevojčica, koja nam je sa suradnicom na projektu Marijom Antić objasnila zbog čega ovo nije dobro. 

"Koliko shvaćam, ideja je da se kazne usklade s drugim novčanim kaznama predviđenim drugim prekršajnim zakonima, no pri tome se, čini se, nije vodilo računa o tome da određeni prekršaji predviđeni ovim zakonom, kao što su odavanje prostituciji ili skitnja, pogađaju već marginalizirane društvene skupine, a povećanje kazni dovest će ih u još teži položaj. Kako će oni zaraditi novce kojim bi trebali platiti kazne?" zapitala se Radačić.

"Osim toga, policijski službenici s kojima smo razgovarali u velikoj su većini protiv kažnjavanja osoba koje prodaju seksualne usluge jer iz njihovog direktnog iskustva proizlazi da su to većinom osobe u nepovoljnom socio-ekonomskom položaju. Slično smatraju i suci. Mislim da bi (i) mišljenja onih koji provode zakon trebala biti relevantna pri bilo kakvoj izmjeni zakona.

Osim toga najavljene su i sadržajne izmjene pa se moglo, odnosno može pričekati s donošenjem bilo kojih rješenja, a pri bilo kakvim izmjenama voditi računa o standardima zaštite ljudskih prava, koji zabranjuju bilo kakvo kažnjavanje osoba koje prodaju seksualne usluge", objasnila je ona.

"Kriminalizacija negativno utječe na sigurnost i zdravlje"

Marija Antić nam govori kako je njihovo istraživanje pokazalo da u ovom trenutku postoji konsenzus i na razini donositelja i provoditelja javnih politika te da svi smatraju da se prodaja seksualnih usluga ne bi trebala kažnjavati.

"To je uostalom i u skladu s međunarodno-pravnim standardima zaštite ljudskih prava. U tom smislu se čini važnim za početak dekriminalizirati prodaju seksualnih usluga, a zatim ući u širu društvenu i političku raspravu oko najboljeg modela regulacije", govori ona.

Na njene riječi nadovezala se Radačić.

"Da, dobrovoljnu prostituciju odraslih osoba treba maknuti iz zone prekršajnog i kaznenog prava jer je dokazano da kriminalizacija negativno utječe na sigurnost, zdravlje i dobrobit osoba koje se time bave.

Legalizacija je jedan od modela regulacije, koji također može imati neke neusklađenosti sa standardima zaštite ljudskih prava, naprimjer ako se propisuje obaveza registracije u policiji ili testiranja na spolne bolesti.

S obzirom na to, aktivisti/ce za prava seksualnih radnica/ka zalažu se za model tzv. potpune dekriminalizacije, prema kojem je prostitucija također regulirana, kao posao; međutim, naglasak je stavljen na zaštitu prava seksualnih radnika/ca, a ne javne sigurnosti. Taj je model prvi put uveden u Novom Zelandu", objasnila je ona.

"Postoje dva suprotstavljena policy okvira"

Koji su negativni učinci kriminalizacije prostitucije?

"Istraživanja pokazuju da su u jurisdikcijama koje imaju modele kriminalizacije kršenja prava osoba koje prodaju seksualne usluge rasprostranjena, a uključuju arbitrarna uhićenja, kršenja prava na pravično suđenje, zlouporabu policijskih ovlasti te nedostatnost zaštite od nasilja.

Nadalje, kad zakoni kriminaliziraju samo osobe koje prodaju seksualne usluge, a što ima nerazmjerni učinak na žene koje rade na ulici, postavlja se pitanje višestruke diskriminacije žena u ranjivim pozicijama.

Konačno, s obzirom da su odredbe kojim se kriminalizira prostitucija najčešće vrlo nejasne, upitna je i usuglašenost s načelom pravne sigurnosti odnosno zakonitosti", objasnila je Radačić..

Radačić govori kako u našem zakonodavstvu postoje dva suprotstavljena policy okvira.

"S jedne strane, okvir javnog reda i mira, koji je prisutan u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, doživljava osobe koje prodaju seksualne usluge kao delinkvente, koje treba kazniti.

S druge strane okvir zaštite spolnih sloboda, koji je prisutan u Kaznenom zakonu, ih smatra žrtvama organizatora, pa čak i u slučaju kada nema nikakvih oblika prisile niti eksploatacije. To ponovo ukazuje da regulacija prostitucije u Hrvatskoj nije dovoljno promišljena tema, a što je pokazalo i naše istraživanje, posebice intervjui s donositeljima politika", objasnila je.

Ovako je u Europskoj uniji...

Antić nam je više objasnila o praksama u drugim zemljama Europske unije.

"Hrvatsku je teško svrstati uz bilo koju državu EU budući da smo jedini koji i dalje kažnjavamo samu prodaju seksualnih usluga. Regulacija u državama EU je različita.

Dva najčešće zastupljena modela su legalizacija (kao u Nizozemskoj, Njemačkoj ili Austriji) i kažnjavanje klijenata (tzv. švedski/nordijski model koji je u većini nordijskih zemalja, a odnedavno i u Francuskoj i Irskoj). Belgija je prošle godine uvela tzv. potpunu dekriminalizaciju, model sličan novozelandskom, a koji, uz dekriminalizaciju prodaje seksualnih usluga, dodatno regulira pristup socijalnim, radnim i zdravstvenim uslugama za seksualne radnice/ke.

Dio zemalja EU ostavio je prostituciju u tzv. sivoj zoni – sama prodaja seksualnih usluga je dekriminalizirana, ali radna i socijalna prava nisu regulirana (naprimjer, Slovenija i Bugarska). Dakle, Hrvatska ne samo da je jedina koja i dalje kažnjava samu prodaju seksualnih usluga, već s ovim povećanjem kazni zapravo još dalje odmiče od prakse zemalja EU", objasnila je Antić.

"Osobe koje prodaju seksualne usluge će češće završavati u zatvoru"

Dodaje da bi Hrvatska hitno trebala dekriminalizirati prodaju seksualnih usluga u skladu s međunarodno-pravnim standardima, ali i s praksom ostalih članica EU.

"Koju politiku će zatim donijeti je stvar šire društvene rasprave. Ono za što se organizacije seksualnih radnica/ka zalažu jest potpuna dekriminalizacija, dakle novozelandski model koji je nedavno preuzela i Belgija – dekriminalizacija uz puni pristup svim servisima države.

Ono što ovaj model razlikuje od recimo legalizacije jest da je usmjeren na same seksualne radnice/ke, na zaštitu njihovih prava i destigmatizaciju", objasnila je Antić.

Sve u svemu, koje su moguće reperkusije koje mogu nastati uz ove strože kazne?

"Ne znam kako će osobe koje su većinom u težem socio-ekonomskom položaju, većinom s djecom, kojima je jedini izvor prihoda prodaja seksualnih usluga - i pritom, kako sudska praksa pokazuje, ni tu ne zarađuju velike novce jer se većinom radi o "niskim" razinama - platiti kazne. Stoga bi ovo povećanje moglo rezultirati time da češće završavaju u zatvorima", zaključila je Radačić.