EUROPSKO gospodarstvo suočava se s krajem modela rasta koji se desetljećima temeljio na snažnoj globalnoj trgovini, konkurentnoj industriji i stabilnom međunarodnom poretku, poručila je predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde, pozivajući Europu da bolje iskoristi svoje jedinstveno tržište i potencijal za razvoj novih tehnologija.

Europski poslijeratni model rasta slabi, jer se mijenjaju uvjeti na kojima je počivao, prenijela je ESB na svojoj internetskoj stranici govor Lagarde na Svjetskom gospodarskom forumu u Ženevi.

Europa je kao jedno od najotvorenijih svjetskih gospodarstava snažno profitirala od globalizacije, no trgovinska ograničenja sve više otežavaju takav model rasta. Samo prošle godine u svijetu je uvedeno više od 2.500 novih trgovinskih ograničenja, navela je.

Istodobno Kina sve više konkurira europskoj industriji u sektorima veće dodane vrijednosti, dok je nestala i prednost relativno jeftine energije na koju se europska industrija nekoć oslanjala.

Cijene električne energije za energetski intenzivnu industriju u EU-u prošle su godine bile prosječno više nego dvostruko veće nego u SAD-u i oko 50 posto više nego u Kini, naglasila je Lagarde.

Na europsko gospodarstvo dodatno utječu geopolitičke napetosti i promjene globalnog sigurnosnog poretka.

Domaća potražnja i nove tehnologije

Unatoč izazovima, Europa ima važne prednosti, uključujući, najveću mrežu trgovinskih sporazuma, snažnu industrijsku bazu, kvalificiranu radnu snagu i jedinstveno tržište s 450 milijuna potrošača. Gospodarstvo eurozone prošle je godine poraslo 1,5 posto, a rast je u cijelosti bio potaknut domaćom potražnjom. Ona je pozitivno pridonijela i rastu od 0,4 posto u drugom tromjesečju ove godine, a trebala bi ostati glavni pokretač rasta i u 2026.

Prema Lagarde, Europa sada mora iskoristiti otpornost domaće potražnje kako bi dugoročno potaknula gospodarski rast, među ostalim boljim iskorištavanjem potencijala jedinstvenog tržišta Posebno je važno ubrzati primjenu umjetne inteligencije kako Europa ne bi ponovila iskustvo prve digitalne revolucije, kada su najveće gospodarske koristi od novih tehnologija ostvarene izvan Europe.

"Ne možemo priuštiti da ponovimo takvo iskustvo s umjetnom inteligencijom - drugom industrijskom revolucijom", navela je Lagarde.

Europske kompanije ove bi godine u umjetnu inteligenciju trebale usmjeriti prosječno oko devet posto ukupnih ulaganja, pokazuju podaci koje je iznijela Lagarde.

No širenje novih tehnologija koče rascjepkanost jedinstvenog tržišta i tržišta kapitala. Kompanije se i dalje uglavnom natječu na nacionalnim tržištima, dok inovativne tvrtke nakon početne faze razvoja teže dolaze do kapitala potrebnog za daljnji rast.

Europa pokušava ukloniti prepreke

Prema podacima Europske investicijske banke, europske brzorastuće kompanije u prvih pet godina poslovanja prikupe približno jednako kapitala kao one iz San Francisca, ali do desete godine prikupe oko 50 posto manje.

Oko 12 posto europskih scale-up kompanija preselilo se izvan EU-a, ponajviše u SAD.

Europa stoga radi na boljoj integraciji jedinstvenog tržišta i tržišta kapitala. Među prijedlozima je i "EU Inc.", pravni okvir na razini EU-a koji bi kompanijama omogućio osnivanje prema jedinstvenim pravilima i poslovanje diljem Unije.

Istodobno se radi na integraciji tržišta kapitala, a čelnici EU-a pozvali su zakonodavce da do kraja 2026. postignu dogovor o paketu mjera za njegovo povezivanje.

"Bolje iskorištavanje veličine europskog tržišta omogućilo bi kompanijama da brže rastu, ubrzalo širenje novih tehnologija i povećalo produktivnost.", zaključila je Lagarde.