Foto: FAH

KOALICIJA katalonskih stranaka „Zajedno za Da“ koja traži nezavisnost od Španjolske i antikapitalistička separatistička stranka CUP postigle su načelni sporazum o formiranju vlade u Kataloniji, čime su završeni tri mjeseca dugi pregovori u toj pokrajini na sjeveroistoku zemlje.

Dvije formacije pregovaraju od 27. rujna kada su održani regionalni izbori na kojima je pobijedila formacija „Zajedno za Da“, no zbog nedovoljnog broja mjesta za stjecanje nadpolovične većine u parlamentu potrebna joj je podrška Kandidature nacionalnog jedinstva (CUP).

Ta lijeva stranka koja se također zalaže za nezavisnost, dosad je odbijala prijedlog da Artur Mas, dosadašnji konzervativni predsjednik Katalonije iz pobjedničke koalicije, dobije novi četverogodišnji mandat no njihov pregovarački tim prihvatio je u utorak najnoviji prijedlog. Njega u nedjelju mora potvrditi skupština stranke, a dogodi li se iznenađenje i on bude odbijen, krajnji rok za formiranje vlade ostaje 7. siječnja. U protivnom će se održati novi izbori.

"Prijelazno predsjedništvo"

„Naš prijedlog nije odabir predsjednika, nego stvaranje prijelaznog predsjedništva“, izjavio je na novinskoj konferenciji Raül Romeva, pregovovarač u ime koalicije „Zajedno za Da“.

To prijelazno razdoblje, tijekom kojeg bi Mas bio predsjednik zajedno s još troje predsjednika, trajalo bi 18 mjeseci dok se ne proglasi Republika Katalonija nakon čega namjeravaju organizirati nove izbore, neovisne o Španjolskoj.

Katalonija sa 7,5 milijuna stanovnika, regija je u kojoj živi većina od oko 1.800 Hrvata u Španjolskoj.
Sporazum katalonskih separatista slijedio je dva dana nakon parlamentarnih izbora u Španjolskoj na kojima je vladajuća Narodna stranka desnog centra premijera Rajoya izgubila apsolutnu većinu te će teško stvoriti koaliciju za ostanak na vlasti. Rajoy se dosad žestoko protivio održavanju referenduma o nezavisnosti u Kataloniji, a nakon izbora je pozvao stranke na zajedništvo u očuvanju cjelovite Španjolske.

S njim se u tome slaže stranka centra Građani (Ciudadanos) koji su u nedjelju kao četvrta politička snaga u zemlji osvojili 40 zastupničkih mjesta. Narodna stranka i Građani zajedno bi imali 163 mjesta, 13 manje od potrebnih 176 za natpolovičnu većinu kojom bi mogli nesmetano donositi odluke.

U studenom je španjolski Ustavni sud jednoglasno blokirao katalonsku rezoluciju o nezavisnosti. Prema ustavu iz 1978. kada je u Španjolsku uvedene demokracija referendumi se mogu organizirati jedino na razini čitave zemlje.

Podemos protiv štednje

No Podemos, stranka koja se protivi mjerama štednje, osvojila je u nedjelju 69 mjesta najavivši da će podržati one stranke koje budu za teritorijalni preustroj, a njezin vođa Pablo Iglesias istaknuo je da je Španjolska višenacionalna država te je podržao katalonski referendum.

I najveća oporbena stranka lijevog centra PSOE zalaže se za promjenu ustava iako se ona protivi odcjepljenju Katalonije.
Ove dvije stranke mogle bi imati 159 glasova, a zajedno s Ujedinjenom ljevicom 161 čime i njima nedostaju dodatni zastupnici za eventualno
formiranje vlade.

Ključne bi tako mogle biti separatističke formacije pokrajina Katalonije, Baskije i Kanarskih otoka koje su osvojile ukupno 26 mjesta.
No u gornjem domu španjolskog parlamenta, Senatu, gdje sjede predstavnici pokrajina Narodna stranka je zadržala većinu sa 124 od 208 mjesta.