GLAVNI tajnik UN-a Antonio Guterres poručio je uoči otvorenja svjetskog skupa o klimi, koji će u Madridu okupiti predstavnike gotovo svih članica svjetske organizacije, da čovječanstvo mora zaustaviti rat protiv planeta.

Čovječanstvo se već suočava sa smrtonosnim klimatskim katastrofama, nesigurnošću hrane, rastom razine mora, a znanstvenici upozoravaju da će te pojave biti češće i sve većeg intenziteta ako se ne obuzda rast temperature. 

"Moramo prestati ratovati" protiv našeg planeta koji "vraća milo za drago", rekao je Antonio Guterres u nedjelju uoči otvorenja konferencije COP25.

Kaže da ono što se do sada poduzelo nije dovoljno

Dosad preuzete obveze protiv globalnog zatopljenja su nedostatne, rekao je Guterres i oslikao mračnu budućnost čovječanstva suočenog s klimatskom krizom. 

"Točka bez povratka nije daleko na horizontu, vidljiva je i brzo nam se približava", rekao je glavni tajnik.

Čovjek je svojim djelovanjem odgovoran, napose zbog eksploatacije fosilnih goriva koja su uzrok najveće količine emisija plinova s učinkom staklenika. 

"Jednostavno, mi moramo prestati bušiti i kopati", rekao je Guterres i poručio: "Mi moramo prestati ratovati protiv prirode." 

Glavni tajnik ipak vjeruje da će se ispoštovati ciljevi Pariškog sporazuma o ograničenju rasta temperature na +2°C, odnosno +1,5°C  u odnosu na predindustrijsku razinu. 

Međutim, izvješće UN-ovog znanstvenog panela objavljeno u utorak govori da su emisije CO2 prosječno rasle za 1,5 posto na godinu u posljednjih deset godina i nema nikakvih nagovještaja usporavanja, a zapravo bi se zagrijavanje trebalo usporavati za 7,6 posto na godinu od 2020. do 2030. ako se svijet nada ispoštovati granicu od +1,5°C.

Mobiliziraju se građani, gradovi, gospodarstvenici, nedostaje političke volje, rekao je glavni tajnik UN-a.

Subvencije za fosilna goriva i gradnju elektrana na ugljen moraju prestati, rekao je Guterres te istaknuo da bez suradnje država koje su najveći zagađivači "naš cilj neće biti ostvaren".

Europska unija 

Do sada je samo 68 država, uključivo male otočne države koje su najizloženije posljedicama klimatskih promjena, iskazalo spremnost provoditi dodatna smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020.

Ali te države proizvode samo osam posto ukupnih emisija stakleničkih plinova, kažu stručnjaci i ne vjeruju da će velike sile, poput Kine, na samitu COP obećati dodatna smanjenja.

Drugi veliki onečišćivač, Sjedinjene Države kojima je na čelu klimatoskeptik Donald Trump, potvrdile su da se povlače iz Pariškog sporazuma iduće godine. Gotovo sve zemlje šalju u Madrid barem jednog ministra ili šefa država ili vlade, a američko službeno izaslanstvo predvodit će diplomatkinja. 

Utjecajna predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa, demokratkinja Nancy Pelosi odlučila je putovati u Madrid kako bi "potvrdila" predanost američkog naroda borbi protiv klimatske krize.

I Europski parlament prihvatio je u četvrtak rezoluciju kojom proglašava klimatsku i ekološku krizu u Europi i svijetu.

Zasebnom rezolucijom EP je pozvao Europsku uniju da se na konferenciji COP25 obveže postići nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine.

Novu predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen eurozastupnici su zatražili da u Europski zeleni plan uključi cilj da se do 2030. emisije stakleničkih plinova smanje za 55 posto.

Europljani nisu jedinstveni

Von der Leyen dolazi na UN-ov samit u utorak, a u Madrid stižu i novi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i novi visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

"Budemo li dobro radili svoj  posao, Europa bi 2050. mogla postati prvi kontinent koji će biti ugljično neutralan", rekla je Von der Leyen u srijedu.

No Europljani nisu jedinstveni u tom cilju i o njemu trebaju raspravljati na samitu 12. i 13. prosinca. Ako Europa uspije usuglasiti cilj ugljikove neutralnosti za sve zemlje članice, "time će dobiti vrlo velik moralni autoritet koji će omogućiti da svjetski pregovori postanu uspjeh", rekao je u nedjelju Guterres.

Najavio je da će od siječnja sadašnji guverner Engleske banke Mark Carney zamijeniti Michaela Bloomberga na dužnosti posebnog UN-ova izaslanika za klimu.