SAN FRANCISCO, dugogodišnje središte tehnološke revolucije, jučer se suprotstavio mogućoj zloporabi tako što je policiji i drugim službama zabranio korištenje softvera za prepoznavanje lica. Ova odluka, koju je s osam glasova za i jednim protiv donio Odbor supervizora, čini San Francisco prvim velikim američkim gradom koji je zabranio alat što su ga mnoge policijske snage koristile u potrazi za osumnjičenima za manje prijestupe i za masovne zločine, piše The New York Times.

Vlasti su koristile ovu tehnologiju kako bi identificirale osumnjičene za masovnu pucnjavu u Annapolisu u lipnju prošle godine. No udruge za građanske slobode izrazile su bojazan zbog moguće zloporabe tehnologije od strane vlade, koja bi SAD mogla pogurnuti u smjeru pretjerano represivne države. Aaron Peskin, gradski supervizor koji je predložio propis, kaže kako to što dolazi iz grada prožetog tehnologijom šalje snažnu poruku naciji.

"Mislim da to što je San Francisco postao tehnološko središte nosi i odgovornost za lokalne zakonodavce. Imamo veliku odgovornost da reguliramo tehnološka pretjerivanja baš zato što se njihova sjedišta nalaze ovdje“, naglasio je Peskin.

No kritičari kažu kako bi umjesto da se fokusira na zabrane, grad trebao pronaći načine da donese propise koji će potvrditi korisnost prepoznavanja lica.

"Smiješno je poricati vrijednost ove tehnologije u osiguravanju zračnih luka i granica. Teško je poreći da ova tehnologija ima vrijednost u smislu javne sigurnosti“, rekao je Jonathan Turley, stručnjak za ustavno pravo sa Sveučilišta Georgea Washingtona.

Slične zabrane razmatraju Oakland i Somerville 

Sljedeći tjedan zakazano je obavezno drugo glasanje o propisu, ali smatra se da će to biti samo formalnost. Slične zabrane u razmatranju su u Oaklandu i Somervilleu nedaleko od Bostona. U američkoj saveznoj državi Massachusettsu priprema se propis koji će nametnuti moratorij na prepoznavanje lice i druge biometrijske sustave nadzora na daljinu. Na saveznoj razini, prošlog je tjedna predstavljen zakonski prijedlog kojim će se zabraniti komercijalna uporaba tehnologije za prepoznavanje lica u prikupljanju i razmjeni podataka za identificiranje i praćenje potrošača bez njihova pristanka. Vladina uporaba tehnologije nije obuhvaćena propisom.

Matt Cagle, odvjetnik pri ACLU-u, u utorak je sažeo zabrinutost zbog prepoznavanja lica rekavši kako "to daje vladi moć bez presedana u praćenju ljudi u njihovim svakodnevnim životima. To je nespojivo sa zdravom demokracijom. Propis iz San Francisca, dodao je, "uistinu gleda prema naprijed i želi spriječiti korištenje ove opasne tehnologije protiv javnosti".

U raznim oblicima mnogi policijski odjeli već koriste prepoznavanje lica, a u uporabi je u mnogim američkim zračnim lukama i na velikim stadionima. Pop-zvijezda Taylor Swift navodno je koristila tehnologiju na jednom od svojih nastupa kako bi lakše identificirala neželjene pratitelje. Prijepor oko prepoznavanja lica u San Franciscu u velikoj je mjeri teoretski, policija trenutačno ne koristi takvu tehnologiju. Ona je u uporabi na međunarodnom aerodromu i lukama koje su u saveznoj nadležnosti i ne potpadaju pod gradske propise.

Biometričko skeniranje prstiju

Neka prenoćišta za beskućnike koriste biometričko skeniraju prstiju i fotografije kako bi se pratilo korištenje njihovih usluga, kaže Jennifer Friedenbach, izvršna direktorica Coalition on Homelessnessa. Ova je praksa udaljila nedokumentirane korisnike od korištenja skloništa. Ipak, bila je ovo vruća tema u gradu s bogatom poviješću neslaganja i osobnih sloboda, ali i gradu koji je u posljednje vrijeme trpio velike stope kriminala nad imovinom.

Propis zabranjuje gradskim agencijama korištenje tehnologije prepoznavanja lica, kao i informacija iz vanjskih sustava prikupljenih pomoću te tehnologije. Radi se o dijelu većeg zakonodavnog paketa, osmišljenog kako bi se upravljalo uporabom nadzornih tehnologija u gradu te kako bi se lokalnim ustanovama naložilo da donesu propise o kontroliranom korištenju ovih alata. Postoje određene iznimke, poput one koja tužiteljima omogućava da izbjegnu transparentnost koja bi mogla narušiti njihove istrage.

Policija protiv odluke

Ipak, Udruženje policijskih službenika San Francisca, odnosno njihova sindikalna organizacija, kaže kako će zabrana omesti napore njihovih članova u borbi s kriminalom.

"Iako razumijemo da tehnologija nije 100 posto točna, još uvijek se razvija. Mislim da je bila uspješna u tome i da je dovela do kriminalističkih istraga“, rekao je predsjednik Udruženja Tony Montoya.

Cagle i ostali stručnjaci smatraju da je teško znati koliko se široko tehnologija koristi u Americi: "U osnovi, vlade i kompanije vrlo su tajnovite o tome gdje se koristi pa je javnost uglavnom neinformirana o trenutačnom stanju stvari."

