Šef DZS-a: Pogriješili smo s podacima o zaposlenosti koji su išli Eurostatu

Šef DZS-a: Pogriješili smo s podacima o zaposlenosti koji su išli Eurostatu

Foto: FAH

RAVNATELJ Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof danas je objavio kako je DZS pogriješio prilikom naznačivanja svojstava podataka o zaposlenosti.

> Hrvatska ima najveći pad zaposlenosti u Europskoj uniji

"Uslijed pogreške DZS-a, koji u Eurostatovoj bazi nije naznačio da podaci nisu usporedivi s ranije objavljenima, mnogi mediji pogrešno su protumačili objavu podataka o zaposlenosti. Ispričavamo se korisnicima te skrećemo pozornost na rezultate Ankete o radnoj snazi koji će se objaviti 22. rujna 2017. godine", napisao je Krištof.

Prema Uredbi (EU) 549/2013 o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa, Državni zavod
za statistiku dužan je, u tromjesečnoj periodici, dostavljati podatke o procjeni zaposlenosti prema
definiciji nacionalnih računa direktno u Eurostat, bez obveze njihovog nacionalnog objavljivanja. Prilikom dostave prve procjene zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa za drugo tromjesečje 2017. došlo je do privremenog prekida vremenske serije zbog promjene metodologije izračuna.

Nažalost, uslijed propusta Državnog zavoda za statistiku, navedeni prekid serije nije adekvatno naznačen u bazi podataka Eurostata te su zbog toga mnogi mediji pogrešno protumačili navedene podatke.

Prvenstveno, važno je naglasiti da se objavljena prva procjena može razlikovati od konačnih podataka procjene zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa kao i od rezultata ostalih statističkih istraživanja u kojima se obrađuju podaci statistike tržišta rada".

Različita metodologija

"Razlike uglavnom počivaju na primjeni različite metodologije izračuna odnosno procjena. Drugim riječima, kod izračuna podataka o zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa dolazi do kombiniranja više različitih izvora podataka (administrativni i anketni podaci) u kojima postoji razlika u samim izvještajnim jedinicama (kućanstvo-osoba/poduzeće), geografskom obuhvatu izvještajnih jedinica (samo rezidenti ili širi opseg), ali i različitoj pokrivenosti ciljane populacije (samo privatna kućanstva ili i institucionalna). Osim toga, podaci o zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa uključuju i procjenu broja osoba zaposlenih u neevidentiranom gospodarstvu.

Kod takvog načina izračuna podataka u propisanim rokovima ocjenjuju se svi raspoloživi izvori (podaci iz JOPPD obrasca, HZMO-a, a u kasnijoj fazi i iz Ankete o radnoj snazi), a navedeni izvori se naknadno dopunjuju s ostalim izvorima kako bi se osigurala najkvalitetnija dostupna metoda izračuna.

Nedostatak korištenja takve metode izračuna može rezultirati različitim podacima prve procjene nacionalnih računa od njihovih konačnih podataka kao i od podataka izračunanih na osnovi pojedinačnog osnovnog izvora (Anketa o radnoj snazi).

Kako bi bili dosljedni i vremenski usporedivi u procjenama broja zaposlenih osoba, nacionalni računi prilikom izračuna konačnih podataka kao glavni izvor koriste broj zaposlenih iz Ankete o radnoj snazi.

Međutim, periodika objave podataka iz ta dva izvora nije istovremena. Kako se podaci Ankete o radnoj snazi objavljuju kasnije, prilikom izračuna prve procjene zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa koriste se drugi izvori podataka s ciljem poštivanja zadanih Eurostatovih rokova
dostave podataka".

Privremeni podaci

"Tako su se za ovu prvu procjenu koristili privremeni administrativni podaci o zaposlenima (JOPPD
obrazac), koji su podložni kasnijoj reviziji te su podcijenjeni u odnosu na anketne. Prema Anketi o
radnoj snazi kao zaposleni su iskazane sve osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav
posao za novac ili plaćanje u naturi te osobe koje su u referentnom tjednu bile trenutačno odsutne
s posla, a vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon prestanka razloga za
odsutnost. Anketom se, dakle, obuhvaćaju sve osobe koje su u referentnom tjednu radile barem
jedan sat bez obzira na njihov formalni status i način plaćanja za obavljeni rad. Stoga zaposleni u
Anketi o radnoj snazi može biti umirovljenik, student i kućanica za razliku od zaposlenih iz administrativnih izvora (JOPPD obrazac).

Nadalje, pri izračunu procjena stopa zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa korišteni su privremeni podaci iz administrativnih izvora (JOPPD obrazac) koji su manjeg obuhvata od podataka
iz Ankete o radnoj snazi. Osim toga, unaprijeđen je obračun broja neevidentiranih osoba zbog čega
ova prva procjena nije usporediva s prethodno objavljenim podacima. Zbog navedenih razloga te
korištenja druge metodologije obračuna, objavljena prva procjena je značajno podcijenjena te
objavljeni podaci nisu usporedivi s prethodno objavljenima. Odmah po objavi rezultata Ankete o
radnoj snazi 22. rujna 2017., podaci prve procjene zaposlenosti prema definiciji nacionalnih računa
bit će revidirani.

Ovim putem želimo skrenuti pažnju na činjenicu da uslijed propusta Državnog zavoda za statistiku
neusporedivost podataka nije jasno naznačena u Eurostatovoj bazi podataka te su zbog toga mnogi
mediji pogrešno protumačili navedene informacije", stoji pak u priopćenju DZS-a.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara