KAD SU SE Joe Biden i Xi Jinping upoznali prije više od 10 godina, SAD i Kina su se bile približavale već tri desetljeća unatoč razlikama.

"Razvoj naših odnosa isključivo je pozitivan i većinom u obostranom interesu naših zemalja", rekao je Biden 2011. godine kada je kao američki potpredsjednik posjetio Peking kako bi izgradio osobni odnos s budućim kineskim liderom, piše CNN.

Sjedeći pored Xija u pekinškom hotelu, Biden je kineskim i američkim biznismenima govorio o svom "velikom optimizmu u pogledu sljedećih 30 godina" kad je riječ o bilateralnim odnosima i pohvalio Xija jer je izravan.

"Samo prijatelji i ravnopravni partneri mogu služiti jedni drugima tako što će biti izravni i iskreni", rekao je tada Biden.

Sumnja i neprijateljstvo

Uskoro se dvojica čelnika sastaju na Baliju u Indoneziji radi još jedne iskrene razmjene mišljenja na marginama summita G20. Ali malo je vjerojatno da će raspoloženje biti ugodno.

Pozitivnost i optimizam od prije desetak godina zamijenjeni su međusobnom sumnjom i neprijateljstvom. Kad se Biden vratio u Bijelu kuću kao predsjednik, suočio se s najgorim američko-kineskim odnosima u posljednjem desetljeću, s napetostima koje su se rasplamsale u trgovini, tehnologiji, geopolitici i ideologiji.

Predstojeći sastanak - prvi osobni susret između Bidena i Xija otkako je američki predsjednik preuzeo dužnost - događa se u ključnom trenutku za oba čelnika. Nakon što je dodatno učvrstio svoju moć na prošlomjesečnom kongresu Komunističke partije, Xi dolazi na sastanak kao najjači kineski vođa od Mao Ce Tunga.

Biden: Znam da dolazim jači

Biden je stigao u Aziju nakon neočekivano dobrog rezultata njegove stranke na američkim izborima za Kongres, s predviđanjima da će demokrati zadržati većinu u Senatu. Upitan u nedjelju omogućavaju li mu izborni rezultati da u ponedjeljak na sastanku bude čvršćeg stava, Biden je izrazio samopouzdanje: "Znam da dolazim jači."

Ulozi njihovog toliko očekivanog susreta su visoki. U svijetu uzdrmanom od ruske invazije na Ukrajinu, pandemije covida-19 i razornih klimatskih promjena, dvije velike sile trebaju surađivati više nego ikad kako bi usadile stabilnost umjesto da produbljuju napetosti duž geopolitičkih rascjepa.

Ali očekivanja od ovog susreta su mala. Zarobljeni u sve intenzivnijem suparništvu velikih sila, SAD i Kina se međusobno ne slažu oko gotovo svakog velikog pitanja, od Tajvana, rata u Ukrajini, Sjeverne Koreje, prijenosa tehnologije do svjetskog poretka.

Možda je jedina stvarna zajednička točka koju dvije strane dijele uoči sastanka njihova ograničena nada u ono što bi iz njega moglo proizaći.

Cilj susreta: Bolje razumijevanje međusobnih prioriteta i izbjegavanje zabluda

Visoki dužnosnik Bijele kuće rekao je u četvrtak da Biden želi iskoristiti razgovore za izgradnju temelja za odnos - drugim riječima, želi spriječiti otvoreni sukob. Glavni cilj susreta nije postizanje dogovora ili rezultata - dvojica čelnika nakon toga neće objaviti nikakvu zajedničku izjavu - već bolje razumijevanje međusobnih prioriteta i izbjegavanje zabluda.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan osnažio je ovakvu poruku u subotu, ističući da sastanak vjerojatno neće rezultirati velikim pomacima ili dramatičnim promjenama u odnosima.

Nade u resetiranje odnosa s Washingtonom mršave su i u Pekingu. Shi Yinhong, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Renmin, rekao je da bi bilo pretjerano vjerovati da sastanak može dovesti do bilo kakvog trajnog i značajnog poboljšanja bilateralnih veza.

"S obzirom na to da su Kina i SAD u stanju gotovo potpunog suparništva i konfrontacije, nema mnogo mogućnosti za predviđanje da se glavna pitanja mogu doista razjasniti", rekao je Shi.

U središtu njihovog razilaženja je način na koji dvije nacije gledaju na motive druge strane i koliko su ti ciljevi štetni za njihove vlastite interese.

