MJERE koje se poduzimaju na zaštiti vanjskih granica Europske unije od ilegalnih migracija, uključujući granicu Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, moraju uvažavati temeljna ljudska prava, uključujući pravo na azil sukladno pravnoj stečevini Unije, izjavio je šef Delegacije EU-a u BiH Johann Sattler.

On je to poručio u otvorenom pismu koje je uputio kao odgovor nekolicini nevladinih organizacija iz BiH koje su ga u petak pozvale da se očituje o njihovim primjedbama kako se financijska potpora što ju EU šalje kako bi se riješio problem ilegalnih migracija troši na pogrešan način jer se više usmjerava na "militarizaciju policije" nego na pomoć migrantima koji pate zbog nehumanih uvjeta boravka u BiH.

"Kao osobe koje žive u ovoj zemlji duboko smo zabrinuti jer se humanitarna i politička kriza povezana s ljudima u pokretu u Bosni i Hercegovini kontinuirano koristi kao izgovor za dalju militarizaciju snaga sigurnosti u BiH. Za bilo koga od nas koji smo iskusili rat devedesetih godina trošenje novca u poluautonomne sigurnosne snage poput županijskih policija, u kombinaciji s političkom krizom koja traje i pojačanom nacionalističkom retorikom, doista je alarmantno. Nažalost, EU sve više pridonosi ovim zabrinjavajućim procesima", stoji u pismu koordinacije nevladinih udruga pod nazivom "Mreža mira".

Spominju se i hrvatska i slovenska policiija

Istaknuli su i kako se protive politici EU-a o zatvorenim granicama čime se migrante koji su "zaglavili" u BiH na putu iz jedne države članice EU-a u drugu dovodi u nemoguću situaciju. U pismu je iznesena i ocjena kako sprječavanje njihovog ponovnog ulaska u EU "nasiljem hrvatske i slovenske granične policije" predstavlja zločin protiv čovječnosti koji doprinosi i porastu napetosti u BiH.

Navode kako je jedan od primjera apsurdnog načina na koji se troši pomoć EU-a postavljanje kaveza u kojima policija drži migrantne koji uspiju prijeći granicu Crne Gore i BiH.

Odgovarajući na te primjedbe, veleposlanik EU-a Sattler je podsjetio da je iz fondova Unije kao pomoć BiH od početka 2018. godine izdvojeno 36 milijuna eura, a 94 posto tih sredstava otišlo je za financiranje rada kampova za prihvat migranata, dok je preostalih 6 posto donacija usmjereno na jačanje kapaciteta BiH za kontrolu granice.

Naveo je kako će se Europska unija nastaviti angažirati na pronalaženju "održivih i prihvatljivih rješenja za sve" kroz dijalog i u konzultaciji s vlastima Bosne i Hercegovine.

"Neupitno je da mjere na vanjskim granicama EU-a, uključujući granicu Hrvatske s BiH, moraju biti proporcionalne te se moraju pridržavati poštivanja temeljnih prava i prava koja proizilaze iz pravne stečevine EU-a o azilu, posebice načela zabrane prisilnog vraćanja. Europska komisija je također u kontaktu s vlastima Hrvatske o pitanju implementacije zajedničkog europskog sustava azila", pojasnio je Sattler poziciju Bruxellesa u odnosu na učestale optužbe na račun hrvatske policije u vezi s tretmanom migranata koji pokušavaju ilegalno prijeći granicu.