ŠEF PARAZITSKE HGK u najnovijem intervjuu opravdavao je svoja mjesečna primanja koja prelaze 60 tisuća kuna, a govoreći o ukidanju obaveznih članarina kazao je da bi to značilo otkaze za 350 ljudi.

"Ja nisam državni dužnosnik, nego poduzetnik. Moja primanja nemaju formalno ograničenje, niti kome moram govoriti kolika su mi primanja. No ja to niti ne tajim", rekao je Burilović u početku intervjua za Jutarnji list.

"Kad bih i ja bio dužnosnik, mogao bih se uspoređivati s njima. Ali ja sam poduzetnik od 1991. kad sam osnovao prvu tvrtku i moja su primanja na razini menadžerskih već 15-20 godina. Došao sam u Komoru na upola manju plaću nego što sam je imao na prethodnome radnom mjestu", dodao je.

Kaže da razumije da ljudi rade za manje plaće, ali da on nikome ništa nije ukrao.

O imovini

Govorio je i o svojoj imovini, koju su otkrile Index Istrage.

>> Otkrivamo imovinu šefa HGK: Elitni stan kupljen gotovinom, kuća, poslovni prostor...

"Imam stan u Zagrebu, kuću u Vinkovcima čija veličina nije 500, nego 128 kvadrata i poslovni prostor. Cijena te kuće u Vinkovcima nije baš velika. I nema tajne kako sam do toga došao. Kuću sam potpuno uzeo na kredit koji je vraćen. Kad sam došao u Komoru 2014., u Zagrebu sam kupio stan od 50-ak kvadrata, a poslije, pokraj njega, još jedan od 20-ak kvadrata pa sam ih spojio u jedan veći. Poslije sam to prodao za 220 tisuća eura i kupio novi stan za 260 tisuća eura. Dakle, sva moja imovina plaćena je od mojih primanja i sve je išlo preko računa.

Moji prihodi u 35 godina veći su od moje imovine. Od 2005., kad sam došao za direktora šećerane, imam visoka primanja, a znala su biti i veća nego danas. Moje prebivalište je oduvijek u Vinkovcima, a isti dan kad sam došao u Komoru 2014., ja sam boravište, jer tako nalaže zakon, prijavio, i to u roku od 15-ak dana. Prirez plaćam u Zagrebu. I Komora mi nikad nije plaćala stan niti sam živio u nečemu što bi bilo vlasništvo Komore", rekao je Burilović.

O večeri u Berlinu: Što je tu sporno?

Komentirao je večeru u Berlinu za koju je HGK platila 100.000 kuna, što je otkrio Index.

"Tada smo na večeru vodili 48 tvrtki i njemačke partnere, ukupno više od 100 osoba, od kojih su dvije bile iz svake tvrtke, a iz Komore su bile četiri osobe. Našim tvrtkama i partnerima platili smo večeru koja je iznosila 17 tisuća eura. Što je tu luksuz i sporno?"

O Milanoviću

Burilović je u Otvorenom rekao da ima privatni biznis. Sad je otkrio o čemu se radi.

"Imam lokal za iznajmljivanje. Zašto mislite da bih ja morao nekome reći koliko zarađujem od toga? To je moj privatni lokal i to su moja dodatna primanja o kojima ne želim govoriti", kaže.

Osvrnuo se i na izjave Milanovića, koji je žestoko kritizirao HGK.

"Predsjednika poštujem, ali možda on nema informaciju, no baš smo ovih dana za njega radili podlogu za Petrinju i Sisak. I svaki tjedan njegove službe od nas traže da nešto napravimo za njega, a on kaže da od HGK nema koristi. To je samo jedan primjer", kaže.

Kaže i da on sedam godina radi reforme u HGK i da je prepolovio broj ljudi koji ondje rade.

Prijeti otkazima ako ne bude članarina

"Ako se zakonodavac odluči na ukidanje, ja ću to prihvatiti. Ali to znači da ja isti čas radim program zbrinjavanja jer od 390 ljudi njih 350 ide na Zavod za zapošljavanje. Gase se županijske komore, predstavništva, ne možemo više raditi javne ovlasti, nema Arbitražnog suda, centra za mirenje, nema Suda časti.

Ovdje bi možda ostalo 50-ak ljudi, bili bismo mala udruga. Ne bi više bilo internacionalizacije jer nitko drugi osim nas ne vodi gospodarstvenike van. Netko će to u državi poslije morati raditi pa će onda vlada možda osnovati neke agencije i iz proračuna davati za to sredstva. I to je rješenje", rekao je.

Kritizirao Oreščanina

Na upit kako komentira činjenicu da se mali poduzetnici bune protiv 42 kune članarine, navodeći da od HGK ne dobivaju ništa, kaže:

"Znate li da smo mi proveli digitalizaciju i da imamo koncept digitalne komore s e-uslugama koju smo financirali iz sredstava EU te da svaka tvrtka može koristiti sve te informacije? To je povezano s Trgovačkim sudom i registrom i, primjerice, na tržištu postoje servisi koji pristup takvim bazama podataka naplaćuju četiri-pet tisuća kuna, a mi dajemo besplatno.

Da samo to koriste od nas, a ništa drugo, to vrijedi te članarine.

Dražen Oreščanin s nama je više puta bio u Azerbajdžanu, Kanadi, Austriji, po raznim sajmovima i edukacijama, i to smo mu subvencionirali. Na svakom putovanju spojili smo ga s tvrtkama, sufinancirali put i troškove i imao je jako puno koristi od nas kad je krenuo u posao, a sada govori da smo mi uhljebi, da nas treba ukinuti jer od nas nema koristi."