MINISTAR rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović u emisiji Otvoreno kazao je kako očekuje utrošak od 7,5 milijardi do kraja ove godine. Naglasio je da je ekonomski učinak mjera apsolutno adekvatan i pravovremen.

Ministar je kazao da je vlada na optimalan način obeštetila odnosno pomogla poduzetnicima i radnicima u kriznoj situaciji.

"S druge strane je bilo pravovremeno, jer nismo imali bitnijih potresa na tržištu rada i na vrijeme smo te mjere implementirali. Kako se situacija mijenjala, te smo mjere ažurirali, redizajnirali i mijenjali u segmentu u kojem su one u tom trenutku bile najpotrebnije", naglasio je Aladrović.

Aladrović: Mjere su adekvatne

Ministar je kazao kako su iz razgovora s poslodavcima i sindikatima odlučili redizajnirati mjere za mikropoduzetnike i mjeru za očuvanje radnih mjesta te su je spojili u jednu, a vlada je povećala potencijalni obuhvat onih koji bi mogili koristiti tu mjeru te mjeru za skraćeno radno vrijeme koja je prisutna u cijeloj ekonomiji. Istaknuo je da tu mjeru mogu koristiti svi te je povećan njen opseg na maksimalan iznos od 70 posto.

"To ne znači da će svi iskoristiti tih 70%, jer se mora dokazati stvarni pad efektivnih sati, ali u ovom trenutku smatramo da je to bilo oportuno i u smislu jačanja našeg gospodarstva, odnosno očuvanju našeg gospodarstva u ovim trenucima", naglasio je Josip Aladrović.

Poručio je da će ove mjere do kraja godine biti maksimalno adekvatne da sačuvamo tržište rada, poslovnu i gospodarsku aktivnost te da se omogući poduzetnicima u boljim epidemiološkim i ekonomskim vremenima da budu u "niskom startu" kako bi bili konkurentni.

"Kada gledate broj zaposlenika, on je kao takav službeni podatak Državnog zavoda za statistiku. Mi smo ovih dana dobili službeni broj zaposlenika u Republici Hrvatskoj za kolovoz. Mi mjere i sve ono što činimio činimo na temelju dnevnih praćenja što se događa. Trend kretanja osiguranika i trend kretanja zaposlenika je isti. Dapače, broj zaposlenika koji Državni zavod za statistiku objavljuje nastaje na temelju podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji vodi statistiku osiguranika. Kada uspoređujemo iste parametre, i broj osiguranika i broj zaposlenika ima u ovom covid-periodu blagi trend rasta. Mi se nadamo da će tako i ostati", rekao je ministar.

Novosel: Izgubljeno je dvadesetak tisuća radnih mjesta

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel rekao je da su podaci pokazivali na početku pandemije kako je izgubljeno dvadesetak tisuća radnih mjesta te je dodao da je teško pratiti podatke na dnevnoj bazi. Naglasio je da su sindikati i inzistirali na tome da se podaci dobivaju prema sektorima, ali da u ovom trenutku ne može reći je li ministar iznio točne podatke ili nije. Novosel je rekao da ne može reći u ovom trenutku kako se pandemija koronavirusa odrazila na tržište rada. Aladrović je dodao da se točno zna po sektorima gdje postoje trendovi pada ili rasta te koliki su i kakvi su ti trendovi.

Trendovi pada najveći u ugostiteljstvu i turizmu

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike poručio je da su trendovi pada najveći u pripremi i usluživanju hrane i smještaju, turizmu i ugostiteljstvu. Dodao je da djelatnosti trgovina na veliko i malo i prerađivačka industrija bilježe trend pada između jedan i dva posto. Rekao je kako sektor građevinarstava raste za pet i pol tisuća zaposlenika u covid-fazi.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar naglasio je kako Hrvatskoj zavod za zapošljavanje na dnevnoj bazi prati kretanje nezaposlenosti.

"Tako smo 16. ožujka 2020. krenuli sa 134.700 nezaposlenih osoba, a danas imamo 152.200. To je razlika oko 17.000 osoba i to je 13% veći porast nezaposlenosti", poručio je Lončar.

"Manipulacija brojevima na tržištu rada"

Davorko Vidović (SDP) istaknuo je kako dolazi do manipulacije brojevima na tržištu rada. Kazao je da Hrvatska ima između 120.000 i 130.000 manje zaposlenih osoba nego 2008. Dodao je kako je u Hrvatskoj problem niska zaposlenost.

