OVA GODINA, nakon ruske invazije na Ukrajinu, nosi nove izazove za financijsku industriju, uz rast inflacije, troškova energije i nužne tranzicije na ekološki održive izvore energije, kazao je predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman, poručivši da će financijska tržišta ove godine završiti u minusu, što će se odraziti na bilance većine financijskih institucija.

Na konferenciji "Izazov promjene" u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava i Zagrebačke burze, koja je ove godine u Dubrovniku okupila više od 400 sudionika te vodeće domaće i strane stručnjake, Žigman je iznio očekivanja da će fondovska industrija u 2022. imati negativne prinose, navodi se u priopćenju iz Hanfe.

"U 2023. možemo očekivati blagi oporavak"

To je sudbina koju Hrvatska dijeli sa svim drugim mirovinskim fondovima diljem svijeta – od Norveške, EU do SAD-a, ocijenio je.

"Međutim, s obzirom na posljednje trendove, možemo u 2023. ipak očekivati blagi oporavak. Vidimo da Inflacija lagano usporava, a kamatne stope moguće više neće značajnije rasti, zbog čega Hrvatska s ulaskom u eurozonu ne bi nužno morala strahovati od značajnih negativnih posljedica i financijskih kriza", istaknuo je Žigman.

Ključno je u ovom trenutku, naveo je, da se pokrene energetska tranzicija i promijeni način kako će se doći do održivog izvora za grijanje, jer oslanjanje na sadašnji model predstavlja dugoročno veliki rizik za građane i gospodarstvo.

Po njegovim riječima, u toj će tranziciji financijski sektor imati ključni ulogu, budući da ju treba financirati i provoditi ne samo kroz financiranje gospodarstva, već i kroz vlastite zelene projekte.

"Bit će važno promijeniti geografsku strukturu ulaganja"

Žigman smatra da će mirovinski fondovi u tim okolnostima dodatno mijenjati svoj ulagački portfelj. "Koncentracija ulaganja u obveznicama je danas manja nego prije pet godina. Osim porasta ulaganja u druge vrste imovine, bit će važno promijeniti i geografsku strukturu ulaganja. Očekuje se da će fondovi nastaviti ulagati ne samo u Hrvatskoj, već i u dionice i obveznice s inozemnog tržišta, a u tome ih može pogurati uvođenje eura", naveo je. 

Žigman je iznio i rezultate Hanfine ankete, koji pokazuju da su poduzeća - izdavatelji na domaćem tržištu kapitala pod velikim pritiskom rastućih troškova, za koje očekuju da će se nastaviti i u 2023., ali u puno manjoj mjeri nego što je to u ovoj godini. Najveći izazov predstavljat će im porast troškova energije, ali i rast troškova zaposlenika. Taj će izazov pokušati premostiti smanjenjem operativnih troškova, ali ipak zbog trenutne krize ne žele odustati od novih investicija, rekao je Žigman.