USKLAĐIVANJE s vrijednostima EU-a, počevši s vladavinom prava i sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom najvažniji je pokazatelj strateške orijentacije zemalja kandidatkinja na njihovu putu prema Uniji, izjavio je prvi europski diplomat Josep Borrell.

"Usklađenost s vrijednostima EU-a, počevši od vladavine prava, te sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, najvažniji je pokazatelj strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu", rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Srbija jedina koja se nije uskladila s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a

Borrell je zajedno s povjerenikom za proširenje Olivérom Várhelyiem predstavio ovogodišnji paket proširenja koji uključuje izvješća o napretku 10 zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.

Srbija je jedina koja se nije u potpunosti uskladila s vanjskom i sigurnosnom potlikom EU-a i u izvješću se kaže da ta zemlja nije uvela sankcije protiv Rusije, da je zadržala odnose na visokoj razini s tom zemljom te da je intenzivirala odnose s Kinom, "što otvara pitanja o njezinu strateškom smjeru".

Borrell kaže da je članstvo Srbije u EU-u "jedini održivi način za izgradnju dugoročnog prosperiteta". "Mi inzistiramo na tome da se Srbija uskladi s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, čiji su važan dio restriktivne mjere protiv Rusije i mislim da će se Srbija prije ili kasnije uskladiti, inače članstvo može doći u pitanje", rekao je Borrell.

Von der Leyen prošli tjedan u Beogradu nekritički hvalila Srbiju

Prošli petak prilikom posjeta Beogradu, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nekritički je hvalila Srbiju. Na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Aleksandrom Vučićem rekla je da je on osobno "predan reformama, naročito u temeljnim pitanjima, vladavini prava i demokracije". "Pokazali ste da iza vaših riječi slijede djela", rekla je von der Leyen obraćajući se Vučiću.

Međutim, u izvješću o napretku Komisija kaže da je Srbija postigla "ograničeni napredak" u pravosuđu i temeljnim pravima, da "nema napretka" u području slobode izražavanja.

Srbija je počela pregovore u siječnju 2014. i do sada je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, a privremeno je zatvorila samo dva. Komisija je ponovila prošlogodišnju ocjenu da je Srbija tehnički spremna za zatvaranje 3. klastera, koji uključuje poglavlja koja se odnose na tržišno natjecanje i inkluzivan rast.

Jedan od važnijih zahtjeva za Srbiju

Kao jedan od važnih zahtjeva da bi napredovala u pristupnom procesu navodi se i normalizacija odnosa s Kosovom i provedba svih dosad zaključenih sporazuma postignutih u okviru toga procesa koji se vodi pod okriljem EU-a. 

Od Srbije se očekuje i da poboljša rezultate u procesuiranju ratnih zločina, a u izvješću se kaže da i dalje izbjegava podizati optužnice protiv visokorangiranih osumnjičenika te da procesuiranje slučajeva traje predugo. 

Crna Gora otišla najdalje u pregovorima

Najdalje u pregovorima je otišla Crna Gora koja ima otvorena sva poglavlja. U lipnju ove godine Komisija je ocijenila da je ta zemlja ispunila privremena mjerila u prvom temeljnom klasteru koji se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, čime se otvorila mogućnost za početak druge faze u pregovorima, zatvaranja poglavlja. U ovom trenutku Crna Gora je tehnički spremna za zatvaranje četiri poglavlja.

U izvješću se navodi da se bilateralni odnosi s Crnom Gorom pogoršavaju zbog napetosti koje proizlaze između ostalog iz neriješenih bilateralnih pitanja. 

Navodi se da nije bilo pomaka u vezi s neriješenim utvrđivanjem granice između dviju država ili vlasništvom nad brodom "Jadran" te da je usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu koja se fokusira na povijesne događaje u Jasenovcu, Mauthausenu i Dachauu izazvalo snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući i proglašenje tri crnogorska dužnosnika personama non grata.

BiH je u potpunosti usklađena sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a

Za Bosnu i Hercegovinu, koja je u ožujku otvorila pregovore s EU-m, ali još čeka na otvaranje prvog pregovaračkog klastera, Komisija navodi da je postigla opipljive rezultate u upravljaju migracijama, da je u potpunosti usklađena sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, te da je usvojila zakone o integritetu pravosuđa, pranju novca i sukobu interesa.

Komisija priprema nacrt pregovaračkog okvira, ključnog dokumenta na temelju kojeg se vode pregovori, što je glavni preduvjet za početak konkretnih pregovora.

Kosovo je jedino koje ima status potencijalnog kandidata

Od zemalja zapadnog Balkana najdulje je u procesu Sjeverna Makedonija, koja je kandidatski status dobila još u prosincu 2005. godine, ali se od tada nije puno pomakla najprije zbog grčkog osporavanja njezina ustavnog imena, a danas zbog bugarske blokade.  

Kosovo je jedino koje ima status potencijalnog kandidata. Ta država podnijela je zahtjev za članstvo u prosincu 2022. godine, međutim, problem s tim zahtjevom je što kosovsku neovisnost ne priznaje pet zemalja članica. Da bi Komisija počela raditi na mišljenju o tom zahtjevu potrebna je jednoglasna odluka Vijeća EU-a koju nije moguće dobiti bez tih pet zemalja.

Ukrajina je najveći izazov za politiku proširenja

Albanija je sredinom ovoga mjeseca otvorila prvi pregovarački klaster o temeljnim pitanjima. Ukrajina je s obzirom na svoju veličinu i s obzirom da je žrtva ruske agresije najveći izazov za politiku proširenja.

U lipnju ove godine održana je prva pristupna konferencija s tom zemljom, a sada Komisija radi na analizu usklađenosti ukrajinskog zakonodavstva s europskim što je ključni uvjet za otvaranje pregovaračkih poglavlja.

U izvješću se navodi očekivanje Komisije da će Ukrajina otvoriti prvi klaster što je ranije moguće u sljedećoj godini.

Moldavija, Gruzija i Turska

Ista očekivanja Komisija ima i za Moldaviju, koja je otvorila pregovore isti dan kad i Ukrajina. Komisija navodi da je Moldavija suočena s kontinuiranim ruskim upletanjem i da trpi posljedice ruskog rata protiv Ukrajine.

Gruzija je dobila kandidatski status u prosincu prošle godine, međutim sada je njezino napredovanje praktički zamrznuto zbog odluka koje je proruska vlada donijela u proljeće ove godine. Prošli tjedan u toj su zemlji održani parlamentarni izbori za koje je promatračka misija OESS-a utvrdila brojne nepravilnosti.

Turska koja je pristupne pregovore počela isti dan kad i Hrvatska, u listopadu 2005., već dulje vrijeme se sve više udaljava od EU-a. Međutim, Turska je vrlo važan partner za EU, pogotovo kada je riječ o rješavanju migrantske krize.