"Mi na ovoj brojci od 1.549.000, koliko ima osiguranika, a da su svi zaposleni, a nisu, barem 50.000 tih ljudi nije zaposleno, ne možemo alimentirati sve potrebe koje imamo u ovoj zemlji. Ni u zdravstvenom, socijalnom, ni u bilo kojem drugom sustavu. I to je veliki i ozbiljan problem. Ove mjere idu za tim da se očuva što više onoga što smo imali. To što smo imali je premalo u odnosu na ono što bi Hrvatska trebala i morala imati kada je riječ o zaposlenosti stanovništva", kazao je Vidović.

Poručio je kako su propuštene četiri godine u kojima se nije provela ni jedna ozbiljna reforma. Dodao je da se sve zna što treba napraviti, ali da se nema hrabrosti ni političke volje za jedan ozbiljan, cjeloviti sustav reformiranja tržišta rada. Vidović je istaknuo da su nove mjere hvalevrijedne, ali je i skeptičan. Aladrović je kazao kako je prošla vlada u pritekle četiri godine imala između 30 do 40.000 zaposlenih više svake godine. Istaknuo je da je to oko 130.000 zaposlenih više u odnosu na početak mandata.

Poručio je da se na tržištu rada mnogo učinilo, ali i da u ovom trenutku pandemije dobro "plovimo". Ministar je naglasio da se slaže da se trebaju uspostaviti dodatne komplementarne mjere, ali da su neke od njih već i učinjene. Dodao je da će se gledati na situaciju u cijelom ekonomskom kontekstu u kojem se nalazimo.

"Tržište rada smo očuvali, u protekle četiri godine imamo 130.000 više zaposlenih nego što smo imali ranije i ove mjere obećavaju da će to biti očuvano barem do kraja godine", rekao je.

Vidović je naglasio kako se promijenila metodologija bilježenja zaposlenosti te je 80.000 ljudi prikazano više nego što se prije pokazivalo. Aladrović je kazao kako Vidović iznosi netočne podatke.

"Metodologija se mijenjala, ali s istom metodologijom povećao se broj zaposlenosti", istaknuo je.

"Mjere su usmjerene na očuvanje radnih mjesta"

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić kazao je da su sve mjere usmjerene da se sustav ne uruši. Dodao je da su ove mjere usmjerene na očuvanje radnih mjesta. Naglasio je da su ove redizajnirane mjere i pravednije prema svim sektorima.

"Čini  mi se da nismo svjesni opasnosti koja nam prijeti. Imamo ranjivo gospodarstvo i u normalnim okolnostima. Ako nam bude proglašen novi lockdown, bojim se da u ove emisije više neće imati tko dolaziti, jer lockdown ubio bi do kraja gospodarstvo. Sjetite se što je bilo u onom tromjesečju kada smo ga imali. Koliki je taj pad bio", naglasio je Zorić.

Novosel: Pritisak hotelijera na radnike

Novosel je rekao da smatra da poslodavci, ako su u listopadu otpustili dio radnika poslovnim uvjetovanim otkazima, "nema logike da za taj mjesec imaju pravo za preostali dio radnika tražiti potpore".

"Ono što mi predlažemo je da poslodavac može podnijeti zahtjev za mjere COVID-19 po stupnjevima kao što su napravljeni, za onaj broj radnika koji je imao u prethodnom mjesecu za mjesec koji traži", poručio je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Naglasio je da pojedini hotelijeri sada vrše pritisak na radnike da prihvate redoviti otkaz Ugovora o radu, nude im otpremnine samo da se riješe radnika na određeno vrijeme da bi na proljeće primali sezonce, nažalost, ne više iz Hrvatske.

"Po takvim uvjetima hrvatski radnici nisu više sezonci", rekao je Novosel.

Zorić je kazao da prema hotelijerima treba opreznije govoriti, jer su oni ti koji su preko ljeta izvukli ovu zemlju. Ministar je kazao da očekuje dogovor do četvrtka, iako postoje različita gledišta oko istih stvari. Lončar je poručio kao smatra da nije bilo velikih zlouporaba sredstava, već da se većinom radilo u greškama u preračunavanjima, ali kako će se i u budućnosti raditi provjere.

Vidović: Kriza je možda i prilika da se pokrenu reforme

Zorić je poručio da su reforme nužne, a da su mjere privremenog karaktera - odgovor na trenutnu krizu. Vidović je kazao da je kriza možda i prilika da se doista pokrenu reforme o kojima se priča dvadeset godina, a Lončar je dodao kako će Hrvatskoj zavod za zapošljavanje biti pouzdan partner i poslodavcima i cijelom sustavu te da su ove mjere samo privremeno rješenje. Novosel je naglasio da su mjere COVID-19 vatrogasne mjere, ali su i nužne. Rekao je kao bi mjera skraćivanja radnog vremena trebala biti mjera trajnog karaktera, te je istaknuo kako Hrvatska treba jačati domaću proizvodnju, a ne ovisiti samo o turizmu. Aladrović je najavio reforme u ovom mandatu vlade.