Sarajevo objavilo plaće svih u javnom sektoru. Treba li i Hrvatska?

Sarajevo objavilo plaće svih u javnom sektoru. Treba li i Hrvatska?
Foto: Index, Screenshot: KS

URED za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo u suradnji s Misijom OSCE-a u BiH jučer je predstavio Registar zaposlenih u javnom sektoru na području sarajevskog kantona, javlja Radio Sarajevo.

Ovom tzv. Bijelom knjigom obznanjena su imena, prezimena, pozicije, stručna sprema i visina plaća službenika zaposlenih u javnom sektoru.

Stranica od jutra ima problema s radom jer je interes građana prevelik.

 

"Stranica na kojoj je objavljen Registar uposlenih je zatrpana zahtjevima, hiljade ljudi u isto vrijeme i dolazi do zastoja. Molimo za strpljenje", napisao je na Facebooku predsjedavajući Skupštine KS-a Elmedin Konaković.

Može se vidjeti svaki zaposlenik

Na ovaj način građani će moći doznati koliko zarađuje pojedini djelatnik javnog sektora. Primanja ljudi koje plaćaju kroz proračun tako će moći usporediti sa svojima.

Čuvar u Vodovodu tako mjesečno primi 917 maraka, a osoba koja očitava vodomjere svoj rad naplati 969 maraka.

Fond Kantona Sarajevo za izgradnju stanova osobi koja arhivira dokumente i kopira ih mjesečno plaća 869,5 maraka, a vozač u Fondu dobije 925.

Vozač u Fondu Memorijal ima plaću 850 maraka, zaštitar 819, domar 850, a direktor više od 2000 maraka plaće.

Prvak drame u Narodnom kazalištu ima više od 2300 maraka, zborski pjevač 1197, a daktilograf mjesečno dobije i do 700 maraka plaće.

Direktor Skenderije ima plaću veću od dvije tisuće maraka.

Zanimljivo je, primjećuje Radio Sarajevo, da mnoge od javnih ustanova čijim su zaposlenicima objavljene plaće imaju zaposlenike prema čijim je opisima funkcija teško utvrditi čime se bave. Tako recimo postoje "manipulanti, grupovođe radnika, majstori za krupne rekvizite, kopireri" i mnoga druga neobična zanimanja.

Kako stranica izgleda možete vidjeti OVDJE (uz napomenu da su prisutni tehnički problemi).

Treba li ovo Hrvatskoj?

U Hrvatskoj se do sada nije puno pričalo o objavi ovakvog registra. No isti bi svakako bio koristan. Hrvatska, kao i BiH, ima veliki problem s prevelikim javnim i državnim sektorom. Broj ljudi ovisnih o proračunu, usprkos velikom iseljavanju posljednjih godina, neprestano raste.

Tako je, primjera radi, broj zaposlenih u državnim i javnim službama u prvih šest mjeseci prošle godine porastao za 680. Usprkos masovnom iseljavanju građana kojima javni sektor služi, razvoju tehnologije i informatizaciji - nekim čudom javni sektor ima sve veće potrebe za zaposlenima.

Prema podacima Ministarstva uprave, koji su dobiveni iz Centralnog obračuna plaća, krajem 2017. godine na više radnih mjesta radilo je 2130 ljudi dok je na po jednom mjestu radilo 227.166 ljudi, što znači da je ukupno bilo zaposleno 229.296 osoba.

Posljednji podaci s kraja lipnja 2018. pokazuju da je u javnom sektoru radilo ukupno 229.976 tisuća ljudi (od toga 2116 na više radnih mjesta) što je za 680 više nego krajem 2017. godine.

Prošle su godine zaposlenici javnog i državnog sektora, nakon pritiska sindikata na vladu, dobili i povišice. Njihove točne plaće ovise o raznim koeficijentima i matematici, a sada ih štiti i GDPR na što se često pozivaju kad novinari žele doznati primanja nekog državnog ili javnog službenika koji se nađe u aferi.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara