SDP I MOŽEMO! predstavili su zajednički program gospodarenja otpadom, prvu točku svojeg programa za nadolazeće parlamentarne izbore. Najavljuju velika ulaganja u javnu infrastrukturu, drastično smanjenje uvoza otpada i sanaciju ilegalnih odlagališta. Procjenjuju da će im za provedbu trebati dva mandata i milijarde eura.

Program pod nazivom "Otpad u Hrvatskoj: što ne valja i kako ćemo to popraviti?" predstavljen je uoči formalnog sklapanja predizborne koalicije. Dvije stranke tvrde da sadašnji sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira te da država mora preuzeti znatno veću odgovornost za njegovo uređenje.

Sortirnice, kompostane i energane bile bi u javnom vlasništvu

Jedna od glavnih promjena koje SDP i Možemo! predlažu odnosi se na vlasništvo nad infrastrukturom za gospodarenje otpadom. Smatraju da sortirnice, kompostane, bioplinska postrojenja, centri za gospodarenje otpadom i energane moraju biti u javnom vlasništvu.

Time bi se, prema njihovu programu, osiguralo da gospodarenje otpadom bude javna usluga, a ne prostor za poslovanje privatnih špekulanata. Stranke smatraju da se bez javne infrastrukture ne može uspostaviti učinkovit sustav obrade i zbrinjavanja otpada.

Žele drastično smanjiti uvoz otpada

SDP i Možemo! planiraju znatno postrožiti pravila za uvoz otpada u Hrvatsku. Svaka pošiljka morala bi biti unaprijed najavljena, a uvoznik bi morao dokazati da postoji postrojenje koje može preuzeti i obraditi otpad koji se uvozi.

Uz to bi se unaprijed morao položiti novac za eventualnu sanaciju. Stranke žele da troškovi i uvjeti uvoza budu takvi da se ne isplati dovoziti otpad u Hrvatsku bez osigurane obrade i jasne odgovornosti za njegovo zbrinjavanje.

Prema podacima koje su iznijeli, Hrvatska je 2024. godine uvezla 871.255 tona otpada. Iste je godine otkriveno 955 nezakonitih pošiljaka, ali samo je njih 11 zaustavljeno na cesti. Ostale su otkrivene tek nakon što je otpad već bio istovaren.

Broj inspektora pao sa 70 na 55

Dvije stranke upozoravaju i na smanjenje broja inspektora zaštite okoliša. Prema njihovim podacima, u posljednjih pet godina broj inspektora pao je sa 70 na 55, što smatraju jednim od razloga nedovoljnog nadzora nad postupanjem s otpadom.

Njihov je cilj do 2035. godine povećati broj inspektora zaštite okoliša na najmanje 80. Smatraju da bez jačeg nadzora nije moguće spriječiti nezakonito odlaganje otpada ni osigurati provedbu novih pravila za njegov uvoz i obradu.

Država bi preuzela sanaciju ilegalnih odlagališta

SDP i Možemo! predlažu da država preuzme punu odgovornost za sanaciju ilegalnih odlagališta. Troškove uklanjanja otpada nastojali bi naplatiti od onih koji su ga ondje odložili, umjesto da financijski teret ostane na gradovima i općinama.

Upozoravaju da su jedinice lokalne samouprave dosad snosile najveći dio odgovornosti, iako često nemaju dovoljno ovlasti ni sredstava za rješavanje problema. Smatraju da se nezakonitim odlaganjem moraju baviti policija, USKOK i DORH, a ne samo komunalni redari.

Tvrde da Fond drži 600 milijuna eura na računu

Dvije stranke kritizirale su i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tvrde da se Fond ponaša poput financijske institucije jer je oročio 600 milijuna eura neutrošenog novca, umjesto da sredstva usmjeri u razvoj sustava gospodarenja otpadom.

Prema njihovim tvrdnjama, komunalnim poduzećima gradova i općina iz Fonda je otišlo samo 0.9 milijuna eura. SDP i Možemo! smatraju da novac treba usmjeriti u infrastrukturu koja će omogućiti obradu otpada koji građani odvojeno prikupljaju.

Veće naknade za proizvođače koji koriste previše ambalaže

Program predviđa i promjene kojima bi se smanjila količina otpada koji nastaje. Proizvođači koji koriste ambalažu koja se ne može reciklirati ili proizvode pakiraju u nepotrebno velike količine ambalaže plaćali bi višestruko veće naknade.

SDP i Možemo! najavljuju i da javne ustanove više ne bi kupovale jednokratnu plastiku. Smatraju da se sustav mora promijeniti prema europskim pravilima, počevši od sprječavanja nastanka otpada, a ne samo njegova prikupljanja i odlaganja.

Građani koji više odvajaju otpad plaćali bi manje

Prema njihovu programu, do 2030. godine svi gradovi i općine trebali bi osigurati odvojeno prikupljanje šest vrsta otpada. Sustav naplate bio bi postavljen tako da građani koji više odvajaju otpad plaćaju manje za njegovo odvoženje i zbrinjavanje.

U svim županijama trebali bi djelovati i centri za ponovnu uporabu, u kojima bi se predmeti koji se još mogu koristiti popravljali i vraćali u uporabu. Time bi se smanjila količina otpada koja završava na obradi ili odlagalištima.

