Šefica saborskog Odbora za zdravstvo: Plenkoviću, smijeni Kujundžića

Šefica saborskog Odbora za zdravstvo: Plenkoviću, smijeni Kujundžića
Foto: Pixsell/Vjeran Zganec Rogulja

PREDSJEDNICA saborskog Odbora za zdravstvo Ines Strenja Linić pozvala je premijera da ispuni svoju dužnost: smijeni ministra zbog nečinjenja i ignorancije u hrvatskom zdravstvu.

>> Napokon se oglasio Kujundžić: Ne prepoznajem da sam odgovoran

>> Matteo Ružić je pokopan. Počivao u miru

''Premijeru, smijenite ministra''

Tragična smrt mladića u Zaprešiću koji nije dobio pravodobnu hitnu medicinsku pomoć otvorila je nekoliko ključnih problema hrvatskog zdravstva. Na to je ukazala saborska zastupnica Mosta dr. sc. Ines Strenja Linić, ujedno i predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo, koja će vezano za ovaj slučaj zatražiti izvanredni stručni nadzor Hrvatske liječničke komore. Podsjetila je kako je u proljeće 2016. napravljena reforma hitne medicinske pomoći te da je ministar Kujundžić samo trebao uzeti u razmatranje taj kvalitetan dokument, ali nije to učinio, nego ga je spremio u ladicu.

''Dokument je sačinila reformska skupina liječnika i medicinskih tehničara koji dobro poznaju sustav. Upozorila sam ministra na to čim je stupio na dužnost, ali nažalost, nije učinjeno ništa. Nečinjenje! To je jedan od razloga zašto je mladić umro. Nevjerojatna je lakoća ignorancije koju vidimo sve ovo vrijeme otkad je ministar Kujundžić na čelu jednog od najznačajnijih ministarstava. I zato neću pozvati njega, već pozivam premijera da učini ono što je njegova dužnost: smijeniti ministra zbog svega onog što je već trebao učiniti u hrvatskom zdravstvu. Smrt mladića na ulici posljedica je takvog funkcioniranja. Nažalost njegov 'umirujući' ton ovaj put nije dovoljan da smiri građane koji su s pravom ogorčeni'', rekla je saborska zastupnica Strenja Linić.

Objasnila je kako su ciljevi reforme hitne medicinske pomoći trebali biti povećanje standarda hitne medicine, podizanje sigurnosti za bolesnike te ušteda na nepotrebnim dijagnostičkim pretragama. Trebalo je poboljšati način dolaska pacijenata u objedinjene bolničke hitne prijeme (OHBP) i izvanbolničku hitnu pomoć, odnosno županijske zavode za hitnu medicinu, kako manje hitni pacijenti ne bi ugrožavali one koji su zaista hitni.

"Sestra ne može samostalno provoditi postupke"

''Važno je istaknuti kako prema važećim zakonskim propisima medicinska sestra ne može samostalno provoditi postupke, te je nužno izmijeniti Zakon o sestrinstvu, kojim bi se medicinskim sestrama dalo veća ovlaštenja za određene postupke, to je tzv. prijenos ovlasti task shifting. Postepeno bi se tako izuzeli liječnici s terenskog posla, što će biti nužno obzirom na deficit liječničke struke s tendencijom povećanja odljeva liječnika. Odmah po dovršetku ovog dokumenta, sazvali smo tematsku sjednicu u Hrvatskom saboru na ovu temu, no nažalost dolazi druga zdravstvena administracija i on odlazi u ladicu. Potom su uslijedile i tematske sjednice na temu odlaska liječnika iz RH, a potom i nedostatka medicinskih sestara, te potrebi rješavanja njihovog dvojnog statusa, što je bilo direktno vezano i uz rješavanje pitanja hitne bolničke i izvanbolničke medicinske pomoći. Sve je ostalo bez odjeka zdravstvene administracije, jer oni imaju svoju agendu. No, bez rješenja ljudskih resursa u RH, ne možemo pronaći rješenje za naše zdravstvo'', istaknula je Strenja Linić.

Dodala je kako treba naglasiti i odgovornost čelnih ljudi Zagrebačke županije, koji su odgovorni za provođenje hitne medicinske pomoći na svom području preko županijskih zavoda za hitnu medicinu, a od 2016. nisu zatražili povećanje broja T1 timova.

''Liječnici bi prvenstveno trebali biti na hitnim prijemima bolnica, a timovi hitne pomoći u kojima su visokoobrazovani medicinski tehničari  trebaju biti osposobljeni održavati vitalne funkcije (dišni put, cirkulacija, defibrilacija, hitni lijekovi) do transporta u najbližu ustanovu u najbržem mogućem vremenu Tu je i pitanje hitne helikopterske službe, pitanje pružanja medicinske skrbi u ruralnim područjima i na otocima koji uvijek čeka odgovor ove zdravstvene administracije, kao i ukidanje obveznog staža za mlade liječnike, na koji uporno upozoravamo. Ni za to se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti nije našlo prostora. Odgovore na ova pitanja po svemu sudeći nećemo ih dočekati za ovog mandata, ali uporno ćemo ih tražiti'', naglasila je Strenja Linić.

Smrt na ulici

Podsjetimo, Matteu Ružiću je u nedjelju popodne pozlilo na ulici, a u pomoć su mu priskočili Zaprešićanin Damir Pungartnik, jedna medicinska sestra koja se slučajno tamo zatekla te drugi prolaznici.

Hitna je, prema riječima svjedoka, došla za više od 12 minuta, iako je od mjesta događaja udaljena 600-tinjak metara, a u njoj nije bilo liječnika, nego samo vozač i medicinska sestra. Pungartnik je ispričao da djelatnici hitne kod sebe nisu imali defibrilator, a da su se u spašavanje mladića uključili tek dvije minute nakon dolaska. Skoro pola sata kasnije stigla je druga hitna pomoć, iz Jastrebarskog. Liječnik je, kako se moglo čuti, u to vrijeme bio na intervenciji u Samoboru.

Međutim, bilo je prekasno. Matteo je umro.

Čovjek kojem je mladić umro na rukama: "Ministre, koliko vrijedi život vašeg djeteta?"

"Tko je odlučio da je gradu od 30.000 ljudi dovoljan jedan doktor? Bez floskula, bez 'Marić mi nije dao novce', bez 'mi ne odlučujemo koji je budžet'. Primarno zdravstvo - hitna je najprimarnije zdravstvo, zato se zove hitna. Recite mi, koliko košta život jednog djeteta da se spasi? Već znam njegov odgovor: 'Pa znate da nema cijenu', reći će. Znam, ali ima ipak. Vi ste je postavili. 15.000 kuna, jedna plaćica. Molim vas, recite koliko vrijedi život vašega djeteta? To je moje pitanje. Vi meni recite, da vama treba hitna, došla bi četiri kanadera, tri helikoptera. Nemojte reći da moje dijete vrijedi 15.000 kuna, jednoga doktora, a vaše to", rekao je jučer vidno uzrujani Pungartnik. 

Kujundžićevog odgovora na to pitanje, ali i na ono još važnije - hoće li dati ostavku, i dalje nema.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara