HGK INDEKS gospodarske snage županija pokazuje da su u prošloj godini iznad hrvatskog prosjeka bili tek Grad Zagreb te Istarska, Primorsko-goranska i Varaždinska županija, objavila je Hrvatska gospodarska komora (HGK).

Indeks gospodarske snage HGK izrađuje objedinjujući sedam pokazatelja - bruto domaći proizvod po stanovniku, ukupne prihode poduzetnika po stanovniku, prosječne neto plaće, neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prihod na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom, stopu nezaposlenosti i projekciju rasta stanovništva.

Velika gospodarska snaga Zagreba u odnosu na ostatak Hrvatske

Sumiranjem tih pokazatelja dobiva se ukupan indeks koji pokazuje stupanj gospodarske snage i gospodarskog potencijala županija odnosno njihovo odstupanje od prosjeka Hrvatske. Indeks iznad 100 pokazuje da je iznad prosjeka, a niže od 100 da je ispod prosjeka.

Pokazatelj koji objedinjuje više pojedinačnih pokazatelja daje realniju, skupnu sliku regionalne razvijenosti, kažu u HGK-u.

"Ta slika, dobivena HGK-ovim indeksom gospodarske snage, pokazuje velike razlike među županijama RH, veliku gospodarsku snagu Grada Zagreba i njegov snažan utjecaj na prosjek RH, ali i znatno zaostajanje nekih manjih, pretežno slavonskih županija u odnosu na ostale", ističu iz Komore.

HGK u publikaciji iznosi kretanje izračuna indeksa u posljednje tri godine, a u odnosu na 2016. i 2017. novost je da se Gradu Zagrebu, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji među one s indeksom iznad hrvatskog prosjeka našla i Varaždinska županija. 

HGK indeks gospodarske snage pokazuje da je u 2018. Grad Zagreb bio daleko iznad hrvatskog prosjeka (indeks 147,8), a slijede Istarska (129,3), Primorsko-goranska (106,1) i Varaždinska (102,9).

Blizu hrvatskom prosjeku je pet županija čiji je indeks iznad 90 - Zagrebačka (97,2), Međimurska (92,7), Zadarska i Dubrovačko-neretvanska (obje s indeksom 92,2) te Koprivničko-križevačka (90,6). 

Tri županije na samom začelju

Iz HGK u objašnjenjima kao najveću promjenu izdvajaju Vukovarsko-srijemsku županiju, koja je u odnosu na 2017. godinu lani skočila za pet mjesta, zahvaljujući znatnom povećanju prihoda na inozemnom tržištu po zaposlenom. "Po tom je pokazatelju ujedno zauzela najbolju poziciju u odnosu na prosjek RH. Izvoz Vukovarsko-srijemske županije u 2017. godini temeljio se na proizvodima prerađivačke industrije koji su činili 77 posto ukupnog robnog izvoza te županije", navode iz HGK.

Vukovarsko-srijemska županija se po ukupnom indeksu gospodarske snage (85,4) nalazi na 11 mjestu. 

Na začelju su tri županije koje su za 30-ak posto ispod prosjeka Hrvatske, odnosno njihov je indeks gospodarske snage manji od 70 - Virovitičko-podravska (indeks 66,5), Požeško-slavonska (67,5) te Bjelovarsko-bilogorska županija (68,5). 

Iz HGK u zaključku ističu kako indeks gospodarske snage pokazuje nisku razinu snage gospodarstava pojedinih županija, ali im ipak daje mogućnost za isticanje pokazatelja prema kojima su u boljem položaju u odnosu na druge županije, odnosno u odnosu na prosjek Hrvatske. 

"Regionalni razvoj postaje izrazito bitan i kroz prizmu nepovoljnih demografskih trendova. Ostvarivanje umjereno dinamičnog rasta poput onog posljednjih godina nije dovoljno da bi se zaustavili trendovi starenja stanovništva, povećanja negativnog prirodnog prirasta i snažnih emigracija prisutnih posljednjih godina, a demografska kretanja i kretanja na tržištu rada postaju sve važniji čimbenici ukupnih ekonomskih trendova i u Hrvatskoj i u cijeloj Europskoj uniji", zaključuju iz HGK.