Tekst: J.C.
Foto: Goran Šebelić / Cropix

"OD KOGA ste prepisali program za gospodarski oporavak? Od Zorana Milanovića ili od Darinka Kosora?", upitao je Zoran Šprajc, moderator današnje panel-rasprave na WinDaysima u Rovinju, savjetnicu Jadranke Kosor Sandru Švaljek. Podsjetio je tako Šprajc na recentne tvrdnje šefova SDP-a i HSLS-a da su Kosoričine mjere zapravo - njihove!

"Niste ni blizu, program nije ni od koga prepisan", odgovorila je Švaljek i dodala da u planu za gospodarski spas ima i malo zena. "Dok je program nastajao sam bila u Japanu pa je moguće da su i otamo neki vjetrovi zapuhali", rekla je premijerkina savjetnica. Švaljek je ne tako davno izjavila da u ovoj Vladi nema političke volje za prave promjene.

"Plan je samo okvir, od nekud smo morali početi"

Ta se situacija preko noći nije mogla promijeniti pa je tako priznala da je "spasonosni plan" koji je u ponedjeljak novinarima pompozno predstavila Jadranka Kosor zapravo samo okvir. "Od nekud smo morali početi. Naravno da ovaj program ne može sve predvidjeti niti su iscrpljene sve mjere. Ali kao okvir može dobro poslužiti", kaže Švaljek i ističe da dalje treba raditi na konkretizaciji, "a to je već stvar Vlade".

No, Švaljek je ipak morala istaknuti kako se radikalne promjene u gospodarstvu ne mogu očekivati preko noći. "Domaći analitičari za 2010. i 2011. godinu predviđaju vrlo niske stope gospodarskog rasta iako je u okruženju započeo gospodarski oporavak", kaže Švaljek i ističe kako se ne mogu očekivati veće stope gospodarskog rasta zato što Hrvatska jednostavno nema dovoljno potencijala za oporavak.

Delač: U sustavu ništa ne funkcionira

U raspravi je sudjelovao i Darko Delač, profesor s VERN-a, koji je bio vrlo oštar u osudi državne gospodarske i financijske politike. "Trenutno se nalazimo u situaciji da u sustavu ništa ne funkcionira", tvrdi Delač i posebno ističe neracionalno ulijevanje državnog novca u brodogradilišta. "Do sada je za brodogradilišta potrošeno oko 24 milijarde kuna", kaže Delač i ističe da je barem dio tog novca trebao biti uložen u ICT sektor na kojem se, kako kaže, temelji 30 posto svjetskog gospodarskog rasta.

Delač je istaknuo da je veliki problem u Hrvatskoj i nedostatak stručnih kadrova. "Zbog krize smo u neposrednoj proizvodnji izgubili 90.000 radnih mjesta. To se ne može više nadoknaditi. Problem je što je obrazovna struktura naših zaposlenika vrlo niska, u prosjeku nemaju niti završenu srednju školu i zbog toga ne mogu odgovoriti na zahtjeve sustava", poručuje Delač.