IVICA LUKŠIĆ, ravnatelj Kliničke bolnice Dubrava, gostovao je u HRT-ovoj emisiji 1 na 1.

Prisjetio se kako su se, neposredno nakon što je ministar zdravstva Vili Beroš stupio na dužnost, na dnevnoj bazi povećavale aktivnosti pripreme i organizacije za ono što nam se spremalo.

Organizirali su se u Ministarstvu zdravstva krizni stožer i ekspertna skupina. To su bili vrlo intenzivni sastanci na kojima su se sastajali ljudi različitih profesija. To je bilo vrijeme kada smo imali malo podataka o virusu, rekao je i dodao da su u tim trenutcima epidemiolozi najviše ukazivali na smjer kojim se treba ići u smislu protuepidemioloških mjera.

Kako kaže, tada se odlučilo da se trebaju osnovati četiri veća centra za zbrinjavanje najtežih bolesnika u zemlji, a to su Zagreb, Split, Rijeka i Osijek.

"Tada sam imenovan za koordinatora za bolničko liječenje covid-bolesnika u Zagrebu i 7 okolnih županija, a i neposredno nakon toga imenovan sam koordinatorom KBC-a Dubrava", rekao je.

Naglašava da je to bila velika odgovornost za njega. Govori da je njegov zamjenik bio infektolog Marko Kutleša i u tim su danima oni surađivali vrlo blisko.

Smatra da smo se kao zdravstveni sustav u ovoj situaciji pokazali izuzetno dobrim.

"Događale su se i nepojmljive stvari"

Na pitanje koji su problemi s kojim su se zdravstveni radnici suočili, Lukšić je rekao da su se, uz veliku požrtvovnost djelatnika, događale i nepojmljive stvari. Kako kaže, nepojmljivo je kada u bolnici nestane struje, kada se razbijaju vrata da bi do toga došlo.

"S ovim odmakom znamo da se sve to nije događalo slučajno ni spontano", govori.

"Ljudi odlaze, to se događa kad nisu zadovoljni"

Lukšić naglašava da je mnogo stručnjaka otišlo iz sustava, a, kako kaže, ljudi odlaze kada nisu zadovoljni svojom pozicijom, nemaju perspektivu i pristojne uvjete rada.

"Smatram da smo uspjeli stabilizirati situaciju i zaustaviti odlazak stručnjaka. Smatram da naši zaposlenici trenutno imaju perspektivu u Hrvatskoj", naglasio je.

Protekle zime je KBC Dubrava brinula samo o bolesnicima oboljelim od covida, međutim od početka pandemije u bolnici je učinjeno preko 900 kirurških zahvata kod oboljelih od covida.

"Ni jedan zdravstveni sustav nema dovoljan broj infektologa i pulmologa za liječenje ovakvih bolesnika. Mi smo se od prvog dana svi uključili u liječenje oboljelih od covida", govori.

"Ova će bolest za mlade i cijepljene proći kao lakša"

Većina bolesnika je vezana za krevet i tu je njega bolesnika izuzetno važna. Medicinske sestre i tehničari su oni koji su najviše dali, a i sada se najviše brinu o 180 bolesnika koji su u KBC-u Dubrava.

"Ova će bolest za mlade ljude i one cijepljene proći kao lakša bolest, međutim za starije, one s bolestima, onkološke bolesnike to može biti teška, pa i smrtonosna bolest, i tu dvojbe nema", rekao je.

Dodaje da je u KBC-u Dubrava liječeno više od 7200 ljudi, a preminulo ih je više od 2200.

"Teško je razumjeti necijepljene liječnike"

Smatra kako je odgovornost onih čija se riječ čuje u društvu velika te bi se tu trebalo dopustiti da govore struka i kompetentni ljudi te da bi se tako dogodila i veća procijepljenost.

Lukšić naglašava kako postoji živa znanstvena komunikacija s kolegama iz raznih centara.

Na pitanje kako se rješava problem bolesnika koji boluju od drugih bolesti i kojima je uskraćena adekvatna zdravstvena zaštita, Lukšić je rekao da je to problem od početka pandemije, kako kaže, sustav se bori da osim covid-bolesnih i svi ostali dođu do adekvatne zdravstvene skrbi.

Na pitanje kako razmišlja o kolegama medicinarima koji su odbili cijepljenje, Lukšić je rekao da je to teško razumjeti.

"U KBC-u Dubrava cijepljeno je 95 posto liječnika, ali medijsku pozornost dobiva onih 5 posto", naglašava.