No Dave Maass, viši istraživač u Electronic Frontier Foundationu, ponudio je djelomični popis policijskih uprava koje su priznale da koriste tehnologiju, među njima su Las Vegas, Orlando, San Jose, San Diego, New York, Boston, Detroit i Durham.

Američka carinska i granična zaštita koristi prepoznavanje lica u mnogim zračnim i pomorskim lukama. Na aerodromima, međunarodni putnici staju pred kamere i potom se njihove fotografije uspoređuju s onima iz putovnice. Agencija kaže kako je postupak sukladan s propisima o privatnosti, ali ipak je na udaru kritika Electronic Privacy Information Centra.

"Kad imate mogućnost pratiti ljude u fizičkom prostoru, zapravo svi postaju podložni vladinu nadzoru", kaže Marc Rotenburg, izvršni direktor Centra.

Tehnologija brzo napreduje

U posljednjih nekoliko godina tehnologija prepoznavanja lica napreduje brzinom svjetlosti potaknuta strojnim učenjem i iznimno preciznim digitalnim kamerama. To je i korisnicima pametnih mobitela omogućilo korištenje nekoć nezamislivih funkcija poput prepoznavanja lica za otključavanje uređaja te označavanja i razvrstavanja fotografija. Neki stručnjaci, međutim, smatraju da je napredak nadmašio sposobnost vlasti da postavi instrumente za zaštitu privatnosti.

Cagle i ostali kažu da najgori mogući scenarij već postoji u Kini, gdje se prepoznavanje lica već koristi u praćenju Ujgura, muslimanske manjine, te je integriran u nacionalni sustav digitalnog nadzora koji pokreće otprilike 200 milijuna nadzornih kamera. Američki aktivisti za građanske slobode upozoravaju da mogućnost prepoznavanja lica na daljinu ili online bez znanja ili pristanka predstavlja jedinstveni rizik te prijeti mogućnosti Amerikanaca da slobodno sudjeluju u političkim prosvjedima ili da jednostavno budu anonimni u javnosti. Prošle godine predsjednik Microsofta Bradford Smith upozorio je kako je ova tehnologija previše rizična da bi se njome bavile same kompanije te je zatražio od Kongresa da nadgleda njeno korištenje.

Bitka oko tehnologije razbuktala se prošle godine nakon što su dvojica istraživača objavila studiju koja pokazuje pristranost u većini popularnih sustava za prepoznavanje lice. Studija pod nazivom Gender Shades ukazuje na to da IBM-ovi i Microsoftovi sustavi mnogo bolje prepoznaju spol na temelju lica bijelih muškaraca nego tamnoputih ili ženskih lica. Druga studija iz ove godine sugerira na slične probleme s Amazonovom tehnologijom koja se zove Rekognition. Microsoft i IBM su u međuvremenu unaprijedili svoje sustave, dok je Amazon objavio kako je ažurirao svoj sustav, ali istraživači su ga testirali i nisu pronašli nikakve razlike u točnosti.

Bitka oko tehnologije

Upozoravajući da bi Afroamerikanci, žene i ostali lako mogli biti pogrešno identificirani i uhićeni, Američka udruga za građanske slobode i druge neprofitne skupine pozvale su Amazon su prestane prodavati svoju tehnologiju policijskim snagama. 

Alvaro Bedoya, koji vodi Centar za privatnost i tehnologiju Sveučilišta Georgetown, kaže da 30 američkih saveznih država dopušta lokalnim ili državnim tijelima ili FBI-u da pretražuju fotografije s vozačkih dozvola. Bedoya tvrdi da je status tih fotografija kao da su u stalnoj policijskoj datoteci jer ih policija koristi kako bi provjerila lica osumnjičenih kriminalaca. Kaže kako je razlika u tome što algoritam, a ne čovjek, ukazuje na osumnjičenog.

Daniel Castro, direktor Centra za podatkovne inovacije i informatičku tehnologije, jedan je od onih koji se protive zabrani. Rekao je kako policiji treba omogućiti pristup podacima za prepoznavanje lice samo ako postoji nalog suda, što je u skladu sa smjernicama koje je u drugim oblicima elektronskog nadzora donio američki Vrhovni sud.

No zagovornici zabrane kažu da se radi o pokušaju da se primjena tehnologije zaustavi i prouči prije nego što nanese štetu. Predloženu zabranu u bostonskom predgrađu Somervilleu pokrenuo je vijećnik Ben Ewen-Campen: "Vlada i javnost ne moraju se baviti time što ta tehnologija predstavlja i u što se može pretvoriti."

Bivši policijski dužnosnik iz Bostona, Ed Dabiv, smatra da je prerano za zabranu. Davis je vodio bostonsku policiju tijekom napada na Bostonski maraton te kaže kako nitko u SAD-u ne zagovara kineski model. Umjesto toga on vidi i potencijal: "Ova se tehnologija i dalje razvija. Kako bude postajala bolja, mogla bi donijeti odgovor na mnoge probleme oko sigurnosti naše zajednice."

Joel Engardio, dopredsjednik Stop Crime SF-a, kaže da se slaže kako je današnja tehnologija prepoznavanja lica manjkava, ali je gradovi ne bi trebali zabranjivati ako se u budućnosti poboljša. "Zašto ne moratorij umjesto zabrane? Ostavimo vrata otvorena ako se tehnologija poboljša. Nisam pobornik zabranjivanja stvari koje bi u konačnici zapravo mogle biti korisne", zaključio je Engardio.