"Kinezi vjeruju da je cilj SAD-a suzbijati Kinu kako bismo je mogli obuzdati. A SAD vjeruje da je cilj Kine učiniti svijet sigurnijim za autoritarne države, istisnuti SAD iz Azije i oslabiti njihov sustav savezništva", rekao je Scott Kennedy, viši savjetnik za kinesko poslovanje i ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu.

Obje strane u potpunosti okrivljuju onu drugu za stanje odnosa i svaka vjeruje da im je bolje nego drugoj u ovoj situaciji, ističe Kennedy, koji se nedavno vratio iz višetjednog posjeta Kini - rijetke prilike posljednjih godina zbog kineske politike nultog covida.

"Kinezi misle da pobjeđuju, Amerikanci misle da pobjeđuju, pa su obje strane spremne snositi posljedice. I misle da je vrlo malo vjerojatno da će druga strana napraviti značajne promjene. Sve to umanjuje vjerojatnost značajnih prilagodbi", rekao je Kennedy za CNN.

Otvoreni dijalog

No, stručnjaci kažu kako je sama činjenica da dvoje čelnika razgovaraju licem u lice pozitivan razvoj događaja. Održavanje otvorenog dijaloga ključno je za smanjenje rizika od nesporazuma i pogrešnih procjena, osobito kada su sumnje duboke i napetosti visoke.

Izravna komunikacija tim je važnija s obzirom na to da je Xi upravo osigurao treći mandat i prigrabio više moći nego ikad, pa postoji i mogućnost doživotne vladavine. "Ne postoji nitko drugi u njihovom sustavu tko može autoritativno komunicirati osim Xi Jinpinga", rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Sullivan.

Biden je u srijedu na konferenciji za novinare rekao da želi objasniti gdje su granice kada sjedne sa Xijem, ali stručnjaci kažu da to možda nije tako jednostavno kao što zvuči.

"Volio bih biti muha na zidu da vidim taj razgovor jer mislim da SAD ili Kina nisu bili baš precizni oko toga koje su njihove crvene linije. I također mislim da nijedna strana nije bila sasvim jasna o tome kakve bi pozitivne nagrade druga strana požnjela ako ostane unutar tih crvenih linija", rekao je Kennedy iz CSIS-a.

Za Peking nijedna crvena linija nije oštrija ili presudnija od njegove tvrdnje o Tajvanu - samoupravnoj demokraciji koju Kineska komunistička partija nikada nije kontrolirala. Xi vidi "ponovno ujedinjenje" s otokom kao ključno neriješeno pitanje na kineskom putu prema "velikom pomlađivanju", opsežnoj viziji koju je obećao postići do 2049. godine.

I možda nijedan američki predsjednik nije naljutio Peking zbog Tajvana posljednjih desetljeća više od Bidena, koji je u četiri navrata rekao da će SAD braniti otok u slučaju kineske invazije. Svaki put su njegovi pomoćnici požurili povući njegove primjedbe i zanijekali bilo kakve promjene u američkoj politici "Jedne Kine".

Prema politici "Jedne Kine", Washington priznaje stav Pekinga da je Tajvan dio Kine, ali nikada nije prihvatio tvrdnju o kineskom suverenitetu nad otokom. SAD osigurava Tajvanu obrambeno oružje, ali je namjerno ostao neodređen o tome hoće li vojno intervenirati ako Kina napadne otok - što je politika poznata kao "strateška dvosmislenost".

Kina je u više navrata optuživala SAD za "igranje vatrom" i izigravanje politike "Jedne Kine". Ljutnja Pekinga dosegla je točku ključanja u kolovozu, kada je predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi odbacila oštra kineska upozorenja i službeno posjetila Taipei.

Kina je odgovorila pokretanjem velikih vojnih vježbi oko Tajvana koje su stvorile učinkovitu blokadu. Također je zaustavila dijalog sa SAD-om u nizu područja, od vojske, klimatskih promjena i prekograničnog kriminala do trgovine drogom.

Je li Tajvan prva točka na dnevnom redu?

Kad dvojica čelnika sjednu u istu prostoriju - što je rezultat tjedana intenzivnih rasprava između dviju strana - očekuje se da će Tajvan biti na vrhu njihovog dnevnog reda. No, kao iskaz da se radi o problematičnom pitanju, već se razmjenjivalo strelice.

Biden je rekao da neće činiti "temeljne ustupke" Xiju, a Sullivan je najavio da će obavijestiti Tajvan o razgovorima s ciljem da se Taipei osjeća "sigurno i ugodno" u vezi s potporom SAD-a.