Planiraju šest velikih sortirnica i do 30 kompostana

SDP i Možemo! predviđaju izgradnju šest regionalnih javnih sortirnica s optičkim sustavima za razvrstavanje otpada. Sortirnice bi bile u državnom vlasništvu, preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Uz to planiraju izgradnju mreže od 25 do 30 kompostana te šest do osam javnih bioplinskih postrojenja. Takva bi infrastruktura omogućila obradu većih količina odvojeno prikupljenog otpada i smanjila potrebu za njegovim odlaganjem.

Svih 11 centara za gospodarenje otpadom povezali bi u jedan sustav

Od 11 planiranih centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj trenutačno ih radi pet, navode SDP i Možemo!. Njihov program predviđa povezivanje svih 11 centara u jedinstveni sustav, pri čemu bi trebali funkcionirati kao centri nove generacije.

Kada je riječ o energetskoj oporabi, odnosno korištenju otpada za proizvodnju energije, stranke predviđaju da se tako obrađuje samo otpad koji se više ne može reciklirati. Time žele ograničiti spaljivanje otpada na ostatke koji nemaju mogućnost daljnje oporabe.

Energana u Zagrebu, planovi i za Rijeku, Dalmaciju i Slavoniju

Program predviđa izgradnju energane u Zagrebu kao zajedničkog projekta Grada Zagreba i države. Za ostale dijelove Hrvatske izradio bi se poseban plan energetske oporabe, koji bi obuhvatio Rijeku, Dalmaciju i Slavoniju.

Dvije stranke najavljuju da bi takva postrojenja bila dio javnog sustava gospodarenja otpadom. Naglašavaju da bi se u njima energetski oporabljivao isključivo otpad koji nije moguće reciklirati.

Žele zatvoriti svih 76 odlagališta otpada

SDP i Možemo! navode da su u Hrvatskoj upisana 452 reciklažna dvorišta, ali da ih stvarno radi samo 300. Njihov je cilj osigurati rad svih postojećih dvorišta te razviti mrežu mobilnih reciklažnih dvorišta kako bi do 2030. bila dostupna svakoj općini.

Upozoravaju i da u Hrvatskoj još postoji 76 odlagališta otpada, od kojih se velik broj nalazi na krškim područjima. Programom predviđaju njihovo zatvaranje, pri čemu bi prednost imala odlagališta na kršu zbog posebne osjetljivosti podzemnih voda.

Za provedbu programa trebala bi dva mandata i milijarde eura

SDP i Možemo! priznaju da je riječ o velikom i dugoročnom poslu. Procjenjuju da bi za provedbu svih predloženih promjena trebala dva četverogodišnja mandata i ulaganja vrijedna više milijardi eura.

Kao jedan od razloga navode velik zaostatak Hrvatske za europskim zemljama. Prema njihovim podacima, u Hrvatskoj godišnje nastaje gotovo 1.9 milijuna tona komunalnog otpada, odnosno oko 486 kilograma po stanovniku.

Uz vlastiti otpad, Hrvatska je 2024. godine uvezla još gotovo 900.000 tona otpada, što odgovara približno polovini količine komunalnog otpada koji sama proizvede. Stranke smatraju da takav uvoz dodatno opterećuje sustav koji već nema dovoljno kapaciteta.

Hrvatska reciklira znatno manje od europskog prosjeka

Prema podacima iz programa, oko polovice hrvatskog komunalnog otpada završava na odlagalištima, dok se reciklira nešto više od trećine. Europski prosjek recikliranja iznosi 48 posto, pa Hrvatska zaostaje za prosječnim rezultatima država članica EU-a.

Europska unija od Hrvatske zahtijeva da do 2030. godine reciklira najmanje 60 posto komunalnog otpada, a do 2035. godine 65 posto. SDP i Možemo! upozoravaju da bi Hrvatska, nastavi li sadašnjim tempom, cilj za 2030. mogla dosegnuti tek 2050. godine.

Zbog nereciklirane plastike Hrvatska plaća milijune eura

Stranke upozoravaju i na financijske posljedice nedovoljnog recikliranja. Prema njihovim podacima, Hrvatska ove godine u proračun Europske unije plaća 37.2 milijuna eura zbog nereciklirane plastične ambalaže.

Navode da taj novac u konačnici predstavlja trošak za građane te da bi se boljim sustavom odvajanja i recikliranja smanjile količine otpada zbog kojih Hrvatska mora izdvajati sredstva u europski proračun.

"Iza kante nema javnog sustava"

SDP i Možemo! smatraju da je jedan od glavnih problema to što građani odvajaju otpad, ali nakon prikupljanja ne postoji dovoljno razvijen sustav za njegovu obradu. Nedostaje sortirnica, kompostana i drugih postrojenja, a odvojeni otpad često nema sigurnog kupca.

Problem opisuju tvrdnjom da "iza kante nema javnog sustava". Zato najavljuju da bi njihova buduća vlada najveći dio ulaganja usmjerila upravo u javnu infrastrukturu, kako bi se odvojeno prikupljeni otpad mogao obraditi i ponovno iskoristiti.

Predstavit će i programe za zdravstvo, stanovanje i pravosuđe

Gospodarenje otpadom prva je programska tema koju su SDP i Možemo! zajednički predstavili uoči formalnog sklapanja predizborne koalicije. Najavljuju da će njihov zajednički program obuhvatiti ukupno osam prioritetnih područja.

Među njima su zaštita prostora i okoliša, rad i stanovanje, zdravstvo, poljoprivreda i hrana, energetika, obrana i nacionalna sigurnost, obrazovanje i kultura te pravosuđe i institucije.