OD SEDAM zemalja koje žele postići punopravno članstvo u Europskoj uniji (EU), samo Hrvatska može postati spremna da se Uniji priključi prije kraja desetljeća, javlja The Associated Press pozivajući se na izvješće Europske komisije (EK).

Osim Hrvatske, sve ostale zemlje trebat će najmanje pet godina da se ekonomski i politički potpuno pripreme za punopravno članstvo u EU, stoji u godišnjem izvješću EK u kojem se analizira napredak zemalja kandidatkinja.

U izvješću se analizira napredak koji su postigle Hrvatska, Turska i Makedonija, tri trenutne kandidatkinje za članstvo u EU, kao i postignuća četiriju zemalja koje se nadaju da će u sljedećih godinu dvije postići status formalnih kandidata za članstvo; Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije.

Sve ove zemlje, osim Hrvatske, ne mogu očekivati status punopravne članice kroz idućih tri do pet godina, stoji u izvješću koje bi sutra trebalo biti objelodanjeno.

Od 2000., kada je vlast preuzela prva prozapadnjačka Vlada, Hrvatska se približila postizanju svoga cilja, pridruživanju EU-u i članstvu u NATO savezu. Zapadna vojna alijansa (NATO) trebala bi Hrvatsku pozvati da joj se pridruži na summitu u travnju iduće godine.

Međutim, iako povoljno za nju, izvješće Hrvatsku upozorava da mora učiniti više na reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i povratku srpskih izbjeglica koji su iz Hrvatske otišli tijekom Domovinskog rata.

Izvješće kritizira i ostale zemlje

U istom se izvješću napominje kako je Albanija postigla ekonomsku stabilnost i igra politički pozitivnu ulogu u regionalnoj stabilnosti, ali korupcija i organizirani kriminal i dalje čine veliku prepreku u postizanju punopravnog članstva te zemlje u EU.

Etničke tenzije u Bosni i Hercegovini i dalje ometaju rad njenih institucija vlasti, a komplicirana administrativna struktura i nacionalistička retorika ugrožavaju vladin plan reformi te usporavaju napredak prema stvaranju djelotvorne tržišne ekonomije, stoji u izvješću EK.

Crna Gora, koja je nedavno inicirala tzv. Sporazum o stabilnosti i pridruživanju (SSP) kojeg se smatra prvim korakom na putu punopravnom članstvu u Uniji, učinila je nakon osamostaljenja veliki pomak prihvativši Ustava Crne Gore, međutim ta se zemlja još uvijek bori s nedostatkom "administrativnih kapaciteta" te kasni s borbom protiv korupcije.

Europska komisija navodi kako je Makedonija učinila napredak u stvaranju tržišne ekonomije, ali nedostatak dijaloga među političkim strankama i dalje paralizira tamošnji demokratski sustav.

Krhke srpske demokratske snage

Srbija je pohvaljena zbog značajnog ekonomskog rasta u posljednjih godinu dana tijekom kojih je inflacija bila zanemariva, a vladine reforme doprinijele su stvaranju djelotvorne tržišne ekonomije. U izvješću se također napominje kako su strana direktna ulaganja i dalje u snažnom porastu.

EK kritizira Beograd zbog neotklanjanja pretjeranih birokratskih barijera prema stranim investicijama te zbog usporavanja procesa privatizacije tvrtki u državnom vlasništvu. Osim toga ističe se kako su srpske "demokratske snage krhke", a "nacionalističke snage i dalje postavljaju političku agendu" u Srbiji.

Turska pak, koje je ove godine uvela neke političke reforme, mora se fokusirati na zaštitu slobode govora, postizanja civilne kontrole nad vojskom, osiguravanja prava nad građanima ne-Muslimanima, jačanju sindikalnih prava i zaštiti žena i djece, zaključuje se između ostalog u izvješću Europske komisije.

Od 2004. Europska unije je narasla na zajednicu od 15 na 27 zemalja članica.

I.K.