Taj je plan odmah izazvao osudu Pekinga. "To je nečuveno. Kina se tome odlučno protivi", rekao je u petak glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian, ubrzo nakon što je njegovo ministarstvo potvrdilo da će se Xi sastati s Bidenom na G20.

"Problem s Kinom je što se ne voli sastajati i razmjenjivati mišljenja, nego samo iznosi teme za razgovor. Xi Jinping nije baš kreativan u načinu na koji komunicira sa svojim kolegama", rekao je Jean-Pierre Cabestan, profesor političkih znanosti na Baptističkom sveučilištu u Hong Kongu.

Druge ključne teme na dnevnom redu uključuju rusku invaziju na Ukrajinu - još jednu značajnu točku napetosti, kao i područja u kojima se SAD nadaju surađivati s Kinom - kao što su stalne provokacije Sjeverne Koreje i klimatske promjene.

Shi, kineski stručnjak na Sveučilištu Renmin, vidi malo prostora za napredak u ovim pitanjima: "Po pitanju Ukrajine, Kina je već mnogo puta jasno izrazila svoj stav. Neće se to promijeniti samo zbog razgovora s američkim predsjednikom. Što se tiče Sjeverne Koreje, Kina je od ožujka prošle godine već prestala tretirati denuklearizaciju Sjeverne Koreje kao temeljni element svoje politike na Korejskom poluotoku".

Ni njegova ocjena oko klimatske suradnje nije ništa bolja. "Kina i SAD mogu pronaći mnogo zajedničkih interesa u vezi s tim, ali kada je riječ o tome kako se konkretno nositi s klimatskim promjenama, to uvijek dovodi do antagonizma u politici i rivalstva oko ideologije i globalnog utjecaja", rekao je Shi.

Stručnjaci u SAD-u i Kini kažu da će se već određeni napredak u većoj komunikaciji i pristupu između dviju zemalja smatrati pozitivnim ishodom - poput obnavljanja prekinutih klimatskih i vojnih pregovora.

"Nadam se da će se sastanak moći iskoristiti za više od pukog iznošenja međusobnih pritužbi", rekla je za CNN Patricia Kim, stručnjakinja za Kinu na Institutu Brookings, te nastavila: "Na primjer, zajednička izjava Bidena i Xija da se protive prijetnji ili uporabi nuklearnog oružja u Ukrajini i na Korejskom poluotoku, kao i ponovnom pokretanju rasprave na radnoj razini o područjima od zajedničkog interesa kao što su klimatske promjene i borba protiv narkotika, bila bi obećavajuća".

Koliko su se puta sastali?

Tijekom desetljeća svoje komunikacije, Biden i Xi proveli su desetke sati zajedno diljem SAD-a i Kine.

Tijekom upoznavanja u Kini 2011. godine, dvojica su čelnika imala maratonske sastanke u Pekingu i jugozapadnom gradu Chengduu. Također su otišli duboko u zelene planine pokrajine Sichuan kako bi posjetili seosku srednju školu obnovljenu nakon razornog potresa.

Sljedeće godine Xi je uzvratio posjet na poziv Bidena, koji je ugostio svog kineskog kolegu na večeri u svojoj rezidenciji nakon niza sastanaka u Bijeloj kući, State Departmentu i Pentagonu. Biden je također odletio u Los Angeles kako bi se sastao sa Xijem na posljednjoj dionici njegovog putovanja.

Njihovi osobni susreti nastavili su se nakon što je Xi preuzeo vlast 2012. Posljednji put su se susreli 2015. godine, tijekom Xijevog prvog državnog posjeta SAD-u kao vrhovnog kineskog čelnika.

Kako su se odnosi između njihovih zemalja kvarili, nekadašnja prijateljska dinamika između dvojice čelnika također se promijenila.

Xi je ideološki tvrdolinijaš koji vjeruje u povratak Kine u središte svjetske pozornice i skeptičan je - neki bi rekli neprijateljski - prema Americi. Biden, pak, postaje sve umorniji od kineskog autoritarnog zaokreta pod Xijem te je suparništvo između dviju zemalja opisao kao borbu između autokracije i demokracije.

Prošlog ljeta Biden je javno odbijao da ga se opisuje kao "starog prijatelja" Xija: "Da nešto raščistimo. Dobro se poznajemo, ali nismo stari prijatelji. To je samo biznis".

S obzirom na sve veću podjelu, dvogodišnji razmak od njihova posljednjeg sastanka iznimno je dugačak, istaknuo je Kennedy: "Jedan razgovor na marginama multilateralnog summita još uvijek je nedovoljan da se u potpunosti rasprave sva ključna pitanja s kojima se zemlje suočavaju."