Tekst: N.A.
Foto: Ilustracija

ŠEF UPRAVE MOL-a Zsolt Hernádi kazao je za Jutarnji list kako želi da se raščiste pitanja prevelikih upravljačkih prava i nekih nezakonitih djelovanja koja su se u posljednjih tjedana, naročito posljednjih dana, spominjala u medijima.

Hernádi tako tvrdi da je Ina do kraja 2008. uspjela izbjeći bankrot isključivo uz aktivnu podršku Vlade i MOL-a. Budući da Vlada nije mogla osigurati sredstva, nastavlja Hernádi, MOL je jedini pružio podršku u toj situaciji. Hernádi kaže kako je MOL ukupno platio 9,6 milijardi kuna za Inine dionice, dodajući kako je 80 posto dionica Ine koje su bile u slobodnoj prodaji završilo u rukama MOL-a te da je to bio dobar posao za Hrvatsku i za dioničare. "Možemo naglasiti da naša namjera da dodatno povećamo naš vlasnički udio u Ini ostaje nepromijenjena", kazao je Hernádi.

U  hrvatsko gospodarstvo uložili smo više od 20 milijardi kuna

Unatoč tome, dodaje, MOL nakon te javne ponude nije više kupio ni jednu dionicu. "Istodobno s kupnjom dionica Ine, MOL je također postao najveći pojedinačni kreditor Ine, koja prema MOL-u ima nenaplaćena dugovanja u iznosu od 2,2 milijarde kuna. Ina bez tog međukompanijskog zajma ne bi mogla ispuniti svoje financijske obveze ni prema državi ni prema dobavljačima, što bi dovelo do problema u opskrbi naftom i plinom te ugrozilo ukupnu sigurnost opskrbe Hrvatske", objašnjava šef MOL-a.

Hernádi kaže i kako će do kraja 2010. godine, ne uključujući ukupni iznos plaćen za dionice Ine, MOL-ov udio u Ininim ulaganjima iznositi između 11,3 i 12,9 milijardi kuna. "MOL ima vlastite dioničare i mora biti odgovoran prema njima. Ako budemo dali još novca toj kompaniji, trebat ćemo imati i potpunu operativnu odgovornost za naša ulaganja. Ako zbrojimo kupovinu dionica i ulaganja, MOL je u hrvatsko gospodarstvo izravno i preko Ine uložio više od 20 milijardi kuna!", kazao je predsjednik Uprave te kompanije.

No, ističe, MOL se odrekao temeljnih prava kontrolnog vlasnika jer ne mogu slobodno prodavati niti založiti svoje dionice, ne mogu prodati stratešku imovinu bez pristanka Vlade, ne mogu odlučivati o zajedničkim pothvatima i ne mogu donositi neke druge strateške odluke. "Dakle, ukratko: opravdavaju li ulaganja vrijedna više od 20 milijardi kuna, zajmovi vrijedni više od dvije milijarde kuna i odricanje nekih temeljnih prava potpunu operativnu kontrolu?", pita se Hernádi te odgovara kako oni vjeruju da opravdava.

Nemamo veze s aferom Spice

Šef MOL-a otvoreno je progovorio i o aferi Spice i Podravki "Jasno i odlučno odbijamo sve optužbe iznesene u vezi s bilo kakvom poveznicom između podrške koju smo pružili Podravki i upravljačkih prava dogovorenih s Vladom", kazao je Hernádi. Dodao je kako je menadžmentu Podravke bila potrebna pomoć zbog financijske strukture razrađene u svrhu obrane od neprijateljskog preuzimanja u 2007. godini te kako je MOL podijelio svoja profesionalna iskustva i pružio uobičajeni instrument osiguranja naplate banci za odgovarajuću kamatu, ne preuzimajući nikakav neuobičajeni poslovni rizik.

Kaže kako zauzvrat nije tražena ni dobivena nikakva nagrada te da su nagađanja o bilo kakvom dogovoru ispod stola koja ovaj slučaj povezuju s ugovorima o Ini lažna. "Očito je MOL također postao žrtva afere Spice", zaključio je Hernádi ističući još jednom kako prije kraja studenog 2008. MOL nije imao nikakav kontakt s Podravkom, a do tada su već s Vladom dogovorili preuzimanje operativnog nadzora u Ini.