EKONOMIST i predsjednik udruge Glas poduzetnika Boris Podobnik komentirao je na N1 televiziji deseti Vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena.

Podsjetimo, Vlada je jučer donijela deseti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena vrijedan 450 milijuna eura, koji uz ostalo donosi nastavak regulacije cijena goriva i zadržavanje cijena struje i plina do 30. rujna ove godine.

"Bit će velikih problema u sjetvi"

Podobnik se osvrnuo na pitanje jesu li mjere dobro pogođene. "Građani i firme vole kada su cijene niske, samo je pitanje na koji se način to ostvaruje. Dali su i neku pomoć za poljoprivrednike, ali na koji će se način to ostvarivati? Da benzinska pumpa mora prodavati gorivo, a pritom ima gubitak od 10 centi", naveo je.

"Prošli tjedan imali su gubitak od 20 centi, a nakon mjera imaju gubitak od 10 centi i to rezultira time da praktički nitko u Slavoniji osim Ine ne prodaje plavi dizel. Je li to dobra mjera za poljoprivredu? Mislim da nije", nastavio je.

"Džabe što dajete poljoprivrednicima subvencije ako neće moći doći do goriva. Bit će velikih problema u sjetvi, nismo samodostatni u voću i povrću, a ovim mjerama radimo na tome da ne budemo samodostatni čak ni u žitaricama. Sjetva je u tijeku, a mjere nisu pogođene. Oni koji prodaju gorivo ne žele prodavati ako ostvaruju gubitke", poručio je.

"Izračuni su suludi"

"Ono što se događa u Sloveniji, gdje 50 posto pumpi nema dizela, vrlo lako može se dogoditi i kod nas. Benzinske pumpe nemaju interesa prodavati dizel, sigurno je veliki gubitak. Osnovni je problem u tome kako su išli izračunavati cijenu, a da svi dobro zarade", upozorio je.

"Osnova te cijene je da gledaju kakva je cijena bila u zadnjih 20 dana, a onda tome dodaju premiju od 20 centi iz čega se namiruju maloprodaja i veleprodaja. Problem je u tome što kada nastupi kriza, veleprodajna cijena ne ovisi o ranijim vrijednostima, ne ovisi o prošlosti, nego o očekivanjima u budućnosti", istaknuo je.

"Ako se potpuno unište sva postrojenja na Bliskom istoku, rafinerije, bušotine, cijeli će svijet imati manjak od 20 posto goriva. Što se onda događa? Svi će licitirati za preostalih 80 posto i doći će do strahovitog rasta cijena", najavio je.

"Ti su izračuni suludi i imate situaciju da nabavna cijena postaje veća od prodajne. To je razlog zašto na većini pumpi ne žele prodavati plavi dizel, a lako bi se moglo dogoditi da uskoro dobar dio pumpi neće prodavati ni obični dizel", ustvrdio je.

"Mjere su napravljene da izlaze u susret velikima"

Komentirao je i odluku da se ograničenje cijene neće odnositi na benzinske postaje na autocestama.

"Neki ministri su govorili da izlaze u susret i malim distributerima, ali kada pogledate kakve su mjere donesene, što su učinili malima, a što velikima? Malima su učinili to da oni koji su imali kredite kod hrvatskih banaka dobivaju odgodu od šest mjeseci, ali mali broj firmi ima kredit kod takvih banaka, pa za njih takve mjere ne postoje", rekao je.

"Veliki su dobili mogućnost da regulacija cijena ne postoji na autocestama. Mjere su napravljene da izlaze u susret velikima. Tko ima benzinske pumpe na autocestama? Veliki igrači. Ne postoje ovakve regulacije na autocestama zbog stranaca, nego zbog pogodovanja velikim igračima", dodao je.

"Živimo u nezgodnim vremenima"

Govorio je i o razlozima zašto su najniže ograničene cijene u Hrvatskoj više nego u Sloveniji, Mađarskoj, BiH i Srbiji.

"Država je najveća i trebamo je hraniti, ali naša Vlada ne pokazuje želju da se riješi ovisnosti o prihodima od goriva. Smanjili su trošarine, ali živimo u nezgodnim vremenima i ako još smanjimo trošarine i PDV, manje bi novca išlo u proračun, ali bi građani od toga imali više koristi. To druge zemlje rade i to je razlog zašto su cijene niže nego kod nas", poručio je.

"Reguliranje cijena postoji samo u tri zemlje, osim nas, u Mađarskoj i Sloveniji. To je neko socijalističko nasljeđe. Nije problem smanjiti cijene, nego tko će to platiti. Vlade bi htjele da to plate firme koje prodaju gorivo, a to bi, kao i kod plina i struje, trebala platiti država", smatra Podobnik.

"Kada nastupi kriza ili rat, sav trošak mora platiti država, a ne da same firme propadaju kako bi svima drugima bilo bolje. Što je karakteristično za te tri zemlje? Redovi i nestašica", napomenuo je.

"Ako ovo eskalira, posljedica će neko vrijeme biti sto posto"

Osvrnuo se i na inflaciju. "Ovisi o tome hoće li se ovaj rat nastaviti ili će Trump shvatiti da nema toliku polugu i da bi moglo doći do strašne katastrofe. Ako dođe do najgoreg scenarija i unište se sva postrojenja, koliko će dugo trajati ova kriza? Onoliko koliko je potrebno da se obnove sve te rafinerije i LNG terminali", upozorio je.

"Što znači da kontinent poput našeg nema LNG iz Katara? Ovisni smo o Americi i cijene bi kod nas postale puno veće, a svi bi bili sretni s inflacijom od četiri posto. Stručnjaci u Americi kažu da bi, ako dođe do uništenja postrojenja, kriza mogla potrajati dvije, tri godine. To je samo obnova, dvije, tri godine, ali to ne znači da će i kriza trajati samo dvije, tri godine. Ako ovo eskalira, posljedica će neko vrijeme biti sto posto", zaključio je.