VISOKI predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt pozvao je vlasti u toj zemlji da nastave brzo provoditi reforme, a posebice je istaknuo potrebu izmjena izbornog zakona.

O sadašnjem stanju u BiH na dvodnevnoj su sjednici u Sarajevu raspravljali predstavnici država članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), a Schmidt je nakon toga novinarima kazao kako je zajedničko stajalište međunarodne zajednice da će nastaviti pomagati BiH koliko god to bude potrebno, ali istodobno očekuju da ta zemlja provede reforme na koje se sama obvezala, a preduvjet su približavanja članstvu u EU.

Schmidt: Integritet izbornog procesa mora se osigurati

Reformu izbornog sustava, kako je potvrdio Schmidt, svi smatraju prioritetnom jer na provedbu čekaju sve presude Europskog suda za ljudska prava, koji je utvrdio kako BiH krši prava svojih građana jer neke od njih eliminira iz izbornog procesa temeljem njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.

"Integritet izbornog procesa mora se osigurati", kazao je visoki predstavnik pojašnjavajući kako je to jedinstveno stajalište svih članica Upravnog odbora PIC-a.

To tijelo čine najutjecajnije zapadne države, kao i Turska koja ujedno predstavlja Organizaciju islamske konferencije (OIC), a članica je i Rusija, no ta država već više od dvije godine ne sudjeluje u radu ovog tijela i uporno traži zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR).

Moskva je također blokirala potvrdu imenovanja Schmidta na dužnost visokog predstavnika na Vijeću sigurnosti UN-a, što koriste dužnosnici iz reda bosanskih Srba predvođeni Miloradom Dodikom u osporavanju mandata njemačkog političara.

Schmidt i Dodik se i dalje prepiru

Dodik je posebice zabrinut zbog nagađanja da bi Schmidt mogao posegnuti za širokim ovlastima koje ima i nametnuti zakon kojim se regulira status državne imovine, odnosno imovine koju je današnja BiH naslijedila od bivše SR BiH. To pitanje nije riješeno još od potpisivanja Daytonskog sporazuma, a jedan je od uvjeta da se zatvori OHR.

Schmidt je ponovio kako se to pitanje mora riješiti, a pojasnio je da za sada nema planove nametati zakone, odnosno da OHR planira ponuditi tehnička rješenja koja bi onda provele domaće vlasti.

Dodik odbija dopustiti donošenje zakona kojim bi se državna imovina i formalno uknjižila kao vlasništvo dejtonske BiH inzistirajući na tvrdnji da pripadaju isključivo entitetima. Eventualno nametanje zakona o državnoj imovini Dodik je proglasio crvenom crtom nakon koje bi bio spreman krenuti u secesiju RS-a.

Schmidt mu je poručio da će međunarodna zajednica u tom slučaju odlučno reagirati i spriječiti pokušaje ugrožavanja cjelovitosti BiH.