CJEPIVO za djecu od pet do jedanaest godina danas je stiglo u Hrvatsku. Liječnici pozivaju roditelje da cijepe svoju djecu, osobito onu koja su u riziku.

Djeca se mogu cijepiti na cijepnim punktovima, ali i kod obiteljskih liječnika i pedijatara. Primaju se dvije doze.

Doza je tri puta manja nego za odrasle. Trideset mikrograma je doza za odrasle, a deset mikrograma za djecu.

"Dobar dio roditelja koji je cijepio stariju djecu nazivao je epidemiologe i interesirao se za cjepivo. U Primorsko-goransku županiju dolazi 6 tisuća doza cjepiva za djecu - cijepljenje ćemo organizirati u srijedu i petak u popodnevnim satima", kazao je u emisiji Studio 4 HRT-a prof. Vladimir Mićović, ravnatelj NZJZ-a Primorsko-goranske županije.

Dodao je kako vjeruje da će odaziv na cijepljenje mlađe djece biti adekvatan odazivu na cijepljenje adolescenata.

"Zbog infekcije ili samoizolacije u županiji nastavu u školama ne prati 65 razreda i te brojke zabrinjavaju", rekao je Mićović. Smatra da bi veća procijepljenost unutar razreda smanjila širenje virusa i odlaske u samoizolaciju. Naglasio je kako se očekuje još veći broj zaražavanja mladih, a nužno je izbjeći hospitalizacije i teže oblike bolesti.

"Procijepljeno je na milijune adolescenata u svim zemljama svijeta i taj broj raste iz dana u dan. Preliminarne studije su pokazale da mladi itekako dobro reagiraju i imaju dobar imunološki odgovor. Komplikacija cjepiva u toj dobnoj skupini - nema", kazao je Mićović.

Tešović: Trebala bi se cijepiti djeca koja imaju astmu

Vodeći liječnik s područja pedijatrijske infektologije Goran Tešović savjetuje cijepljenje djece. Posebice one s kompleksnim kroničnim komorbiditetima.

"Djeca koja imaju astmu, takvih ima doista puno, djeca koja imaju prekomjernu tjelesnu masu, a takvih je sve više, a ne može škoditi ni zdravoj djeci", dodao je.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.