NAKON što je Europska središnja banka prošlog tjedna treći put od srpnja povisila referentne kamatne stope, bauk rasta kamata na kredite građanima i poduzetnicima kruži eurozonom, koje će i Hrvatska uskoro biti član. Kako će se to odraziti na Hrvatsku, tko je najugroženiji, mogu li rate rasti u nebo ili ipak postoji limit, kako ide uvođenje eura? Na neka od tih pitanja u N1 Studiju uživo odgovore Igoru Bobiću dao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić

Govoreći o rastu kamata na kredite, Vujčić je rekao se to može gledati s dvije strane. "Prvo, zasad se ne događa ništa bitno. Prijenos politike na hrvatsko tržište je vrlo umjeren, ne vidimo u ovom trenutku značajnije povećanje kamatnih stopa. Druga stvar, naš ulazak u eurozonu nam služi kao osigurač od većeg rasta kamatnih stopa", rekao je Vujčić.

Kaže da bi dobar dio rata varijabilnih kredita mogao skočiti za stotinjak kuna mjesečno

"Ako pogledamo što bi moglo povećanje kamatnih stopa napraviti, kakav bi moglo imati učinak, onda je moguće vidjeti da je kod nas većina kredita građanstvu gotovinski. Gotovinski su praktički s fiksnom kamatnom stopom, njima se ništa ne događa, a za ove koji imaju stambeni kredit, za one koji imaju fiksnu pa se ništa ne događa, a drugi imaju varijabilnu, gdje porast kamatne stope povećava otplatnu ratu.

Možemo reći, kada gledamo te stambene kredite s varijabilnom kamatnom stopom, samo za tu populaciju, za medijalni kredit porast kamatne stope od jednog postotnog poena diže ratu otprilike pet posto godišnje, što nije jako puno", rekao je Vujčić, dodavši da se tu radi o stotinjak kuna mjesečno.

Upitan za komentar na najavu da bi nekome mogla kamata na godišnjoj razini rasti i do 7000 kuna godišnje, Vujčić je rekao da sve ovisi o tome koliki tko kredit ima.

O rastu kamata

Objasnio je i kako rastu kamate.

"To funkcionira na način da banke novac posuđuju od centralne banke. Koliko njima diže cijenu zaduživanja centralna banka, toliko oni prenose na dužnike. Na taj način se kamatnom stopom reguliraju uvjeti na financijskom tržištu. Jedna od tih stvari je stanje viška likvidnosti, odnosno viška sredstava koje banke imaju, koji je kreiran prvenstveno kroz program kupovine obveznica. U eurozoni su to bile prvenstveno obveznice, a u Hrvatskoj je to bio program kupovine imovine, ali on je bio prvenstveno program kupovine eura, i to u velikoj mjeri eura koji je kreirala Europska središnja banka", rekao je Vujčić.

"Za banke troškovno je jako značajno to da kamatne stope idu gore i da nemaju više ono minimalno potrebna devizna potraživanja, gdje smo tražili da imaju minimalni dio svoje ukupne aktive u likvidnim deviznim sredstvima, jer je Hrvatska visoko eurizirana", rekao je Vujčić.

Što sa zaduživanjem države?

Upitan što je sa zaduživanjem države, Vujčić je rekao da se promjena monetarne politike prvo odražava na to, a tek onda na kućanstva. "Tu smo mogli vidjeti da su zemlje poput Mađarske, Češke, Poljske mogle vidjeti vrlo veliki porast stope zaduživanja države, a kod nas to nije tako. To je posljedica upravo našeg ulaska u eurozonu i poboljšanja rejtinga koji je to pratio.

Država će se i dalje zaduživati na međunarodnom tržištu, ovisno o tome gdje će se kretati cijena obveznica. Kako je krenulo zaoštravanje monetarne politike, onda su cijene obveznica pale, a prinos porastao. Na domaćem tržištu je taj trošak kratkoročnog zaduživanja države nizak zato što postoji visoka stopa likvidnosti", rekao je Vujčić.

Ministar financija, kaže guverner, ne treba biti pretjerano zabrinut, posebice i zato što je državni dug jako pao. Javni bi dug prema svim projekcijama trebao padati i iduće godine, kao i 2024. godine. "To je nastavak puta prema 60 posto, što je vrlo važno za Hrvatsku", rekao je Vujčić.

HNB ima optimističnije projekcije za rast gospodarstva i one se kreću oko 1 posto, rekao je guverner.

"Ekonomisti nikada nisu gledali prognoze vremena kao ove godine"

"Ova zima će biti značajna, hoćemo li imati ograničavanje korištenja energenata u Europi, ili ćemo imati samo situaciju visokih cijena, koju ćemo sigurno imati. Ako ostanemo na ovome da imamo samo povišene cijene energenata, ako ova zima prođe bez potrebe i neće se poduzećima morati ograničavati potrošnja energije, onda nećemo imati problema. Ako do toga dođe, onda bi recesija mogla biti značajna i to će se odraziti i na nas", rekao je Vujčić.

Ekonomisti nikada nisu gledali prognoze vremena kao ove godine, dodao je.

Prijenos u eurozoni porasta kamatnih stopa ECB-a na kućanstva bio je vrlo blag i, kad se kamatne stope povećavaju s povijesno niskih razina od 1-1.5 posto na 2-2.5 posto, sasvim sigurno ne utječu bitno na investicijski ciklus, rekao je Vujčić.

Inflacija utječe na usporavanje rasta, kao i energetska kriza, rekao je.

"Dizanje kamatnih stopa ima odgođeni efekt na tržište, prema tome, znamo da je nekakvo normalno kašnjenje efekta najmanje šest mjeseci do godine dana. Zbog toga je pitanje koje se postavlja je li ECB trebao ranije dizati kamatne stope, ali svakako ne možemo reći da ovo dizanje kamatnih stopa može imati efekta na inflaciju. Bitno je da se inflacija iduće godine smanji i pokuša doći na razinu inflacije od 2 posto. Ako do toga dođe, to će sasvim sigurno utjecati na rast", rekao je Vujčić.

Postoji i drugi važan instrument monetarne politike, a to je bilanca središnje banke. Zasad je samo prvi instrument aktivan, a to su kamatne stope, rekao je Vujčić.

Komentirajući uvođenje eura, guverner je rekao da oko toga još ima dosta tehnički zahtjevnih stvari, dodavši da je kampanja oko uvođenja eura postojala u svim zemljama uoči uvođenja valute, a da se dio sredstava za njezino financiranje povlači iz fondova Europske unije.